Kada feminizam postaje ‘štetan’, a muškost ‘toksična’?
Andrew i Tristan Tate/ Foto: EPA-EFE
Teže je biti muškarac nego žena. Feminizam je donio više štete nego koristi. Ove rečenice ne dolaze iz Irana ili Afganistana nego Velike Britanije i to 2024. godine.
Istraživanje londonskog King's Collegea pokazalo je da su muškarci iz generacije Z, za razliku od starijih generacija, skloniji mišljenju da je feminizam učinio više štete nego koristi.
Mlađi muškarci do 27 godina, i to svaki četvrti u Britaniji, vjeruje da je teže biti muškarac nego žena.
Istraživanje je također pokazalo da u nekim slučajevima mladi muškarci manje podržavaju rodnu ravnopravnost nego stariji, uprkos tome što su općenito liberalniji.
Zašto mlađi muškarci većinom vjeruju da je feminizam štetan?
Sociološkinja i autorica Instagram računa Svilene bube iz Beograda Angelina Popović, kaže da je na prostorima Zapadnog Balkana i dalje dominantan patrijarhalni model ponašanja u kojem su muškarci u prvom planu.
“Ono što smo dobili sa društvenim mrežama je lakše pronalaženje istomišljenika i brze reagovanje na nepravde prema ženama žrtvama nasilja, žrtvama akušerskog nasilja, majkama poduzetnicama. Danas češće čujemo u medijima o tim pojavama, ali se ne radi aktivno na uklanjanju uzroka problema”, navodi Popović.
No, dodaje da i muškarci nisu u zavidnom položaju jer nisu svi opremljeni da prihvate promjene “koje stres oko porodičnih pitanja i inflacije donose.”
“U sistemu koji veliča patrijarhat, niko ne napreduje. Zato je bitno da saslušamo i ne vidimo suprotan pol kao neprijatelja, nego kao saradnika u borbi za boljih narednih 20 godina.”
Ravnopravnost da, ali neka muškarci vode
Feminizam se zasniva na uvjerenju da žene trebaju da imaju ista prava, moći i mogućnosti kao i muškarci i da ih se treba tretirati jednako.
Međutim, prošlogodišnje istraživanje YouGova koje je uključivalo Sjedinjene Države i zemlje zapadne Evrope pokazalo je da, iako vjeruju u rodnu ravnopravnost, mnogi nerado sebe opisuju kao feministu ili feministkinju.
“Bojim se da riječ feminizam u malignim narativima koji se šire društvenim mrežama, a targetiraju mlade muškarce postaje sinonim za ideologiju koja ih direktno ugrožava pogotovo u privatnom životu i lično-emotivnim odnosima”, kaže Emina Bošnjak, izvršna direktorica Sarajevskog otvorenog centra, organizacije koja radi na unapređenju ljudskih prava.
Navodi da je, imajući to u vidu, ne čude rezultati britanskog istraživanja. Kako navode iz King’s Colleaguea među mladima od 16 do 29 godina žene više vjeruju da je feminizam donio koristi no štete, dok jedan od šest muškaraca iz iste dobne grupe vjeruje da je feminizam naštetio.
U Bosni i Hercegovini ne postoje jasni podaci o tome šta mladi misle o feminizmu navodi Bošnjak, ali postoje istraživanja USAID-a o tome šta misle o pitanjima koja su ključna za ostvarivanje rodne ravnopravnosti. Značajan dio mladih, čak 83 posto ispitanih, vjeruje da bi žene trebale imati ista prava kao i muškarci, no ipak njih 35 posto smatra da su muškarci bolji politički lideri.
“Dok više od pola ispitanika i ispitanica vjeruje da su žene i muškarci podjednako sposobni u političkoj areni, približno jedna trećina svih ispitanika i ispitanica vjeruje da su muškarci sposobniji politički lideri i da bi trebali biti birani ispred žena”, kaže Bošnjak i objašnjava da su muškarci dva puta skloniji ovom vjerovanju u odnosu na žene.
Pa tako, 16 posto ispitanika/ca smatra da nasilje nad ženama često provocira žrtva, što je u porastu u odnosu na 2021. kaže Bošnjak.
Sa pozitivne strane, mlađi su manje skloni od starijih vjerovanju da onda kada nedostaje poslova, muškarci trebaju imati više prava na njih, ali i da su kućanski poslovi prirodniji za ženu.
Pojedini, poput Milana iz Beograda koji pripada generaciji boomera, smatraju da je rodna ravnopravnost “zakinula” žene.
“Dok sada, recimo, kod privatnika, ako si bolestan, ti možeš da uzmeš bolovanje, bićeš kažnjen, bićeš ovo. Nijedan privatnik ne daje stanove, nijedan privatnik nema osećaja. Dok mu trebaš, bez obzira da li si žensko ili muško, on će da te koristi, ti verovatno zavisiš od te plate, kada mu ne trebaš.”
‘Previše se guraju prava’
Istraživanje Svjetskog ekonomskog foruma objavljeno prošle godine pokazalo je da postoji širi napredak u sužavanju rodnog jaza. Kako navode 42 od 145 ekonomija poboljšale su rodnu jednakost barem za jedan posto u odnosu na ranije mjerenje.
Za Stefana Bogavca iz Pljevalja i dalje je teže biti žena na Zapadnom Balkanu, naročito u manjim sredinama. U većim sredinama, kaže, stvari su malo naprednije.
“I dalje smatram da treba možda više raditi na tome. Možda, iz moje neke perspektive, mislim da treba malo i jedna i druga strana da bude nekako dovoljno zastupljena”, kaže ovaj mladić sa kojim smo razgovarali na ulicama Beograda.
Situacija po pitanju ravnopravnosti dosta se popravila u zadnjih dvadeset godina smatra on. Istraživanje King's Coleague-a pokazalo je, sa druge strane, da tri od deset mladića misle da će teže biti muškarac nego žena u narednih 20 godina. Stefan kaže da feminizam nije ono što je bio i da je prešao u ekstremni.
“Ekstemno je gdje dolazimo iz jedne situacije da želimo možda neku ravnopravnost, ekstremni feminizam dolazi do toga da se možda i previše guraju ta prava. Onda dolazimo, iz moje neke perspektive, do nejednakosti”, navodi ovaj mladić.
Ovakav stav podržan je u u britanskom istraživanju prema kojem mlađi muškarci imaju značajno manje pozitivan stav o uticaju feminizma nego mlađe žene.
‘Obećanja o uspjehu važnija od mizoginih stavova’
Britansko istraživanje koje je rađeno na uzorku od 3.600 osoba, pokazalo je i da šestina onih koji su čuli za kontroverznog influensera Andrewa Tatea koji je propagirao toksičnu muškost, blagonaklono gleda na njega. Jedan od pet mladića dobi od 16 do 29 koji su čuli za Tatea, imaju pozitivan stav o njemu.
Istraživanja u BiH pokazala su da su mladi dosta fokusirani na društvene mreže na kojima prate zabavniji sadržaj, koji uključuje i vježbu, muško-ženske odnose, ali i intervjue sa popularnim ličnostima.
Među influenserima koji se spominju su američki komičar Joe Rogan i kanadski psiholog Jordan Peterson, koji bi se, kako kaže Bošnjak, mogli svrstati u grupu influensera koji podržavaju rodno konzervativne stavove. Andrew Tate se ne spominje, no jasna je njegova popularnost.
“Bilo je najava prije neke dvije godine da će Andrew posjetiti Sarajevo, na poziv ovdašnjih muškaraca, tako da je očigledno postojala neka vrsta kritične mase i interesa”, kaže Emina Bošnjak iz Sarajevskog otvorenog centra.
Hapšenje ovog influensera u Rumuniji u decembru 2022. godine za trgovinu ljudima i silovanje stavili su pod lupu njegove problematične izjave i doveli u pitanje uticaj ovog bivšeg kickboksera na mlade ljude, naročito muškarce.
“Dosta ideja podržavam, ali ne sve”, “sviđa mi se način na koji motiviše muške osobe da se dozovu”, “mislim da je uspio u životu”. Ovo su neki odgovori koje su našim novinarima u Sarajevu i Beogradu u februaru 2023. godine dali mladi ljudi o Andrewu Tateu.
A ovo su neke od ideja koje dolaze od Andrewa Tatea: žene pripadaju muškarcima, ne bi trebale da voze, ako se stave u poziciju da budu silovane snose dio odgovornosti, muškarci su inteligentniji.
Danas se ovaj popularni influenser, takozvani “kralj toksične muškosti” i poduzetnik, zajedno sa bratom Tristanom nalazi u Rumuniji gdje se suočava sa optužnicom za trgovinu ljudi, silovanje i eksploataciju žena. Poriču krivicu.
Čak i ako bude osuđen, kao što je za The Guardian rekao Mike Nicholson koji sa mladim muškarcima održava radionice o izazovima predstojeće muškosti, već postoje tri ili četiri influencera koji se bore za njegovu poziciju. “On je simptom, a ne problem”, dodao je Nicholson.
Priča o štetnosti feminizma posljedica je toksične muškosti.
“Vjerujem da su razlozi zbog kojih mladi muškarci širom svijeta prate i vjeruju u Tatea relevantni i mladim muškarcima u Bosni: obećanja o vlastitoj izgradnji, snazi i uspjehu su veća udica od njegovih mizoginih, seksističkih i nasilnih stavova i djela, ali su podjednako opasna jer se kreira viđenje da uspjeh neizbježno dolazi uz toksični maskulinitet”, zaključuje Bošnjak.
Postoje znakovi rodne podjele među mlađim generacijama i polarizacija se može povećati ako se ne poduzmu koraci ka razumijevanju ovih podjela, kaže Gideon Skinner, šef političkog istraživanja u Ipsosu koji je zajedno sa King's Colleague radio istraživanje.
