Photo: Dejan Rakita/PIXSELL
Prepreka za sumanuta zakonska rješenja nije bilo. Vlastima Republike Srpske jednostavno prolazi sve – biračko tijelo kao da je odumrlo i ne razumije posljedice poteza kojima se urušavaju građanske slobode
Autor Maja BJELAJAC
Represija u Republici Srpskoj širi se na sve društvene oblasti koje nisu pod striktnom uzdom vladajuće strukture. Svjedoči tome najavljena kriminalizacija klevete, ali i prijetnja nevladinom sektoru da će se navladine organizacije, finasirane od stranih donacija, smatrati „stranim agentima“.
Prijetnju je izrekao predsjednik RS Milorad Dodik koji je, kako stvari stoje, ušao u rat sa preostalom šačicom slobodomislećih medija i organizacija s namjerom da obesmisli njihov rad i postojanje. A sve to stavljajući ih u kvazizakonske okvire.
KADA DODIK GOVORI O NEISTINAMA
Na adresu Vlade Republike Srpske posljednjih dana stižu brojni prigovori i apeli medija, udruženja, pravnika i nevladinih organizacija na Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS kojim se kriminalizuje kleveta. Svi, uključujući OHR, Savjet Evrope, Transparency International BiH(TI BiH) i Reportere bez granica, su složni u ocjeni da potez entitetske vlade predstavlja do sada najžešći udarac slobodi medija i demokratiji uopšte.
Gotovo je nemoguće, međutim, povjerovati da će aktuelne vlasti RS poslušati glas razuma, što je svojim skorašnjim istupima i najavio predsjednik tog entiteta Milorad Dodik.
“Biću brutalno iskren. Čudite me. Vidim da branite da se kleveće i laže. Niko ko iznosi istine ne bi trebao da ima problema”, rekao je Dodik, dodajući da očekuje da izmjene Zakona podrže i sami novinari.
“Javni prostor je zagađen neistinama, a vi se niste potrudili da to ne bude tako. I što je u toj apsolutnoj slobodi koja je za neke bila primamljiva da lažu, kleveću, vrijeđaju ljude, iznose neistine i tako dalje, došli smo do toga da je to društveno neodrživo”, naglasio je Dodik.
Svako ko imalo prati javni prostor o kojem govori predsjednik RS odavno zna da je taj prostor zagađen najviše neistinama koje plasiraju političari, doduše, preko sebi odanih i kontrolisanih medija. Ali teško da je vlast imala u vidu te medije.
Za Srđana Blagovčanina, predsjedavajućeg Upravnog odbora TI BiH, riječ je o crvenoj liniji poslije koje se može govoriti o otvoreno autoritarnom režimu, koji je do sada svoje autoritarno lice barem pokušavao prikriti, stvarajući privid demokratičnosti.
Srđan Blagovčanin
“Važno je naglasiti ovdje se ne radi samo o medijima i organizacijama civilnog društva, ovdje se radi o svim građanima, jer predložene izmjene kao posebno težak oblik djela kvalifikuju i širenje preko društvenih mreža. Ovakve izmjene moraju biti poziv na uzbunu svim građanima kojima je sloboda bitna. Ako prođu ovakve izmjene, šta će biti prepreka režimu da nastavi dalje u istom pravcu sa još drastičnijim izmjenama”, pita Blagovčanin.
KO ĆE SVE DA BUDE “STRANI AGENT”
Samo dan nakon što je predsjedavajući Upravnog odbora TI BiH rekao to za Inforadar, predsjednik RS podigao je ljestvicu diktature za još par podioka najavljujući novi zakon – o djelovanju nevladinih organizacija i sličnih udruženja u Republici Srpskoj a prema kojem će “strane nevladine organizacije ili one koje finaniraju stranci biti nazivane stranim agentima”.
Istovremeno je dao i primjer kako bi izgledala i za koga bi važila potencijalna kriminalizacija klevete, uvrijedivši urednika portala Capital.ba i predsjednika Kluba novinara Banjaluka Sinišu Vukelića, kao i ostale novinare koji se bore za radna i ljudska prava ugrožena najavljenim zakonskim rješenjima.
„Stavićemo na dnevni red i ovaj zakon koji se odnosi na izmjene Krivičnog zakonika. Mislim da oni koji su prekrdašili u tome sad stvaraju nepovoljnu atmosferu, žele da nametnu i sebe odbrane kao onaj Vukelić i neke druge spodobe koje ovdje godinama lažu, petljaju, podmeću, reketiraju i sada žele novinarsku zajednicu kupit za sebe kako bi je navodno zaštitili“, kazao je Dodik, jasno staviviši do znanja kako bi u praksi mogla izgledati primjena predloženih zakonskih rješenja.
Prepreka za sumanuta zakonska rješenja, barem kako je javnost do sada svjedočila, nije bilo. Vlastima Republike Srpske jednostavno prolazi sve – biračko tijelo kao da je odumrlo i ne razumije posljedice poteza kojima se urušavaju građanske slobode. Ono što još nije doprlo do svijesti prosječnog građanina RS i cijele BiH jeste opasnost koju donose ove zakonske promjene.
Novinarka portala Srpska.info Milkica Milojević kaže da dodatan nemir unosi činjenica je da su odredbe predloženih zakonskih rješenja krajnje nejasne.
„A zna se kad je zakon nejasan, moćnicima su ruke odriješene a put u korupciju širom otvoren. Nije jasno definisano šta je to uvreda i kako ona nanosi ‘štetu ugledu’. Nejasno je i šta je ‘iznošenje ličnih i porodičnih prilika’, što je takođe definisano kao krivično djelo protiv časti i ugleda. Da li bi neko ko u kafani kaže da je predsjednikov sin dobio tri miliona jer se ne drogira, ili da je ministrovoj kćerki tata najmestio tender, mogao završiti na sudu i fasovati kaznu od 50.000 KM ili u zatvoru, jer nema 50.000 KM ‘na gomili’?“, pita se Milkica Milojević.
Milkica Milojević
Ono što je sasvim izvjesno, smatra ova novinarka, je da će kriminalizacija klevete doprinijeti autocenzuri u medijima.
„Budimo realni, ako nekom ko radi za 1.000 KM mjesečno, nad glavom visi prijetnja kaznom od 100.000 KM, taj će, čak i podsvjesno dobro ‘razmisliti’ da li da se hvata ‘vrućih’ tema“, zaključuje ona.
Ono u šta osviješteni dio javnosti ni malo ne sumnja jeste veliki prostor zlouporebe najavljenih zakonskih izmjena, posebno u situaciji kada je, kako ističe Srđan Blagovčanin, pravosuđe, a posebno tužilaštva, zarobljeno potpunom političkom kontrolom.
„Uzmimo samo za primjer situaciju sa glavnim tužiocima na državnom nivou, od kojih su svi okončali svoje mandate zbog nezakonitih aktivnosti, a neki od njih završili i na crnim listama. Dakle u takvom kontekstu u ruke im se daje ovako ubojit instrument za progon neistomišljenika režima. Već i postojećim zakonskim odredbama su progonjeni neistomišljenici odnosno štićen režim“, kaže Blagovčanin.
UDAR NA OSNOVNA PRAVA I SLOBODU
U jalovom pokušaju objašnjenja najavljene kriminalizacije klevete, pozivanje vlasti Republike Srpske na evropske ili standarde susjednih država izgleda tragikomično.
Kada je Vlada Republike Srpske usvojila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika RS ministar pravde Miloš Bukejlović, između ostalog, je „da svaka druga država u EU ima klevetu kao krivična djela” i dodao:
„U Srbiji i Hrvatskoj su predviđene kazne zatvora, a Crna Gora propisuje isto novčane kazne. Sva krivična djela idu po prijedlogu oštećenog“.
Da se u konkretnom slučaju ministar nije previše „miješao u svoj posao“, svjedoče činjenice da je situacija u navedenim državama daleko od one koju je Bukejlović naveo.
„Jedina paralela sa Republikom Srbijom bila bi povlačenje Nacrta iz procedure jer je Srbija dekriminalizovala klevetu prije 10 godina. Dakle, kleveta u Srbiji nije krivično djelo i u ovom dijelu izjave ministar je iznio potpuno netačne tvrdnje. U poređenju sa zakonskim rješenjima Republike Hrvatske, u kojem je kleveta i dalje propisana kao krivično djelo, možemo samo zaključiti da su predviđene novčane kazne u spornom Nacrtu drakonske u odnosu na predviđene nove kazne u hrvatskom Kaznenom zakonu gdje je maksimalna propisana kazna cca 2.500 KM, za teži oblik za koji je kod nas propisana vrtoglavih 100.000 KM!“, kaže za Inforadar advokatica Jovana Kisin Zagajac.
Dodaje da je ministrova tvrdnja da su za krivično djelo klevete u regionu predviđene kazne zatvora – potpuno netačna, te da nije jasno da li Bukejlović ne poznaje materiju kojom bi morao da vlada ili svjesno obmanjuje javnost da bi opravdao predloženo kažnjavanje.
Jovana Kisin-Zagajac
Kisin Zagajac pojašnjava da bilo kakvo upoređivanje s drugim državama ne može opravdati legitimnost kriminalizacije klevete, te da je Nacrt u ovom obliku nezakonit, neustavan i u potpunosti protivan odlukama Evropskog suda za ljudska prava – kao jedinog tumača Evropske konvencije o ljudskim pravima.
„U konačnici možemo zaključiti da predloženi tekst zakona sadrži niz manjkavosti i grešaka koje ne predstavljaju samo udar na osnovna ljudska prava i slobode, već šalju jasnu poruku nestručnosti, isključivosti i neznanja prikrivenog pod plaštom represije“, zaključuje ova advokatica.