Nekoliko opcija pred zanatlijama, nijedna nije povoljna

Foto: Pixsell

Zakoni su zanatlijama postavili ‘omču oko vrata’ – dok im se povećavaju obaveze za doprinose, s druge strane se ne povećava zakonski prag za (ne)ulazak u PDV sistem.

Piše: Alen Jazić

Obrtnici u Bosni i Hercegovini, zanatlije i mali poduzetnici su u 2023. godinu zakoračili sa velikim brigama. Zakonske regulative su im postavile omču oko vrata. S jedne strane se povećavaju obaveze za doprinose, dok se s druge strane ne povećava zakonski prag za (ne)ulazak u PDV sistem. On od 2005. godine postoji na nivou Bosne i Hercegovina kao Zakon na dodatnu vrijednost i nalaže da je svako lice čiji oporezivi promet dobrima i uslugama prelazi ili je vjerovatno da će preći prag od 50.000 konvertibilnih maraka (oko 25.000 eura) dužno da se registruje kao porezni obveznik.

Kada je spomenuti Zakon usvajan, to je možda bio ozbiljan novčani iznos. Uslijedile su promjene na finansijskim tržištima, inflacije i devalvacije vrijednosti. Mali obrtnici, pogotovo zanatlije, danas se nalaze pred više dilema. Nastaviti sa radom kao do sada ili jednostavno napustiti posao koji najbolje rade? Mnogi su dileme otklonili i otišli u inostranstvo, a domaće tržište osiromašili. Prvo svojim znanjem, potom povećanjem vremena za čekanje na izvršenu uslugu, a onda i cijenom posla.

„Pred nas se postavlja nekoliko opcija, ali nijedna nije povoljna. Prag za ulazak u PDV sistem je danas isti kao i onda kada je kutija cigareta bila dvije marke. Tada taj prag nismo mogli stići, a sada već to dostižemo do pola godine. I onda ja moram ostaviti kovački alat i početi razmišljati o računovodstvu kaže Adnan Užičanin, jedan od rijetkih majstora kovačkog zanata u Srednjoj Bosni sa dugogodišnjim radom na izradi kovane galanterije i kombinovanog željezno-drvenog namještaja.

Računi mu, kako priznaje, „ubijaju kreativnost u mom poslu, jer ako da računovođama da to obave, samo još više povećava troškove“.

„Treća opcija mi je da odbijam posao i mušterije, a onima kojima radim da ‘bezobrazno naplatim’. I na to me tjera sistem, koji od mene ne izvlači ni dovoljno, a kamoli maksimum. Takva je situacija i kod molera, keramičara, vodoinstalatera… Zanatlija je nedovoljno, odlaze, a oni što ostaju mogu ucjenjivati mušteriju, jer svoje vrijeme troše na računanje kako ne bi prešli famozni prag PDV sistema“, dodaje Užičanin.

Kako napraviti balans?

U Bosni i Hercegovini se mišljenja uglavnom spore na nacionalnom ili entitetskim nivou. U ovome slučaju postoji saglasnost na svim stranama. Obrtnici u bh. entitetu Republika Srpska su organizovani kroz Zanatsko-preduzetničku komoru i na njihovoj internet prezentaciji se navodi da zastupaju gotovo 29.000 svojih članova. Jednoglasni su da se prag ulaska u PDV sistem mora podići na 100.000 konvertibilnih maraka (oko 50.000 eura). Dobili su podršku i entitetskog parlamenta koji podržava inicijativu prema državnim vlastima.

U entitetu Federacija BiH su mali privrednici organizovani kroz Obrtničku komoru. U svom obraćanju medijima „upozoravaju nadležne institucije i cjelokupnu javnost kako je položaj obrtnika i opstanak obrta sve upitniji“. Već više godina kantonalne obrtničke komore u entitetu i Obrtnička komora Federacije BiH, kako navode, upozoravaju na krajnje neravnopravan položaj obrtnika u odnosu na druge pravne subjekte.

Usmjeravaju se uglavnom na povećanje osnovice za obračun doprinosa, jer zastupaju sve obrtnike. Pretpostavka je da ih je više od 30.000, među kojima su i oni koji se bave tradicionalnim, starim i rijetkim zanatima, ali i onih koji sve više postaju deficitarni – poput specijalizovanih majstora za pružanje svakodnevnih zanatskih usluga. Oni su popularno nazvani „paušalci“, jer prate da ne prijeđu pomenuti prag ulaska u PDV sistem i plaćaju paušalno određene poreze lokalnoj zajednici u kojoj je registrovano sjedište obrta.

Nadležno Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta balansira između udovoljavanja potreba obrtnika kojih je ne tako davno bilo 51.000, finansiranja budžetskih potreba, neutralisanja „sive zone“ zapošljavanja i prijetnje „bijega radnika“ iz države.

„Posljednjih godina je napravljeno niz iskoraka na unapređenju sektora male privrede u smislu otklanjanja administrativnih barijera, kao i pojednostavljenja pristupa finansijskim sredstvima. Stvoreni su preduslovi za ubrzan rast i razvoj obrtništva odnosno male privrede u Federaciji BiH. Omogućeno je fizičkim osobama i penzionerima obavljanje obrta u vidu dodatnog i dopunskog zanimanja, a najveća prednost, opći je konsenzus, jest mogućnost registrovanja obrta svim licima koja imaju ideju, te je prepušteno tržištu da oblikuje obrtnika bez obzira na njegovo formalno obrazovanje“, smatra Izedin Kurtović, pomoćnik ministra u Sektoru za obrt Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta.

Podaci tog Ministarstva govore da je 10 posto svih registrovanih obrta u sistemu PDV-a. Dakle, ogromna većina je „paušalaca“ i mišljenja su da je bilo neophodno podići prag i prije najnovijih izazova, poput pandemije, a potom inflacije.

Gledaju na iskustva drugih

Čudno, vlade oba entiteta su bile i jesu za rješenja koja nisu donijele njihove stranačke kolege na državnom nivou u cijelom prethodnom mandatu. Kao opravdanje svojih odluka koje nisu proveli, navode susjedne i evropske zemlje i visine praga za ulazak u PDV sistem. U Hrvatskoj je taj prag bio zaokružen u kunskom iznosu, ali danas po obračunu u eurima predstavlja 39.816,84 eura.

„Broj obrtnika iz godine u godinu raste. Broj paušalnih obrta prednjači u djelatnostima NKD-a u području obrazovanja, administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti te stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti – drugim riječima velik dio poslova koji su se obavljali putem ugovora o djelu ili autorskih honorara sada se obavlja putem obrta što ocjenjujemo izrazito pozitivnim utjecajem na poslovanje u skladu sa zakonskim propisima. Upućujemo kontinuirane zahtjeve od 2019. godine Ministarstvu financija i Središnjem uredu Porezne uprave za povećanjem praga za ulazak u sustav PDV-a i to na 50.000 eura“, pojašnjavaju iz Hrvatske obrtničke komore.

Takav prag imaju u Sloveniji, Danskoj, Slovačkoj, a veće pragove imaju Italija, Irska, Francuska, Češka, Danska, Poljska, te Švicarska i Ujedinjeno Kraljevstvo. Komora kao jako bitnu stavku navodi i visinu PDV-a, prema kojoj je Hrvatska među četiri zemlje sa najvišom stopom tog poreza.

I u ovome slučaju obrtnici smatraju da država mora smanjiti broj propisa u cilju rasterećenja svakodnevnog rada obrtnika, primijeniti niže stope PDV-a, te suzbiti i sankcionisati „sivu ekonomiju“ i nelojalnu konkurenciju.

U Srbiji je po podacima Agencije za privredne registre 300.250 registrovanih preduzetnika (obrtnika). Na sajtu Agencije se navodi da je tokom prošle godine osnovano 11.241 privredno društvo i 41.628 preduzetnika, što je za 16,7 posto firmi i 21,08 posto više preduzetnika u poređenju sa 2021. godinom.

Centar za istraživanje javnih politika iz Beograda je u svom istraživanju došao do podatka da gotovo 74.000 radnika na internetu posluju kao fizička lica. U ovoj zemlji je oko 100.000 „paušalaca“, koji ne brinu previše oko prelaska praga za ulazak u PDV sistem, jer on u Srbiji iznosi oko 75.000 eura ili tri puta više nego je u Bosni i Hercegovini ili gotovo dvostruko više nego u Hrvatskoj. Preduzetnici u Srbiji ipak strahuju od povećanja poreza.

U svim spomenutim zemljama obrtnici imaju sve veći značaj i morat će se razmišljati kako da oni što bolje i više rade svoj posao. Potpuno legalno finansiraju sebe i svoje porodice uz moguće dodatno zapošljavanje. Potpuna suprotnost svima je da se obrtnici bave i razmišljaju o administrativnim, birokratskim i računovodstvenim stvarima ili plaćaju da to neko uradi za njih. Krug interesa se zatvara i uspjeh širih društvenih zajednica bi bio da se poveća broj registrovanih obrtnika. Vlade za te namjere godišnje izdvajaju milione eura, koje jednako brzo vraćaju u svoje blagajne.

Izvor: Al Jazeera