Donja Jablanica nakon tragedije (foto: hercegovina.info)
Još se prebrojavaju mrtvi, traže u ruševinama nestali. Koliko god se doimalo prerano i neprimjereno bolnom trenutku, dobro je da se otvori priča o tome da li su posljedice, izvan prirodnog uzroka, morale biti baš tolike? I ima li krivnje pojedinaca i institucija?
Piše: Amarildo Gutić
Scena se doima nadrealnom, no autentična je. Dešava se netom nakon prvih naznaka nadolaska poplave u Kiseljaku.
„Odjednom do podzemne garaže jedne stambene zgrade pristižu tegljači ili vozila za šlepanje, iz podruma se izvoze ferrari, lamborghini i još neka skupa vozila i odvoze na sigurno, daleko od poplave“ priča za Žurnal očevidac događaja.
Samo će naivni povjerovati da su vlasnici tih i takvih vozila „ugledni biznismeni“ koje su enormno bogastvo stekli pošteno poslujući u Bosni i Hercegovini. Sigurno je da njihovo poslovanje ne nadziru kontrolni organi, inspekcije, policija, tužilaštva.
Gore navedeno mali je uvod u priču o tragediji koja se netom dogodila, prije svega na području Donje Jablanice. Još se prebrojavaju mrtvi, traže u ruševinama nestali. Koliko god se doimalo prerano i neprimjereno bolnom trenutku, dobro je da se otvori priča o tome da li su posljedice, izvan prirodnog uzroka, morale biti baš tolike? I ima li krivnje pojedinaca i institucija?
„U šumi iznad Donje Jablanice, nakon rata je otvoren kamenolom, koji se nakon sinoćnjih obilnih kiša sručio na naselje,“ objavilo je udruženje „Eko akcija“, dajući prvi signal u kojem pravcu trebaju postupati istražni organi.
izvor: Eko akcija
„Kamenolom je radio poluilegalno,“ navode potom neimenovani izvori.
Da nešto razjasnimo – kamenolom ne može raditi „poluilegalno“. Može imati sve dozvole i raditi legalno, a ako ih ne posjeduje, onda radi ilegalno. Čak i ako je bio zatvoren, kako neki tvrde, i za to postoji procedura prethodne zaštite od onoga što je slijedilo.
„Materijal je prema slici došao iz predjela kamenoloma i bujični tok je formirao tzv aluvijalnu deltu. Geomorfološki uvjeti i velike padavine su uzročili navalu bujičnog toka lavinskog karaktera koji je kamene frakcije i komade odnio niz padinu prema dolini kao mjestu nižeg potencijala. Ako je, kako neki navode, kamenolom bio neaktivan i nakon eksploatacije se moraju osigurati uvjeti stabilnosti terena i tehnička rekultivacija,“ objašnjava za Žurnal jedan stručnjak iz ove oblasti pod uslovom anonimnosti.
Prema navodina portala Hercegovina.info, ovaj kamenolom nema uopće potpisan koncesijski ugovor sa Ministarstvom gospodarstva HNŽ, te se ne može pronaći ni u registru okolišnih dozvola.
Problem je što su za sve aktivnosti u i oko ovog kamenoloma iznad Donje Jablanice, bile legalne ili ne, znali ili morali znati nadležni. Po svemu sudeći dobro su znali i u policiji, inspekciji, ministarstvu privrede koje daje koncesije… Nisu reagovali jer su znali ili morali znati ko je ne samo vlasnik „na papiru“ nego i suvlasnici „u sjeni“. Uigrano su djelovali kako bi zataškali sve eventualne nelegalnosti.
„Vlasnici ovakvih kamenoloma plaćaju i policiju koja izađe na teren, kao i njihove šefove da, ako i postupajući inspektor izrekne neku mjeru, ista ne zaživi,“ objašnjava naš izvor, dobar poznavalac lokalnih prilika.
Upozoravajući je bio odron nastao miniranjem kamenoloma u mostarskom naselju Bijela aprila ove godine.
Utvrđeno je tada da kompanija HP Investing nema sve potrebne dozvole za rad, kao i desetine drugih širom BiH. Pukom srećom su izbjegnute ljudske žrtve, za razliku od, primjera radi, svojevremene pogibije radnika na ilegalnom kamenolomu Papratnica.
Odgovornosti nije bilo. Pitanje je hoće li je biti i sada? Tužioci ovdašnje moćnike štite sa jednakom pažnjom koju ti moćnici pokazuju štiteći svoje „teško stečene“ limuzine sa početka ovog teksta.