Četvrtak, 9 Januara, 2025

JZU Bolnica “Srbija”- rad u državnoj i privatnoj klinici i obračun sa pacijentima

Foto: Spin

JZU Bolnica “Srbija” u Istočnom Sarajevu već godinama ima problem sa odlaskom doktora i medicinskog kadra ponajviše u susjedno Sarajevo zbog dvostruko većih primanja. Dio doktora primoran je raditi i privatno, što se odražava na pružanje usluga pacijentima državne bolnice. Negativno iskustvo sa doktorkom koja istovremeno radi u bolnici i privatnoj klinici podijelila je majka jednog dječaka kojeg, zbog njenog javnog negodovanja, odbijaju primiti na pregled. S druge strane, direktor bolnice ističe da je pomenuto odjeljenje jedno od naprofesionalnijih i najodgovornijih.

Piše: Sanja Vasković

Majka četvorogodišnjeg dječaka iz Istočnog Sarajeva Tijana Gogić već dvadesetak dana vodi borbu sa zdravstvenim sistemom u Istočnom Sarajevu koji je pokazao sve svoje slabosti na primjeru jednog dječaka koji je sa dijagnozom upale pluća postao žrtva neuređenog zdravstvenog sistema.

Naime, nakon što je upućen na liječenje nadležnom Odjeljenju pedijatrije u Bolnici „Srbija“  dječaku je subspecijalista dječije pulmologije Tamara Ivanović odredila terapiju koju je primao narednih pet dana. Majka djeteta, Tijana Gogić, tvrdi da tokom dana terapije nijednom nije vidjela nadležnu doktorku, da su terapiju davale medicinske sestre, te da nije dobila pojašnjenje o daljoj terapiji i liječenju djeteta.

Iako je kontrola zakazana za 7-10 dana Tijana i pored svakodnevnih poziva nije uspjela zakazati termin, jer je doktorka, kako su joj rekli,  odsutna do polovine januara.

U otpusnom pismu je pisalo da je nalaz urina uredan, a djetetu niko ni u jednom momentu nije uzeo urin, ja postavljam pitanje da li su laboratorijski i biohemijski nalazi pripadajući, da li je to od mog djeteta”, pita Tijana ujedno izražavajući nezadovoljstvo nekulturnim pristupom medicinskih sestara tokom pokušaja zakazivanja kontrole.

“Otpusno pismo je štampano 20. decembra u 22.22 časa, a moje dijete se otpušta tek 21. znači dan poslije, što pokazuje da je otpusno pismo štampano dan ranije. Na osnovu čega je napisano da se dijete otpušta u dobrom stanju”, nejasno je Tijana s obzirom da niko nije pregledao dijete. Tek nakon njenog insistiranja, doktor koji se tu zatekao prilikom otpuštanja barem je poslušao djetetova pluća.

Diskriminacija pacijenata?

Iako je u bolnici bila nedostupna u isto vrijeme ista doktorka radila je u privatnoj klinici gdje je takođe majka pokušala zakazati termin. No, nakon njene objave na društvenim mrežama o nezadovoljstvu pruženom uslugom, uslijedilo je ignorisanje i nemogućnost da se zakaže termin djetetu, kako u bolnici, tako i u privatnoj klinici čiji je manadžer čak i lično zvao majku djeteta negodujući zbog objave.

“U tom momentu mi nismo imali nikakav problem za riješiti, jer ja nisam imala problem sa klinikom ili sa doktoricom u klinici, već sa doktoricom u bolnici odnosno njenim pristupom, jer nije jednako tretiranje u bolnici i privatnoj klinici. Vjerovala sam joj, njeno znanje i stručnost nisam dovodila u pitanje”, kaže Tijana za SPIN Info govoreći o brojnim propustima tokom samog liječenja.

Majka djetata se obratila i lično direktoru JZU Bolnica “Srbija” Nebojši Šešliji primjedbama na rad nadležnog odjeljenja.

“Problem u ovom slučaju je činjenica da dr Ivanović, svjesna broja oboljele i na kontrolu naručene djece, svoj rad prekida u Bolnici, pristupačnoj i relativno besplatnoj za pacijente, te koristi priliku i posao prenosi u privatnu kliniku. Pretpostavljam da je doktorica shodno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, dobila saglasnost Vas, kao direktora JZU Bolnica “Srbija”, da van radnog vremena obavlja zdravstvenu djelatnost kod poslodavca, ali nameće se pitanje postojanja Etičkog odbora Bolnice, koji bi, shodno istom Zakonu, član 125 stav 1, trebalo da prati primjena načela profesionalne etike i deontologije u obezbjeđivanju i pružanju zdravstvene djelatnosti”.

Da li je dobila saglasnost direktor Šešlija nije komentarisao, kao ni brojne navedene propuste. Za SPIN info osvrnuo se na rad samog odjeljenja u proteklom periodu navodeći da je od 1. novembra do 31. decembra na bolničkom liječenju, na odjeljenju pedijatrije bilo čak 213 pacijenta. 

“Dječak, čija majka se žalila na rad padijatra, je izliječen i otpušten iz bolnice sa prestankom parenteralne terapije. U otpusnom pismu stoji preporuka da nastavi terapiju ( precizno koju i na koji način) kao i da uradi kontrolni snimak pluća za 7 do 10 dana.  Stoji da u tom periodu dođe na kontrolni pregled, što je moguće obaviti svaki dan, u periodu od 9 do 14 sati u pedijatrijskoj ambulanti. Od 16. janura se pregled može obaviti i u pulmološkoj ambulanti, po potrebi. Na rad dr Ivanović, njenu posvećenost poslu, stručnost kao pedijatra i pulmologa imamo samo riječi pohvale. Rijetki su dani u godini kada odjeljenje i dr Tamara ne dobiju zahvalnicu od zadovoljnih pacijenata i roditelja na šta smo posebno ponosni”, kaže direktor Bolnice u Istočnom Sarajevu Nebojša Šešlija.

Stigma zbog javne objave

Tijana je pokušala na sve načine ponovno zakazati termin u privatnoj klinici kod pomenute doktorke, no tvrdi da je konstantno ignorisana, te da za njeno dijete nijedan termin nije dostupan.

Ja sam poprilično sigurna da je to zbog mene, mog djeteta i mog javnog istupa. Nekako sam i dalje vjerovala da postoji šansa da sam ja pogriješila. Osim što doktoricu ne mogu dobiti u bolnici ne mogu ni na klinici, možda neko pita što ti treba ona, treba da mi pojasni stvari koje je napisala u otpusnom pismu, a drugog doktora trenutno i ne znam”, pojašnjava Tijana naglašavajući da je kao roditelja najviše od svega pogodilo pitanje njenog djeteta nakon brojnih otkazivanja zašto doktorka neće da ga pregleda.

Doktorka Tamara Ivanović o ovom slučaju još uvijek se nije oglasila.

Spin.info

Povezane vijesti

Povezivanje Sarajeva i Beograda autoputem: Evo gdje je sve “zapelo”

Foto: Pixsell/Arhiv Kako napreduje izgradnja trase prema Bijeljini, a kako prema Višegradu. Piše: A. Dučić Projekat spajanja Sarajeva i Beograda autoputem ili brzom cestom ozvaničen je još...

Kako je jedna knjiga promijenila mesnu industriju u SAD-u

Foto: Fran Kušan Munjin Početak 20. stoljeća, u Americi i u Europi, mogao bi se opisati kao trenutak u kojemu je moć pisane riječi bila...

Popular Articles