Mladi i Europska unija: S kojim se izazovima suočavaju i kako vide EU

Foto: european-union.europa.eu

Pet godina nakon pokretanja EU strategije za mlade, mladi Europljani suočavaju se s kompleksnim odnosom prema Europskoj uniji. Iako mnogi osjećaju snažnu povezanost s Europom, problemi poput nezaposlenosti, nedostatka stambenog prostora i financijske ovisnosti i dalje predstavljaju velike izazove.

U studenom 2018. godine, Vijeće Europske unije i predstavnici vlada zemalja članica usvojili su EU strategiju za mlade, okvir za suradnju u području politike za mlade u EU za razdoblje 2019.–2027. godine, stoji u zajedničkom tekstu novinskih agencija AFP, Agerpres, ANSA, BTA, dpa, EFE, FENA, MIA, STA u okviru European Newsrooma.

Ova EU strategija za mlade usredotočena je na pet načela i ciljeva: sudjelovanje i aktivnost, zapošljavanje i pripravništvo, obrazovanje i znanost, mobilnost studenata te podrška za inicijative i projekte mladih.

Strategija ima za cilj jačanje veza s EU, poboljšanje kvalitete obrazovanja i smanjenje nezaposlenosti mladih.

Kakav je položaj mladih Europljana pet godina nakon usvajanja strategije?

Koliko se snažno identificiraju s EU i što su im glavne prednosti zbog članstva u EU?

Identifikacija s Europom, ali veća identifikacija s domovinom

Mladi i dalje imaju europsku perspektivu, prema ”Eurobarometru o mladima i demokraciji” kojeg je Europska komisija objavila uoči europskih izbora u lipnju.

Više od 43 posto ispitanika sudjelovalo je u aktivnostima u drugoj zemlji EU. Uobičajeni primjeri uključuju studiranje ili obuku (16 posto), volontiranje (12 posto) ili rad (12 posto). Gotovo polovica mladih ispitanih (49 posto) izjavila je da su svjesni mogućnosti financiranja koje nudi Erasmus+, EU-ov program za obrazovanje, obuku, mlade i sport. 67 posto mladih Europljana vjeruje da EU barem donekle utječe na njihov svakodnevni život, dok 26 posto kaže da nema nikakav utjecaj, a 7 posto ne zna.

Unatoč visokoj razini identifikacije s EU, mnogi mladi Europljani definiraju se prema svojoj nacionalnosti, a ne prema europskom identitetu.

Na primjer, iako se 79 posto mladih Talijana ponosno opisuje kao “djeca Europe”, istovremeno 8 od 10 mladih više osjećaju da su Talijani nego Europljani.

To su rezultati ankete koju je portal Skuola.net proveo na uzorku od 3.100 talijanskih djevojaka i mladića u dobi od 13 do 29 godina, uoči europskih izbora 2024. godine.

Međutim, nisu sve zemlje takve da se mladi snažno identificiraju s EU. Informativni dokument, temeljen na podacima GLOBSEC-a iz 2023. i 2024. godine o bugarskom javnom mnijenju u vezi s ključnim dimenzijama domaćih i međunarodnih društveno-političkih stavova, bilježi da 71 posto mladih Bugara EU doživljava kao diktatorsku.

To se odražava u vrlo snažnom dojmu da “EU naređuje što treba raditi, a Bugarska nema moć utjecati na to.”

Mir i sloboda putovanja: Važna postignuća i visoka očekivanja

Oko polovice mladih Europljana smatra slobodu putovanja jednim od najvažnijih postignuća EU-a, prema studiji “Young Europe 2024” koju je provela tvrtka za analizu podataka YouGov za njemačku TUI Care Foundation.

Ostala glavna postignuća koja navode mladi uključuju slobodu kretanja radi rada i studija unutar EU-a, euro kao zajedničku valutu te programe razmjene kao što je ERASMUS+.

Prema anketi koju je proveo portal Skuola.net, za mlade Talijane najmanje povoljni aspekti su ekonomski uvjeti koje zemlja mora ispunjavati kako bi bila dio EU-a (40 posto), upravljanje migrantima (25 posto) i, konačno, ovisnost Italije o jačim državama (19 posto) u mnogim aspektima zajedničke politike.

Prema Eurobarometru iz svibnja, očekivanja slovenskih mladih od EU-a su očuvanje mira, jačanje međunarodne sigurnosti i promicanje međunarodne suradnje.

Slovenci također imaju iznadprosječna očekivanja u borbi protiv siromaštva te ekonomske i socijalne nejednakosti.

Nezaposlenost, troškovi stanovanja i financijska ovisnost brinu mlade Europljane

Prema studiji “Young Europe 2024”, mladi smatraju migracije, klimatske promjene i ekonomsku politiku najvažnijim aktualnim političkim pitanjima u EU.

Međutim, mladi u mnogim zemljama također su zabrinuti zbog svoje osobne financijske situacije i životnog standarda.

U Sloveniji su glavni problemi mladih povezani s nedostatkom pristupačnog smještaja i redovnih poslova, iako Slovenija ima jednu od najnižih stopa nezaposlenosti među mlađima od 25 godina, prema podacima Eurostata iz lipnja. Stopa u zemlji iznosi 7,8 posto, u usporedbi s prosjekom EU-a od 14,4 posto.

Zbog nedostatka stambenog prostora i redovnih poslova mladi kasnije postaju neovisni o roditeljima. Povećanje broja mentalnih problema među mladima, uključujući one nakon pandemije, također je zabrinjavajuće.

Za mlade Rumunje glavni izazovi ostaju nedostatak dobro plaćenih poslova, manjak kvalitete obrazovnog sustava i problemi povezani sa životnim standardom, prema nacionalnoj anketi pod nazivom “Mladi u Rumunjskoj u izbornoj godini 2024.” koju je proveo Rumunjski institut za evaluaciju i strategiju (IRES).

Istraživanje je pokazalo da je EU druga najpouzdanija institucija (51 posto), nakon akademske zajednice (56 posto), dok je tisak među najmanje pouzdanim institucijama.

Prema Eurobarometru o mladima i demokraciji koji je objavila Europska komisija u svibnju uoči izbora za Europski parlament, Rumunjska je zabilježila najveće postotke u EU u pogledu angažmana mladih u promjeni društva (57 posto) i utjecaja djelovanja EU-a na njihov svakodnevni život (41 posto).

Više od trećine mladih u Rumunjskoj ima malo ili nimalo povjerenja u demokraciju zemlje. Zanimanje mladih za politiku je nisko (samo 6 posto).

Nedostatak nade dovodi do toga da dvije trećine mladih Rumunja razmišlja o privremenoj ili trajnoj migraciji iz Rumunjske, a 68 posto njih vjeruje da zemlja ide u pogrešnom smjeru.

Za mlade Španjolce nezaposlenost ostaje najveći problem. Jedna od četiri mlade osobe u Španjolskoj ostaje nezaposlena. Prema Eurostatu, Španjolska je bila članica EU-a s najvišom stopom nezaposlenosti mladih u lipnju ove godine, koja je iznosila 25,9 posto. Prosjek za EU iznosio je 14,4 posto.

Mladi u zemljama kandidatkinjama za članstvo

Zeleno svjetlo koje je Bosni i Hercegovini dano da započne pregovore s Europskom unijom u ožujku ove godine označilo je važan korak naprijed u procesu pristupanja EU-u i pružilo brojne prilike za poboljšanje uvjeta za mlade u zemlji.

Vidljiv je interes mladih u BiH za integraciju u Europsku uniju, no mnogi su skeptični zbog sporog napretka u reformama i političkih prepreka unutar zemlje. Izvješće Europske komisije iz 2023. godine navodi da politička klima često pati zbog etničkih napetosti i retorike koja podriva državne institucije, što dodatno komplicira proces integracije u EU.

Također, anketa USAID-a iz 2022. godine pokazuje da su mladi u BiH općenito pesimistični u vezi sa situacijom u zemlji, osobito zbog visokih razina nezaposlenosti i korupcije.

Iako se neki aspekti poboljšavaju, povjerenje u političke institucije ostaje nisko, što utječe na njihove percepcije EU integracije.

Unatoč tim izazovima, mnogi mladi ljudi i dalje vide Europsku uniju kao ključni faktor za budući napredak Bosne i Hercegovine.

Stoga bi provedba potrebnih reformi i postizanje uspješnog ishoda u pregovorima s EU-om mogli donijeti značajne promjene, poboljšati uvjete za mlade i ojačati njihov osjećaj pripadnosti europskim vrijednostima.

Međutim, mladi su svjesni da im vrijeme ne ide u korist, pa su mnogi odabrali odlazak u Europsku uniju u potrazi za boljim životnim uvjetima, umjesto da čekaju da europski standardi stignu u Bosnu i Hercegovinu.

EU je provela i implementirala strategije za podršku mladima u Sjevernoj Makedoniji u njihovom obrazovanju, profesionalnom i osobnom razvoju, prvenstveno poticanjem sudjelovanja mladih u civilnom društvu.

Izvješće Europske komisije iz 2023. godine o Sjevernoj Makedoniji bilježi da su kroz program Europske garancije za mlade pružene pogodnosti za više od 9.400 mladih u regijama Sjeverne Makedonije s najvećim stopama nezaposlenosti mladih.

Međutim, javni ispitivanja pokazuju da su mladi u Sjevernoj Makedoniji pesimistični u vezi sa predanošću i stvarnim namjerama političara da donesu pozitivne promjene u zemlji.

Istraživanje provedeno od strane skopske nevladine organizacije “Societas Civilis” u suradnji sa Zakladom Konrad Adenauer pokazuje da samo 53 posto populacije u dobi od 18 do 24 godine potpuno podržava pristup Sjeverne Makedonije EU-u.

Izvor akta.ba