Foto: Impuls
Prema nekim predviđanjima, otprilike 250 milijuna Europljana za nadolazeće praznike krenut će na put, uglavnom do rodbine, kakvog skijališta ili sličnog turističkog odredišta, gdje će se prepustiti prejedanju i drugim zimskim radostima.
Usprkos deklarativnoj borbi protiv klimatskih promjena, Europska unija se već desetljećima bori s unutarnjim „divljakom“ s kojim, kad god je novac u pitanju, pregovara, raspravlja i, na koncu, popušta mu, usprkos tome što su posljedice poznate. Osim što je odgovoran za 2,5 posto zagađenja ugljičnim dioksidom na planeti, zračni promet je i najbrže rastući izvor stakleničkih plinova povezanih s prometom u Europskoj uniji.
Prema podacima Europske agencije za okoliš, ukupni utjecaj na okoliš kilometra vožnje željeznicom, što uključuje troškove koji utječu na klimu, zagađenje i održavanje, oko pet puta je manji od kilometra leta avionom.
U posljednjem istraživanju Greenpeace je usporedio cijene putovanja vlakom i avionom iz Zagreba prema 12 europskih destinacija te obrnuto. U prosjeku, putovanje vlakom skuplje je 28 posto. Primjerice, aviokarte za Bruxelles ili Rim mogu se kupiti i za pedesetak eura, dok je karta za vlak na istoj relaciji gotovo dva puta skuplja. Samo na četiri analizirane destinacije povratna karta za vlak je jeftinija i to za Zürich, Beč, Varšavu i Budimpeštu. S pravom ćete se onda zapitati, kako je, dakle, moguće da avionske karte i danas koštaju manje od punog rezervoara prosječnog automobila?
Usporedba putovanja vlakom i zrakoplovom (ILUSTRACIJA: Greenpeace)
„Jeftinije aviokarte na prvi se pogled čine isplativijima, međutim iza računice se krije pravi trošak letenja – onaj za naš planet. Održivi željeznički prijevoz mnogima je i dalje nedostupan, dok je zračni, onaj koji najviše zagađuje okoliš, u nepravednoj i štetnoj prednosti. Nečuveno je to što avio prijevoz uživa velike porezne olakšice, dok se željezničke karte i zelena struja za vlakove oporezuju. Europska komisija i vlade država članica moraju hitno riješiti ovaj nepravedan sustav i održiv željeznički prijevoz učiniti dostupnim i pristupačnim svima”, istaknuo je Herwig Schuster, voditelj Greenpeaceove kampanje „Mobility4All“.
Tijekom dvije godine pandemije europski avio prijevoznici dobili su oko 37 milijardi eura subvencija, upozorio je Roman Mauroschat iz udruge Transport i okoliš koja se zalaže za „čisti” prijevoz. No, avio kompanije svake godine dobiju i po 26,4 milijarde eura indirektnih subvencija.
„Obzirom da su izuzeti od PDV-a, 13,6 milijardi eura godišnje uštede na poreznim olakšicama dok 10,7 milijardi štede na subvencijama za gorivo. Samo domaći letovi podliježu PDV-u što pogoduje avioprijevoznicima nauštrb željeznice”, izjavio je Mauroschat.
Osim cijene, faktori koji su za putnike važni prilikom odabira prijevoznog sredstva jesu praktičnost i jednostavnost rezervacije. Od 12 destinacija koje je analizirao Greenpeace, samo tri imaju direktnu željezničku liniju od, i prema, Zagrebu. To su Budimpešta, Beč i Zürich. Istodobno, dostupno je osam izravnih letova. Štoviše, većina europskih željezničkih tvrtki, uključujući Deutsche Bahn, niti ne nudi karte za Zagreb i iz njega dvanaest tjedana uoči Božića, što korisnicima onemogućava planiranje održivog načina putovanja.
„Hrvatske željeznice su rijedak primjer državne željezničke tvrtke koja ne prodaje međunarodne karte online, što rezervaciju čini još nepraktičnijom. Istovremeno, sve aviokarte za zimska putovanja dostupne su barem tri mjeseca unaprijed. Prijevoz je jedini sektor u EU u kojem rastu emisije CO₂ štetne za klimu. U Hrvatskoj su te emisije od 1990. godine porasle za ogromnih 48 posto“, kaže Petra Andrić, programska voditeljica zagrebačke podružnice Greenpeacea.
To ne treba čuditi, dodaje, s obzirom na to da je, umjesto u održive načine prijevoza, Hrvatska u rečenom razdoblju zapostavila željeznicu, ulagajući prvenstveno u cestovnu infrastrukturu.
„Želimo li smanjiti emisije, hrvatska vlada hitno mora dati prednost ulaganjima u željeznicu, učiniti putovanja vlakom jeftinijim uz porezne olakšice te sufinancirati zelene karte kakve postoje u nekim europskim zemljama”, zaključuje Petra Andrić.
Inače, Greenpeace je uspoređivao troškove putovanja vlakom i zrakoplovom na 21. prosinac, 23. prosinac i 28. prosinac, koji su među najprometnijim datumima u Europi. Dvanaest odabranih destinacija su Amsterdam, Berlin, Bruxelles, Budimpešta, Hamburg, London, Pariz, Prag, Rim, Beč, Varšava i Zürich, a gledalo se da zračne udaljenosti svih dionica ne prelaze 1.500 kilometara, što se smatra kratkim letovima. Analiza su provodila između 6. studenog i 6. prosinca ove godine na osnovu dostupnih informacije sa službenih internetskih stranica zrakoplovnih i željezničkih prijevoznika.
Istraživanje je pokazalo i kako Zagreb gotovo da uopće više nema noćnih vlakova. Sa zagrebačkog Glavnog kolodvora danas se otpravljaju tek dvije noćne linije, jedna za Stuttgart i druga za Zürich. Također, nameće se zaključak kako su željezničke linije iz Zagreba prema susjednim zemljama iznimno rijetke. Naime, do Austrije se vlakom može putovati samo s dvije linije dnevno, jednom do Beča i drugom sa spomenutim noćnim vlakom za Stuttgart koji prolazi kroz Villach i Salzburg. Istovremeno za Ljubljanu koja je na tek dva sata od glavnog hrvatskog grada prometuju tek tri linije dnevno. Za Italiju nema nijedne direktne linije, a za Mađarsku, točnije Budimpeštu, vozi samo jedan vlak dnevno.