Foto: BHRT
Prošle godine je u Federaciji BiH 251 maloljetnik izvršio krivično djelo za 11 mjeseci. U Republici Srpskoj u toku prošle godine maloljetnicima je izrečeno 36 krivičnih sankcija, od kojih su 100 odsto bile vaspitne mjere. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku u istom periodu doneseno je 37 optužbi, za 19,4% više u odnosu na godinu prije.
U Policijskoj stanici Bosanska Krupa ubijen je policajac Ozren Maran iz Bosanskog Novog. Ranjeni policajac Avdo Hasanović je operisan u bihaćkoj kantonalnoj bolnici i prema posljednjim informacijama u stabilnom je stanju. Počinilac je maloljetnik, rođen 2009. godine, a napad je izvršio upotrebom noža.
– Postupajući tužilac Unsko-sanskog kantona je zajedno sa pripadnicima sektora krim policije izašao na mjesto zločina te su izvršene uviđajne radnje. Maloljetno lice, počinilac krivičnog djela, zatečen je na mjestu zločina i uhapšen. Dežurna tužiteljica je, uz saglasnost, djelo okarakterisala kao djelo terorizma, jer se radi o terorističkom činu – navela je na pres konferenciji povodom ubistva jednog policajca i ranjavanja drugog u policijskoj stanici u Bosanskoj Krupi glavna tužiteljica Tužilaštva Unsko-sanskog kantona Merima Mešanović.
Nezvanično, rekla je, motiv je napad na instituciju, tj. policijsku stanicu kao organ s ciljem zastrašivanja stanovništva. Medijima je prenijela da je nakon hapšenja 14-godišnjeg počinioca izvršen pretres kuće i oduzeti predmeti za daljnji krivični postupak. U istragu je uključeno više policijskih agencija a, pored motiva, provjerit će se da li iza počinioca stoje neke ekstremne grupe.
Tužiteljica je podsjetila da je prema Krivičnom zakonu najniža propisana kazna 10 godina do doživotne. Ipak, kako se radi o maloljetnom licu, ne može mu se izreći takva kazna:
– Ne radi se o starijem maloljetniku već o mlađem te se mogu izreći zavodske mjere, odnosno upućivanje u odgojno-popravni dom, najduže pet godina.
Adnan Beganović, portparol MUP-a USK, medijima je rekao kako je na nivou Federalne uprave policije podignut stepen sigurnosti. Ovo djelo okvalifikovano je kao terorizam, a direktor Uprave policije USK Amel Kozlica na pres konferenciji je rekako kako nije utvrđeno da li je počinilac uzvikivao određene povike ili riječi. Nakon provedenog istraživanja i saslušavanja svjedoka izaći će u javnost, a zbog stanja sigurnosti i daljeg sprečavanja uznemiravanja građana u kantonu i gradu, ne žele izlaziti u javnost sa špekulacijama.
Iako su pravne kvalifikacije iznesene dosta rano, kaže za Žurnal Sandi Dizdarević, profesor kriminalističke psihologije i bivši istražitelj, kod ovakve vrste krivičnih djela, policijski nadležni i tužiteljski organi će uvijek posmatrati od najtežeg djela, a kako se prikupljaju operativni i dokazni podaci i informacije će uticati na pravnu kvalifikaciju:
– Međutim, ukoliko je tačno da je ovo djelo već kvalificirano kao terorizam onda to poprima neke druge oblike a to je da će istragu voditi državno tužiteljstvo, da će istragu od strane policijskih institucija voditi državna agencija za istrage i zaštitu ili Federalna uprava policije u saradnji sa lokalnim policijama, i naravno to znači da se u ovom trenutku raspolaže određenim operativnim i dokaznim saznanjima o identitetu odnosno motivu samog počinitelja.
Nekoliko dana prije ubistva u Bosanskoj Krupi učenik prvog razreda Srednje mašinske tehničke škole u Sarajevu pucao je na učenika Srednje metalske škole koji pohađa treći razred. Počinilac, maloljetnik, nanio je povrede drugom maloljetniku u predjelu potkoljenice i predat je u nadležnost Tužilaštva Kantona Sarajevo.
Paralelno, sedmicama je trajala praktično blokada nastave u nekoliko sarajevskih srednjih škola zbog dojava o postavljenim bombama. Skoro svakodnevno učenici su evakuisani iz ovih srednjih škola, a uhapšeno je nekoliko maloljetnih osoba. Za jednog od njih utvrđeno je da je poslao više od 40 „dojava“ o postavljenim bombama. Uhapšeni su maloljetnici, ali i 18-godišnjaci kojima su određene mjere pritvora ili privremenog smještaja u skladu sa njihovim godinama.
Prošle godine je u Federaciji BiH 251 maloljetnik izvršio krivično djelo za 11 mjeseci. U Republici Srpskoj u toku prošle godine maloljetnicima je izrečeno 36 krivičnih sankcija, od kojih su 100 odsto bile vaspitne mjere. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku u istom periodu doneseno je 37 optužbi, za 19,4% više u odnosu na godinu prije.
Mićo Letić, penzionisani pripadnik MUP-a KS i stručnjak za maloljetničko nasilje, godinama upozorava na ono što se trenutno događa i što će se događati ukoliko sistem i institucije sistema ne poduzmu adekvatne mjere na sprečavanju ovakvih oblika ponašanja kod maloljetnika.
– I pored toga što sam napisao strategije, akcione planove i programe primarne prevencije i sve to dao državi da implementira to se nikada nije dogodilo. Da se 10 posto toga realizovalo ili uradilo, izuzev što je Kanton Sarajevo formirao stručne timove, što sam dao kao prijedlog, i što oni sad daju neke rezultate, ali u ostalim kantonima to nije apsolutno zaživjelo – kaže Letić za Žurnal.
On dalje navodi da je Bosna i Hercegovina pogodno tlo za razvoj svih oblika kriminaliteta, pa tako i maloljetničkog, te su stvoreni svi preduslovi da se to razvija tempom koji već izmiče kontroli.
– Što je najgore od svega, imamo pogubne posljedice i gubimo živote mladih ljudi, sad i policajaca, građana i tako dalje. Nečinjenjem institucija koje treba da se bave resolizijacijom, obrazovanjem i stvaranjem sigurnosnog ambijenta dešava se to da ovi oblici kriminaliteta eksaliraju i da nisu pod kontrolom. To se dešava zbog nepoznavanja faktora, svega onoga što može na direktan ili indirektan način uticati na mladu osobu i dovesti je u stituaciju da ode u vode kriminala i da ispolji neprihvatljiva ponašanja. Tu podrazumijevamo i društvene mreže i sve ono što bi trebalo od porodice, roditelja, osnovne ćelije, do stvaranja kriterija ponašanja koji su izostali u porodici.
Mićo Letić
Između svakog ovog krivičnog djela postoji različita struktura – ubistva, pokušaj ubistva, prijetnje bombama, kaže za Žurnal Sandi Dizdarević:
– To zapravo ukazuje na refleksiju cjelokupnog sistema i političke zbilje koja se ogleda u antagonizmima, jako teškim riječima, koje prožimaju strukturu ličnosti mladih osoba, zbog koje se sve više pojavljuje nasilje među mladima. Kada kažemo sistem – to je skup elemenata koji se nalaze u određenoj interakciji i nad kojim postoji nadzor i kontrola. Sistem je i porodica, sistem je i svaki građanin, sistem čine institucije države, i mislim da su svi na neki način ovdje zakazali ali da posljedice i kolateralna šteta jeste u ovom trenutku, kada je u pitanju maloljetnički fenomen, zapravo policija. Policija nema nikakvu preventivnu aktivnost, niti ima nadležnost po pitanju maloljetničkog kriminala a susreće se sa posljedicama, kako u vidu potrošnje resursa, tako i u reakcijama, a vidimo u posljednjih 24 sata i sa ubistvom pripadnika policijske službe USK-a.
Dizdarević smatra da fokus treba staviti na centre za socijalni rad, porodicu, obrazovne institucije – osnovne i srednje škole:
– Mislim da su to institucije koje treba da se bave edukacijom, vaspitanjem i obrazovanjem. Najveći fokus je vratiti osnovnom obrazovanju odgojnu ulogu jer mi danas u osnovnom obrazovanju imamo samo obrazovnu mjeru. Nemamo više odgoja, naši nastavnici su svedeni i degradirani na potpun jedan nekorektan sistem u kojem kada date lošu ocjenu roditelji dolaze i reaguju, smatrajući da je njihovo dijete puno kvalitetnije i puno pametnije a da sistem ocjenjivanja loš i da je subjektivan. Mislim da je to pogrešan sistem u kojem djelujemo i posljedice jednog takvog sistema živimo danas.
Samo spuštanje dobne granice za zatvorske kazne, smatra, ne bi imalo efekta, a generalno ocjenjuje da je kaznena politika u BiH jako niska i samim tim jedan od segmenata koji motivaciono djeluje na počinioce krivičnih djela.
Sandi Dizdarević
I Mićo Letić smatra da roditelji, pored obrazovnog sistema, imaju ključnu ulogu u preveniranju. Sa druge strane, sistem nema adekvatan odgovor:
– Imam osjećaj da kod nas sistem spava zimski san, ovdje se niko ne čini odgovornim. I vidite u ovim posljednjim događajima, niko nije odgovoran, svi to guraju od sebe ka nekome, ka nečemu, više ne znaju ni prema kome. Svi žele da se prihvate ministarske pozicije, da budu direktori škola, ministri obrazovanja ili sigurnosti…. Ne postoji stručnost, ne postoji šta je to prioritetno za društvenu zajednicu, šta joj se treba pružiti da bi se ona osjećala sigurnije.
Letić postavlja pitanje zbog čega imamo maloljetnike koji počine po 20 ili 30 krivičnih djela, zbog čega imamo reicidivizam:
– A to treba da pitamo institucije koje se bave resocijalizacijom. Znači, nepotpuna, neadekvatna resocijalizacija. Maloljetnike kojima je izrečena sankcija sistem treba da prati nakon odležane kazne ili izvršene sankcije nad njima. Najpogubnije i ono čega sam se najviše plašio jeste nepotpuna resocijalizacija… Neadekvatne mjere dovode do toga da maloljetnici kasnije i kao punoljetne osobe nastavljaju da čine krivična djela.
Letić je u programima primarne prevencije definisao probleme u ovoj oblasti:
– Kakve su ovo poruke koje dobijaju roditelji koji imaju malu djecu i šalju ih u školu? Roditelji koji odu da zarade crkavicu treba da još razmišljaju hoće li im se dijete vratiti živo iz škole, hoće li biti ubijeno u školi u kojoj bi trebalo da bude najsigurnije. Sve su to problemi o kojima sam ja pisao u programima primarne prevencije, ne dotiču se uopšte sekundarne i tercijarne jer tada je već kasno. Primarnu prevenciju trebalo bi da rade stručni timovi i sve institucije u sistemu koje imaju direktan ili indirektan doticaj sa djecom ili mladima. Tim bi se aktivnostima moglo doprinijeti da se stvori sigurnosni ambijent, da se prepoznaju riziko faktori, da se prepoznaju i novi modaliteti koji su prisutni. – upozorava.
U slučaj u Bosanskoj Krupi hitno je uključen i Centar za socijalni rad Bosanska Krupa koji će vršiti socijalnu anamnezu maloljetnika i njegovih porodičnih prilika.Maloljetnik će biti saslušan u Tužilaštvu u skladu sa Zakonom o zaštiti i postupanju s djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku, nakon čega će tužilac odlučiti o poduzimanju drugih radnji.
B.M./Z.Đ./ Žurnal