Foto: Fena
Iako je mjera hapšenja zog neplaćanja novčane kazne zamišljena kao efikasan mehanizam naplate novčane kazne, ustanovljeno je da ona u praksi ne funkcioniše.
Piše: Amra Brkić-Čekić
Iznos nenaplaćenih kazni koje se odnose na prekršajne postupke u saobraćaju raste iz godine u godinu, a samo u pet kantona na području Federacije Bosne i Hercegovine, on je iznad 59 miliona KM. Ovo su rezultat revizije koju su, za period od tri i po godine, uradili federalni revizori.
Analizom je, kako se navodi u izvještaju Ureda za reviziju institucija FBiH, bilo obuhvaćeno 12 institucija – Federalno ministarstvo pravde, Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova, pet kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova i pet uprava policije iz Unsko-sanskog, Tuzlanskog, Zeničko-dobojskog, Hercegovačkoneretvanskog i Kantona Sarajevo.
Revizori su konstatovali da u upravama policije nisu uspostavljene sve potrebne pretpostavke za efikasno upravljanje prekršajnim postupcima u saobraćaju.
“U cilju intenzivnijih kontrola saobraćaja i efikasnijeg pokretanja prekršajnih postupaka neophodan je dodatni angažman i planiranje konkretnih mjera. Prisutne su velike razlike u upravama policije u broju organizovanih akcija kontrole saobraćaja, izdatim prekršajnim nalozima i angažmanu policijskih službenika. Tehnički kapaciteti se razlikuju od uprave do uprave, a izostao je planski pristup na uspostavi nedostajućih kapaciteta”, tvrde revizori.
Navode da nije osiguran redovan interni nadzor i izvještavanje u ovoj oblasti, te smatraju da postoji potreba za unapređenjem regulatornog okvira za efikasno upravljanje prekršajnim postupcima u saobraćaju, kako bi se osiguralo jednostavnije i brže pokretanje prekršajnih postupaka, kao i efikasnije izvršenje novčanih kazni i zaštitnih mjera. Podsjećaju da u FBiH već godinama nedostaju podzakonski akti potrebni za izvršenje sudskih rješenja “o lišenju slobode kažnjenika zbog neplaćanja novčanih kazni, te obavljanje poslova za opće dobro”.
Naime, Zakon o prekršajima u FBiH ne uređuje dovoljno jasno i decidno sva pitanja značajna za prekršajne postupke, izvršenje sankcija i zaštitnih mjera koje se odnose na oblast saobraćaja. Iako je nekoliko institucija u FBiH u proteklom periodu upućivalo inicijative Federalnom ministarstvu pravde za izmjene i dopune ZoP-a, Ministarstvo ih još uvijek nije razmatralo.
“U Federaciji nije donesen ni propis o sadržaju i načinu vođenja prekršajne evidencije. Iako je FMUP prije deset godina uputio dopis FMP-u s prijedlogom izmjene ZoP-a FBiH koja se odnosi na podzakonski akt o sadržaju vođenju prekršajne evidencije u Federaciji, još uvijek nije postupljeno shodno prijedlogu FMUP-a, niti su donesene interne procedure koje uređuju sva značajna pitanja, koje prethode pokretanju prekršajnih postupaka u saobraćaju”, ističu federalni revizori.
U upravama policije nisu uspostavljene sve potrebne pretpostavke za efikasno upravljanje prekršajnim postupcima u saobraćaju.
“U cilju intenzivnijih kontrola saobraćaja i efikasnijeg pokretanja prekršajnih postupaka neophodan je dodatni angažman i planiranje konkretnih mjera. Prisutne su velike razlike u upravama policije iz uzorka u broju organizovanih akcija kontrole saobraćaja, izdatim prekršajnim nalozima i angažmanu policijskih službenika. Tehnički kapaciteti se razlikuju od uprave do uprave, a izostao je planski pristup na uspostavi nedostajućih kapaciteta. Nije osiguran redovan interni nadzor i izvještavanje u ovoj oblasti”, navodi se u izvještaju Ureda za reviziju institucija FBiH.
Policijski organi Registar novčanih kazni (RKN) i prekršajne evidencije (PE) koriste samo prilikom redovnih policijskih kontrola učesnika u saobraćaju, a ne i kao sredstvo preventivnog djelovanja. Uprave policije nisu vršile povremene ili redovne uvide u RNK i PE s ciljem identifikacije povratnika u činjenju težih prekršaja u saobraćaju i
poduzimanja aktivnosti na prinudnoj naplati blokiranjem računa zbog neplaćanja kazni ili
privremenim oduzimanjem vozila.
Revizori problem vide i u tome što policajci ručno upisuju podatke o prekršajnim postupcima, a ne elektronski a što bi im olakšalo posao pri obradi prekršaja.
“U revidiranom periodu samo Uprava policije HNK nije provodila zaštitnu mjeru privremenog oduzimanja vozila licima odgovornim za saobraćajne prekršaje, dok ostale jesu, ali u manjem obimu. Iako su uprave policije (TK, ZDK, HNK i KS) privremeno oduzimale vozila, nadležni sudovi su u većini slučajeva pravosnažnim rješenjima vratili motorna vozila, pozivajući se na pravo neotuđivosti vlasništva, socijalne razloge, a ponekad i bez konkretnog obrazloženja „pokazujući vjeru“ prekršiocima”, ističe se u izvještaju revizora.
Revizori ističu da iako je mjera lišenja slobode zbog neplaćanja novčane kazne zamišljena kao efikasan mehanizam naplate novčane kazne, ustanovljeno je da ona u praksi ne funkcioniše.
Revizori su došli do zaključka da u ZOOBS-u i ZoP-u FBiH nije propisana kazna zatvora kao sankcija, već samo novčana kazna i zaštitna mjera lišenja slobode zbog neplaćanja novčane kazne kojom se ne postiže svrha kao što bi se postigla kaznom zatvora. Dali su i niz preporuka revidiranim institucijama, a neke od njih su da je potrebno osigurati izradu izmjena i dopuna postojećeg Zakona o prekršajima ili izradu novog zakona s ciljem unapređenja predmetne oblasti, zatim provoditi redovan nadzor u oblasti prekršajnih postupaka u saobraćaju kako bi se pravovremeno utvrdili eventualni propusti i omogućilo efikasnije upravljanje prekršajnim postupcima, te periodično analizirati podatke iz sistema „Registar novčanih kazni i prekršajne evidencije“ kako bi se identifikovali višestruki povratnici u činjenju prekršaja u saobraćaju te poduzimale odgovarajuće aktivnosti s ciljem njihovog sankcionisanja.