Ilustracija
U demokratskim društvima u jeku predizbornih kampanja debate kandidata/kinja trebale bi biti kruna političkog pluralizma i vrhunac približavanja kandidata svojim biračima. Dok se u nekim društvima debata smatra ključnim događajem koji pomaže neodlučnim biračima da odaberu sebi bližeg kandidata ovaj tip sučeljavanja političkih programa, kandidata i stavovanije isuviše popularan u Bosni i Hercegovini.
Piše: Slađan Tomić
Tokom predizborne kampanje uoči lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini održanih 6. oktobra izostale su ključne debate za pozicije načelnika i gradonačelnika. Nekoliko medija pozivalo je kandidate za gradonačelnika Banje Luke na direktno sučeljavanje, ali nije održana nijedna debata. Kandidati su odbijali učešće. Neki od protivkandidata na društvenim mrežama objavili su da kandidat PDP-a Draško Stanivuković nije odgovorio ni na jedan poziv za sučeljavanje. Slično je bilo i u Sarajevu gdje su, prema podacima koje smo prikupili od medijskih kuća, kandidati SDP-a najćešće izbjegavali učešće u predizbornim debatama.
Načelnik opštine Novi Grad Sarajevo Semir Efendić (Stranka za BiH) je jedan od kandidata koji je izbjegavao debate, a na poziv za učešće u emisiji TV SA odgovorio je Facebook statusom. Umjesto da se pojavi u emisiji i građane uvjeri da je najbolji kandidat koristeći argumente odlučio je diskreditovati protivnika i u nedemorkatskom tonu poručiti kako ga ne smatra dostojnim sagovornikom.
“U svim dosadašnjim izbornim ciklusima učestvovao sam u TVdebatama, i sa time nemam nikakav problem. Međutim, smatram da ovaj put protivkandidat nije dovoljno pristojan, a ni ozbiljan da bi s njime vodio bilo kakvu debate”, naveo je Efendić.
Novinari/ke i urednici/e se nisu suočavali samo sa odbijanjem kandidata za učešće u predizbornim debatama. Često su bili izigrani, nakon što se kandidati koji su ranije najavili učešče u debatnim emisijama, nisu pojavljivali u zakaznom terminu.
Kandidati masovno otkazivali učešće u debatama
S obzirom na to da su ove godine održani Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini, uloga organizovanja predizbornih debata pripala je lokalnim medijima. Pretragom na društvenim mrežama pronašli smo 20-ak medija koji su u toku predizborne kampanje organizovali debate sa kandidatima.
Među njima je i RTV BPK-Goražde koja je realizovala 12 TV debata: sedam za kandidate za općinska odnosno gradsko vijeće i pet za kandidate za načelnike opština Pale FBiH (Prača) i Ustikolina, odnosno gradonačelnika Goražda. U programu Radio Goražda organizovamo je deset debata isključivo za načelnike odnosno gradonačelnika.
Kandidati su otkazivali učešće u TV i radio debatama, ali prema riječima glavne i odgovorne urednice RTV BPK-Goražde Elvire Aganović otkazivanja su bila češća za radijske emisije.
„Imali smo i situaciju da posljednjeg dana kampanje kad je planirano sučeljavanje svih sedam kandidata za gradonačelnika Goražda, njih pet je poslalo zajedničko izvinjenje da odustaju od debate jer to nisu smatrali prikladnim u vrijeme kad se dogodila tragedija u Jablanici i drugim općinama, tako da smo uradili debate samo sa dva preostala kandidata“, kaže Aganović.
Kandidati pojedinih stranaka (Snaga naroda i Republikanska stranka) nisu učestvovali ni u jednoj emisiji koju je realizovao ovaj lokalni medij.Zabilježili su 15 slučajeva u kojima se kandidati pozvani za učešće u debatama nisu odazvali.
Portal Klix je organizovao ukupuno sedam TV debata, a glavni i odgovorni urednik ovog medija Semir Hambo kaže da je goste bilo izazovno dogovoriti, jer ih veliki broj nije bio zainteresovan za učešće.
“Tako da smo uspjeli realizirati sedam debata, ali mnoge debate koje smo primarno željeli realizirati nismo uspjeli, posebno u među kandidatima u Sarajevu”, kaže Hambo.
Njihovom pozivu za učešće u debate nije prihvatilo 10 kandidata.
“Glavni izgovor je bio da su se sami kandidati odlučili na takvu vrstu kampanje koja ne podrazumijeva debate, što je po nama neopravdan izgovor”, rekao je Hambo.
Edin Talundžić, urednik i novinar RTV Sana kaže da je ova medijska kuća organizovala ukupno četiri debate. Dvije sa kandidatima za načelnike i isto toliko sa kandidatima za opštinska vijeća.
„Od deset političkih subjekata, koliko je bilo registrovano u izbornoj jedinici Sanski Most, njih sedam je pozitivno odgovorilo na naš poziv, i pristalo da učestvuje u izbornom programu. Ostali uopšte nisu odgovorili na poziv“, kaže Talundžić.
Slično se dešavalo i redakciji RTV Vogošća.
“Dio političkih subjekata koji su bili registrovani na proteklim Lokalnim izborima, nisu iskazali nikakav interes za medijsko predstavljanje njihovih programa i kandidata, niti su zabilježene njihove druge aktivnosti”, pojasnio je glavni i odgovorni urednik programa RTV Vogošća Ismet Bećar.
TVSA je planirala organizovati devet debatnih emisija, ali ih je realizovano ukupno osam. Emisija u kojoj je trebalo da dođe do sučeljavanja kandidata za načelnika opštine Trnovo (FBiH) otkazana je jer se nije pojavio nijedan kandidat. Ibro Berilo (SDA) je bio u pritvoru, dok se kandidat SDP-a Bajro Lindov nije odazvao pozivu.
Urednica izbornog programa TVSA Nađa Kavazić kaže da se ni u jednoj debatnoj emisiji nisu odazvali kandidati za načelnike iz SDP-a.
„Npr. nije učestvovao Irfan Čengić, Fuad Abaspahić, Benjamina Karić i Bajro Lindov. Osim navedenih kanidata pozivu se nisu odazvali,takodjer, Semir Efendić,Srđan Mandić, Denis Gratz“, kaže Kavazić.
Emisije u kojima se pojavio jedan kandidat nisu otkazivane, rađene su u formi razgovora.
Smart TV je rijetka medijska kuća koja nije imala otkazivanja učešća kandidata u debatama bez obrazloženja. Nisu imali ni slučajeve u kojima im kandidati nisu odgovorili na poziv za učešće.
„U debatne emisije s kandidatima za načelnike imali smo 100% odziv, izuzev druge emisije Doboj Jug, gdje je jedan kandidat odustao zbog bolesti, pa smo otkazali snimanje. Emisije s kandidatima za Općinsko vijeće redovno su imale najmanje tri, a najviše šest predstavnika političkih stranaka“, pojasnio je Sedžad Ibrahimkadić, direktor TV Smart.
Osim medija debate su organizovale i pojedine međunarodne organizacije koje djeluju na području Bosne i Hercegovine. Od 16. do 28. septembra 2024. godine, Misija OSCE-a u BiH je uspješno organizovala niz predizbornih debata u različitim gradovima: Zenici, Tuzli, Vukosavlju, Goraždu, Velikoj Kladuši, Bileći i Brčko Distriktu BiH. Te debate, na kojima su učestvovali kandidati za načelnike i gradonačelnike, kao i za vijećnike u Skupštini Brčko Distrikta, su predstavljale suštinsku komponentu promovisanja transparentnosti i učešća birača pred lokalne izbore 2024. godine.
„Debate su održane u ukupno sedam gradova i postigle su značajne rezultate u smislu podizanja svijesti i omogućavanja kandidatima da na jednom mjestu predstave svoje politike djelovanja“, pojašljavaju iz OSCE-a.
Debate su organizovane u okviru projekta Misije pod nazivom „Projekat unapređenja izbornih procesa u Bosni i Hercegovini u 2024. i 2026. godini, u skladu sa preporukama ODIHR-a i međunarodnim standardima“, sa ciljem unapređenja izbornog integriteta i usklađivanja sa međunarodnim standardima.
Predizbornim debatama je prisustvovalo 2110 ljudi. Posjećenost je varirala od grada do grada, pri čemu je naročito snažan angažman zajednice bio vidljiv u Goraždu, Tuzli, Bileći i Velikoj Kladuši.
„Ove debate su omogućile biračima da imaju direktan pristup kandidatima, te da saznaju nešto više o njihovim izbornim programima i politikama djelovanja koje oni predstavljaju. To je podiglo nivo svijesti kod birača i doprinijelo da biračko tijelo bude informisano pred izbore. Njihovi rezultati su takođe uključivali širi javni dijalog o ključnim pitanjima koja se tiču lokalnih zajednica, naglašavajući važnost transparentnosti i odgovornosti u demokratskom procesu“, govore iz Misije OSCE-a.
Kandidatima su se postavljala pitanja od značaja za građane, kao što su lokalni ekonomski razvoj, infrastruktura, gubitak stanovništva, kao i zaštita životne sredine. Građani i mediji su pokazali veliku zainteresovanost za pomenute teme, dokazujući da je takav format političke kampanje potreban u većini lokalnih zajednica širom BiH.
Zašto kandidati odbijaju pozive za debate?
Skoro svi mediji suočavali su se sa odbijanjem kandidata da učestvuju u predizbornim debatama, ali posebno zabrinjava situacija u Republici Srpskoj gdje je broj održanih debata na rubu incidenta. Jedan od razloga je i manji broj lokalnih televizija, ali i nezainteresovanost kandidata za učešće u TV sučeljavanjima.
Na pitanje zašto predizborne TV debate nisu popularne u Bosni i Hercegovine, a posebno u Republici Srpskoj politička analitičarka Tanja Topić pojašnjava da autoritarna društva ne trpe drugačije mišljenje.
„Političari bi najradije da vlada jednoumlje i da je jedna stranka apsolutni vladar. Upravo je ta mačo balkanska kultura političara takva da oni ne vole razgovarati, oni vole zapovijedati. Ostali moraju da ih slušaju. Debate ih izvlače iz zone komfora, u kojoj oni određuju pravila“, kaže Topić.
S druge strane, uvjerena je Topić, postoje političari koji zauzimaju arogantan stav smatrajući da im protivkandidati nisu dostojni da se sa njima razgovara.
„Ako se tome doda da su pojedinci vrijeđali političke protivnike na najgrublji i primitivan način, logično je da tu nema sučeljavanja programa i argumenata.“
Profesor Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Elvis Fejzić smatra da odbijanje političara da se pojave u TV debatama i uopšteno ignorisanje medijskih poziva da odgovore na aktuelna politička pitanja predstavlja tipičan čin političke neodgovornosti.
“Razlozi za odbijanje medijskih poziva obično korespondiraju sa nepoštivanjem građanske javnosti i birača, ali često i sa „nesigurnošću“ političara da se upuste u javne diskusije i debate, s obzirom da značajan broj političkih kandidata, koji se natječu i participiraju u predizbornom procesu, nema dostatno znanje o politici, državnim poslovima i različitim političkim problemima“, ocjenjuje Fejzić.
Politolog Milan Sitarski primjećuje da je politička scena u BiH siromašna sadržajima u kojima je prisutan dijalog među političarima. Uzrok tog stanja je činjenica da dijalog nikada nije ušao u političku elitu u dovoljnoj mjeri. Primjećuje da se kandidati obraćaju isključivo svom biračkom tijelu i da se takve komunikacije uglavnom svode na monologe.
“Nema pokušaja da se debatama privuče dio koji možda nije veliki, ali može biti presudan kao u Americi i svuda u svijetu, onih koji jesu politični, bave se politikom, imaju stavove, ali nisu vezani za jendu opciju ili jednu stranku apriori. To može btii jako bitna grupacija u biračkom tijelu, ali kao da naši političari zanemaruju njihovo postojanje i samo pokušavaju da povećaju koheziju onih koje smatraju svojim prirodnim biračima”, smatra Sitarski.
Nije optimista da bi se način predizbornog komuniciranja stranaka i kandidata prema biračima i među kandidatima mogao uskoro promijeniti.
“Moraće još da protekne vremena, da se još nekoliko puta na različitim nivoima smijeni vlast da bi političari shvatili da njihova dugoročna politička karijera i njihovi politički planovi zavise od toga hoće li privući sebi i motivisati građane koji jesu politički zainteresovani, ali nisu vezani uz jednu političku strukturu”, mišljenja je politolog Sitarski.
Glasači više ne glasaju za program
Kandidati i kandidatkinje se biračima uglavnom obraćaju na predizbornim skupovima, putem društvenih mreža, a poruke šalju i sa bilborda. Njihova prezentovanja kandidature uglavnom se svodi na samopromociju, fotošopiranu fotografiju i crtice iz biografije. Većina političkih subjekata ima predizborne programe, ali kandidati ga rijetko predstavljaju i još rjeđe promovišu. Za komunikacijsku stručnjakinju Paulinu Janusz koja je dugo godina radila sa bh. političarima nedostatak predizbornih debata je posljedica navika birača. Smatra da oni više ne glasaju za program, nego za kandidate koji su im simpatični, s kojima imaju nešto zajedničko i koji imaju razvijene komunikacijske vještine u odnosu na druge kandidate.
“Gledamo opšti utisak, simpatije prema strankama, često glasamo po navici. Ali niko pred izbore neće da sjedne i da upoređuje programe pa da na temelju toga odlučuje za koga će da glasa. Zato ideja debata, kao prostora da se razmenjuju ideje, nekako gubi smisao. I to su uvidjele stranke”, smatra Janusz.
Debate se u očima kandidata ne shvataju dovoljno ozbiljno, niti se razmišlja o njihovom potencijalu. Iz komunikacijskog ugla mogle bi biti iskorištene za prezentaciju kandidata s neke neobične strane, ili da se pokaže njihova elokvencija i stvori generalno dobar utisak.
“Ali ako ćemo iskreno, političari u BiH jako malo rade na svojim nastupima pa zato i ne mogu da „bljesnu“ u debatama. U BiH na izborima ima uvijek puno kandidata i jako malo harizmatičnih ličnosti ili barem dobrih komunikatora. Ko je svjestan svoje inferiornosti u tom smislu, neće ići na debate, jer može samo sebi da našteti”, kaže Janusz.
Ocjenjuje da velikim nacionalnim strankama, nije stalo do toga da motivišu glasače i podižu izlaznost, što bi se moglo postići kroz upečatljiva sučeljavanja. To, takođe, može biti razlog za nedovoljnu zainteresovanost kandidata za predizborne debate.
“Te stranke znaju da će posao na terenu odraditi infrastruktura, da će sigurni glasači izaći i osigurati im dobar rezultat uz malu izlaznost. Zašto bi onda kandidati takvih stranaka trošili vrijeme da daju medijski prostor svojoj konkurenciji i potencijalno motivirali glasače da izađu na izbore? Stranke su u tom smislu veoma proračunate”, smatra Janusz.
Zašto su bitne predizborne debate?
Na proteklim izborima učestvovalo je više od 26.000 kandidata. U pojedinim lokalnim zajednicama ovjeren je veliki broj kandidatskih listi za lokalne parlamente (Banjaluka 20, Tuzla 19) pa je pred građanima bio težak zadatak kojoj listi i kojim kandidatima (do tri) unutar liste dati glas. U ovim gradovima izostale su predizborne debate čime je propuštena prilika da kandidati kroz javne diskusije predstave svoje političke vizije i agende građanima, ali istovremeno odgovore na važna politička pitanja u državi.
“Na taj način političari mogu da predstave biračima i svoja „politička obećanja“ u predizbornom političkom nadmetanju, na osnovu kojih pojedinci obično donose odluku kojim će kandidatima dati svoju političku podršku i glas u izbornom natjecanju. Ignoriranje potreba građana, medija i općenito javnosti od strane političkih kandidata u predizbornim kampanjama eklatantan je pokazatelj niske i nerazvijene političke kulture“, govori profesor Fejzić.
Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, pojašnjava da su debate bitne iz dva razloga: razvija se politička kultura dijaloga, koja je u našem društvu na niskoj razini. I građani se uče kako razgovarati argumentovano, kulturno, bez vrijeđanja.
“Drugo, razvija se pluralizam ideja, misli, a i podupire sloboda medija. Tek kroz debate građani imaju više prostora da upoznaju kandidate, njihove programe, stavove i orijentaciju u odnosu na bitna pitanja. Svi učimo razgovarati a ne držati monopole i lupati šakom od sto. Sem toga, to je dobra prilika da građani vide da li političari i oni koji ih biraju umiju govoriti, razgovarati. Znamo i u to smo se uvjerili tokom zadnja dva desetljeća da neki odlično pjevaju, a sve ih više pribjegava takvom načinu obraćanja građanima. Od toga što oni dobro ili loše pjevaju mi nemamo ništa”, smatra Topić.
Iz OSCE-a, organizacije koja je sprovela prve poslijeratne izbore u BiH, napominju da su debate kamen temeljac svakog demokratskog društva, jer predstavljaju platformu od vitalnog značaja za otvoreni dijalog, odgovornost i transparentnost.
„One omogućavaju građanima da direktno uporede kandidate, čuju njihove stavove o ključnim pitanjima i da njihov izbor na biračkom mjestu bude zasnovan na informacijama. Pored osnaživanja birača, debate podstiču kandidate na konstruktivno suočavanje sa njihovim oponentima, njegujući političku kulturu zasnovanu na debati, umjesto na podjelama“, stav je OSCE-a.
Odbijanje učešća u debatama može dovesti u pitanje predanost kandidata demokratiji, transparentnosti i poštovanju birača. Istovremeno, mali broj debata u odnosu na broj kandidata govori o tome da javnost nije u dovoljnoj mjeri zainteresovana za takav oblik razmjene političkih mišljenja i programa.