Foto: Impuls
Srebrenica, Prijedor, Ahmići, Višegrad... Kada se govori o ratnim zločinima u Bosni i Hercegovini, obično se spominju ovi toponimi. S razlogom. Zločini u drugim mjestima gurnuti su pod tepih. Jedno od takvih mjesta je Čelinac, idilični gradić nadomak Banjaluke.
Piše: Milkica Milojević
A u Čelincu i okolnim selima od 1992. do 1995. godine civili su ubijani, sela paljena, kuće rušene. Srušene su i dvije džamije i katolička kapela. Porodice su zatvarane u škole i druge javne objekte, s obrazloženjem da se to čini „radi njihove bezbjednostiˮ.
O tome svjedoče sudske presude i priče rijetkih Bošnjaka i Bošnjakinja, koji, uprkos preživljenim strahotama,...
Ilustracija
Najveći propusti društva i institucija u Bosni i Hercegovini, kada je riječ o femicidu, su toleriranje obrazaca patrijarhalnog ponašanja koji vode ka nasilju te nedostatak političke volje. Bez nje zakoni i njihove izmjene ostaju “mrtvo slovo na papiru” i sporedna stvar koja postaje aktuelna tek nakon ubistva žene.
Na ove i brojne druge probleme koji prate najozbiljniju posljedicu muškog nasilja prema ženama u razgovoru za Fenu upozorili su iz nevladine organizacije Helsinški parlament građana Banja Luka.
Zakoni koji reguliraju pitanje femicida mogu se promijeniti
Na nivou BiH nema zakona koji tretira femicid kao krivično djelo. Kao posebnog krivičnog djela nema ga ni...
Foto: Adi Kebo/Žurnal-arhiv
Netransparentnost imovine nosilaca funkcija primjer je neefikasnosti kontrolnih organa u BiH, stoji u izvještaju EU. Sankcija nema pa se i obaveza ne smatra naročito obavezujućom. Političari otimaju od građana, bogate se, grade i kupuju nekretnine. Izvještaj ne podnose nikome. Milijarde maraka pokradenih iz raznih budžeta nisu predmet interesovanja ni bh. tužilaca. Učinkovit zakon o porijeklu imovine – ne postoji. Državni zatvor zjapi prazan.
Piše: Žana Karić Gauk
"Otkud vama pravo da provjeravate moju imovinu?"
Pitao je 2014. godine u međuvremenu preminuli član Bosanske stranke (BOSS) Esed Radeljaš, novinare Centra za istraživačko novinarstvo, koji su otkrivali kako političari u Bosni i Hercegovini...
U istoriji Bosne i Hercegovine postoje ljudi čija imena, iako često zaboravljena, zaslužuju da se izgovaraju s poštovanjem. Jedna od njih je Borka Ožegović – starica iz sela Gornje Ratkovo na Manjači, koja je svojim činom hrabrosti i ljudskosti pokazala da istina vrijedi više od života. U augustu 2000. godine, upravo zahvaljujući njenoj savjesti, otkrivena je masovna grobnica kod logora Manjača. Samo nekoliko mjeseci kasnije, 16. februara 2001, Borka je brutalno ubijena u svom domu. Do danas njeni ubice nisu otkriveni.
Piše: Edin Osmančević
Otkrivanje istine
U augustu 2000. ekspertni tim Instituta za traženje nestalih osoba BiH izvršio je ekshumaciju na lokalitetu...
Foto: Gerila
Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske dalo je preduzeću “Prirodna energija” iz Šipova ekološku dozvolu za izgradnju MHE “Jovići” na rijeci Plivi.
Bojan Vipotnik potpisao je novo rješenje o izdavanju ekološke dozvole iako u Šipovu mjesecima traju protesti protiv namjere da na rijeci Plivi bude izgrađena ova mala hidroelektrana.
Inače ekološka dozvola za ovu MHE poništena je u julu ove godine nakon tužbe Centra za životnu sredinu i Fondacije ACT protiv rješenja entitetskog Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju.
rješenje je potpisao ministar Vipotnik
Ekološka dozvola za MHE „Jovići“ izdata je kompaniji “Prirodna energija” d.o.o. Šipovo, koja planira izgradnju...
Foto: Pixabay
Nije “dnovinar” Dragan J. Vučićević ni prvi ni zadnji koji je izdao i pervertirao novinarsku profesiju, ali je utoliko koristan što pomaže da se lako razlikuje pošten novinar od plaćenika. Zapravo ne bi trebalo biti teško znati razliku. Novinar provjerava informacije, ne objavljuje lažne vijesti, uvijek više bavi onima koji su na vlasti, novinar u svojim analizama i komentarima koristi činjenice, logiku i argumente, a ne huškanje ili laži, novinar je tu da postavlja pitanja, novinar je onaj koji je spreman stati najmoćnijima na žulj u ime javnog interesa
Piše: Gordan Duhaček
Na snimci vidimo skupinu srednjovječnih muškaraca smrknutih lica...
Foto: Impuls
Oko šezdeset kilometara južno od Sarajeva, na istoku Bosne i Hercegovine nalazi se jedna od najsiromašnijih opština u državi. Iako bogata prirodnim resursima, podesnim za poljoprivredu, stočarstvo, turizam i još mnogo toga, opština Kalinovik je najpoznatija po velikom odlivu stanovništva, koje je između dva zadnja popisa prepolovljeno.
Piše: Miljan Kovač
U stvarnosti demografska situacija je još gora i tvrdi se da u ovoj lokalnoj zajednici danas ne konači više od osam stotina ljudi. Bilo ih je 4675, pokazao je posljednji predratni popis 1991. godine. Na popisu 2013. malo više od 2000. Manje od 15 % stanovništva opštine ima stalno radno...
Foto: Pixsell
Granična policija BiH na čelu s direktorom Mirkom Kuprešakovićem 25. jula objavila je Javni oglas za prijem kadeta u činu „policajac“.
Piše: A. Dučić
Traži se ukupno 150 kadeta. Međutim, u oglasu je, kako otkriva Fokus već unaprijed nacrtano koliko se traži Bošnjaka, koliko Srba, koliko Hrvata, a koliko građana iz reda Ostalih?!
Trebinje, Doljani, Orašje…
Iako se Granična policija BiH poziva na član 49. Zakona o policijskim službenicima BiH, koji propisije kako treba da izgleda oglas za upražnjena radna mjesta, vidljivo je da u ovom članu, naravno, kao preduslov za prijem u radni odnos nigdje nema etničke pripadnosti.
Član 49 Zakona o...
Demonstracije podrške Nikolini Sinđelić u Beogradu 19. avgusta: "Nikolina svi smo, uplašeni nismo!"/Foto: Milos Miskov/BETAPHOTO/SIPA/picture alliance
Objavljivanje privatnih sadržaja bez saglasnosti ostavlja žrtve u strahu i sramoti. Zakon u Srbiji još uvijek to ne prepoznaje kao posebno krivično djelo.
Piše: Filip Đorđević
„Teško je da objasnim osjećaj nekome ko nije prošao kroz to – sramota, strah, bijes. Željela sam samo da nestanem, da ne postojim, da me nema više…“ Tako svoja osjećanja za DW opisuje jedna djevojka koja je bila žrtva tzv. osvetničke pornografije i koja je željela da ostane anonimna.
Problem osvetničke pornografije, odnosno neovlaštenog dijeljenja eksplicitnih fotografija bez pristanka, u Srbiji...
Foto: Ilustracija/Profimedia
Radna mjesta, škole i bolnice moraju da se prilagode ekstremnim vrućinama, a to će zahtijevati velika ulaganja.
Radnicima širom svijeta je potrebnija bolja zaštita od ekstremnih vrućina jer klimatske promjene izazivaju sve češće toplotne talase, zaključak je novog izvještaja Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) i Svjetske meteorološke organizacije (SMO).
U izvještaju se navodi da su milioni radnika izloženi toplotnom stresu, što utiče i na njihovo zdravlje i na radni učinak. Zato se pozivaju vlade, poslodavci i radnici da sarađuju u razvijanju strategija za prilagođavanje, piše BBC.
Iako je SZO više puta upozoravala na zdravstvene rizike ekstremnih vrućina, ovo je prvi izvještaj od...
