Ne postoji podatak o broju nelegalno izgrađenih objekata na planini Vlašić (na fotografiji: Vlašić, 10. septembar 2015.)
Ne postoji podatak o broju nelegalno izgrađenih objekata na planini Vlašić. Procjena općinske vlasti je da se radi o nekoliko hiljada.
Porodica Teskeredžić zatražila je od vlasnika objekata koji su izgrađeni na planini Vlašić, desetak kilometara od Travnika u srednjoj Bosni i Hercegovini (BiH), da im isplate naknade za zemljište na kojem su izgrađene vikendice.
Radi se o više od 200 duluma zemlje gdje su izgrađeni objekti u proteklih nekoliko decenija.
Zemljište porodice Teskeredžić je nacionalizirano u vrijeme bivše Jugoslavije, odnosno bilo je u suvlasništvu ove porodice i Općine Travnik.
Teskeredžićima je vraćeno 2009. godine sudskim rješenjima, kada je izvršena dioba na način da je utvrđena granica vlasništva između Općine i ove porodice.
Advokat Harun Lozo, pravni zastupnik desetak članova porodice Teskeredžić, koji danas žive većinom u inostranstvu, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je, uprkos sudskoj odluci, Općina nastavila izdavati urbanističku suglasnost.
“Na osnovu kojih su fizička lica vršila gradnju vikend objekata koja nisu mogla biti u potpunosti legalizirana, jer nisu bili riješeni imovinski odnosi”, kaže Lozo.
Ne postoji podatak o broju nelegalno izgrađenih objekata na planini Vlašić. Procjena općinske vlasti je da se radi o nekoliko hiljada.
Inače, Vlašić svake godine posjećuje hiljade gostiju, kako iz BiH, tako i iz regije, te zemalja Arapskog poluotoka.
Upitna skijaška sezona?
Na parcelama u vlasništvu porodice Teskeredžić nalazi se dio glavne skijaške staze, te ski lift, kojim upravlja firma u privatnom vlasništvu.
Lozo tvrdi da do sada nije bilo napretka u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa, te najavljuje mogućnost upućivanje zahtjeva nadležnim organima o zabrani rada ski liftova.
“Odnosno, da se izmjesti oprema, liftovi i sve ostalo do rješavanja imovinskih odnosa. Ne želimo da ukinemo skijanje, nego da se to obavlja u skladu sa zakonom”, kaže Lozo.
On dodaje i da porodica “pristaje na tržišnu cijenu i obročnu otplatu”.
“Dakle, nikakvi pretjerani zahtjevi. Takva situacija traje duže od deset godina i to se toleriralo, jer je to pitanje općeg interesa”, kaže Lozo.
Skijalištima Babanovac i Markovac na Vlašiću upravlja firma Ozon d.d. Travnik. U toj firmi, pak, ističu da su podnijeli zahtjev za obnovu koncesije i da se pripremaju za predstojeću skijašku sezonu.
Ne želeći komentirati najave advokata porodice Teskeredžić o mogućem izostanku skijaške sezone, direktor firme Goran Šarić ističe kako je fokusiran na dugoročne planove za modernizaciju skijališta i proširivanje staza.
Iako ne precizira na koji način očekuje rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, Šarić kaže da će to biti uvod za nove investicije.
“Ne znam ko je šta najavio, to ne čitam. Realista sam i živim u realnom svijetu. Pripremamo se za proširenje skijališta na dvije lokacije i završavamo imovinsko-pravne odnose. Već smo završili projekte i dovezli instalacije koje smo platili oko 3,5 miliona maraka, tako da očekujemo rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i da se kilometri staza konačno povećaju. Vlašić je destinacija sa 60 pravnih subjekata i više od 1.300 zaposlenih. To je jedna industrija turizma i naravno da se moramo susretati i sa problemima, pogotovo u ovakvom sistemu u kakvom živimo”, kazao je Šarić.
Blokada nikome nije u interesu
Zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa, resorno Ministarstvo privrede Srednjobosanskog kantona (jednog od deset kantona u Federaciji BiH), donijelo je početkom jula zaključak o obustavi postupka obnove koncesije za korištenje i održavanje skijališta Babanovac i Markovac.
No, kantonalni ministar Nisvet Hrnjić kaže za RSE da je ovakav zaključak poništila Komisija za drugostepeno upravno rješavanje i da će postupak dodjele koncesije biti ponovljen.
Na pitanje na koji način će biti riješeno pitanje zemljišta na kojem se nalaze ski liftovi, Hrnjić je rekao da je to pitanje općeg interesa i da se nada da će “obje strane pokazati zrelost kako bi došlo do kompromisa”.
“Ubijeđen sam da obustave neće doći, jer mislim da to nikome nije u interesu. Rješenje vidim u sinergiji Ministarstva privrede, potencijalnih koncesionara, pravnih zastupnika vlasnika parcela i, naravno, Općine Travnik. Cilj je da uspješno dođemo do kraja dodjele koncesije, gdje će svi biti zadovoljni”, ističe on.
Zabrana daljnje gradnje
Neriješeni imovinsko-pravni odnosi i hiljade bespravno izgrađenih objekata, decenijama blokiraju turistički razvoj i narušavaju ambijent na planini Vlašić, u srednjoj Bosni.
Općinska vlast u Travniku, na čijoj teritoriji se nalazi ovaj turistička destinacija, rješenje vidi u legalizaciji objekata, najvećim dijelom vikendica, koji su bespravno izgrađeni na općinskom zemljištu.
Vlasnicima je prije nekoliko dana uputila poziv da najkasnije do 1. oktobra podnesu zahtjev za dodjelu zemljišta, te da u što kraćem roku plate naknadu za dodijeljeno zemljište i ostale naknade propisane zakonom, te pribave odobrenje za građenje.
Načelnik Općine Travnik Kenan Dautović kaže za RSE da će protiv svih onih koji ne podnesu zahtjeve za dodjelu zemljišta u svrhu legalizacije objekata, biti pokrenuti zakonom predviđeni postupci. Predviđeno je, uz ostalo, rušenje izgrađenih objekata.
“Prilično je nerealno da se sve to može srušiti, pa se traže rješenja od slučaja do slučaja. Prije svega smo zabranili daljnje izdavanje urbanističkih saglasnosti, odnosno zaustavili bilo kakvu izgradnju. Svaka nova gradnja bit će tretirana ne samo kao prekršaj, nego kroz Pravobranilaštvo i sud ako treba, jer se radi o krivičnom djelu”, kaže on.
Iako nema zvaničnih podataka, Dautović ističe da je na Vlašiću bespravno izgrađeno nekoliko hiljada objekata, dok je proces legalizacije do sada završen za oko stotinu.
Veliki broj gostiju u ‘sivoj zoni’
Zbog velikog broja neregistriranih objekata, Turistička zajednica Srednjobosanskog kantona nema potpunu evidenciju o broju posjeta i ostvarenih noćenja.
Direktor Turističke zajednice Miroslav Matošević kaže za RSE da je većina ostvarenih noćenja ostvarena u “sivoj zoni”, zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa.
“Registrirani hotelski smještaj dostavlja podatke, ali imamo situaciju da gotovo svi privatni vikend objekti nisu evidentirani u Turističkoj zajednici, odnosno radi neriješenih imovinskih odnosa ne mogu se registrirati kao smještaj u domaćinstvu. Zbog toga ne možemo da dođemo do podataka o strukturi i vrsti gostiju, što nam je, osim zbog boravišnih pristojbi, važno i za planiranje ciljnih tržišta”, kazao je Matošević.
Prema procjenama Turističke zajednice, Vlašić godišnje ostvari i do 250.000 noćenja. No, većina ih je neevidentirana, pa je tokom prošle zimske sezone prijavljeno tek 30.000.
Hoteli, koji dostavljaju podatke Turističkoj zajednici, raspolažu sa 2.000 kreveta, dok vikendice imaju kapacitet od 11.000 kreveta.
Izvor: RSE