Foto: Freedom House
Najveći pad internerskih sloboda zabilježen je u Iranu.
Internetske slobode su u padu već trinaestu godinu zaredom. Digitalna represija se pojačala u Iranu, gdje se dogodio najveći ovogodišnji pad, jer su vlasti zatvorile internetske usluge, blokirale WhatsApp i Instagram i pojačale nadzor u pokušaju da uguše protuvladine demonstracije, navodi se u izvještaju Freedom on the Net za 2023. godinu.
Razvoj umjetne inteligencije je doveo do pogoršanja ljudskih prava online. Od 70 zemalja koje pokriva Freedom on the Net, uslovi za ljudska prava na internetu pogoršali su se u 29, dok je samo 20 zemalja zabilježilo napredak. Devetu godinu zaredom, Kina ima najgore uslove za internetske slobode.
Pogoršani su uslovi u Mijanmaru i na Filipinima jer je bivši predsjednik te zemlje, Rodrigo Duterte, upotrijebio antiteroristički zakon za blokiranje online medija koji su kritički izvještali o njegovoj administraciji. Ugrožen je i status Kostarike kao vodeće zemlje za internetske slobode nakon izbora predsjednika čiji je voditelj kampanje angažovao online trolove da uznemiravaju nekoliko najvećih medijskih kuća u zemlji.
U više od tri četvrtine zemalja obuhvaćenih izvještajem, građani su bili suočeni sa hapšenjima zbog izražavanja na internetu, a vlade u rekordnoj 41. zemlji pribjegle su cenzuri političkog, društvenog ili vjerskog sadržaja.
Nalazi izvještaja pokazuju da su napadi na slobodu izražavanja postali sve češći širom svijeta. U rekordnih 55 od 70 zemalja koje pokriva Freedom on the Net, građani su se suočili s pravnim posljedicama zbog izražavanja na internetu, dok su neki fizički napadnuti ili ubijeni zbog svojih komentara na internetu u 41. zemlji. Najupečatljiviji slučajevi, piše u izvještaju, dogodili su se u Mijanmaru i Iranu, čiji su autoritarni režimi izvršavali smrtne kazne protiv osoba osuđenih za zločine povezane s online izražavanjem. U Bjelorusiji i Nikaragvi, gdje je zaštita internetskih sloboda pala tokom perioda istraživanja, građani su dobijali ogromne zatvorske kazne za online govor, što je ključna taktika koju su koristili dugogodišnji diktatori Aleksandar Lukašenko i Daniel Ortega u svojim nasilnim kampanjama da ostanu na vlasti.
AI – prijetnja većim online kampanjama dezinformisanja
U izvještaju je istaknuta i uloga generativne umjetne inteligencije (Artificial Intelligence AI) za koju je navedeno da prijeti da će pojačati online kampanje dezinformisanja. Najmanje 47 vlada angažovala je, kako se navodi, komentatore da manipulišu raspravama na internetu u svoju korist, što je dvostruko više nego prije deset godina. U međuvremenu, alati temeljeni na AI koji mogu generisati tekst, zvuk i slike postali su sofisticiraniji, pristupačniji i jednostavniji za korištenje, što je potaknulo zabrinjavajuću eskalaciju ovih taktika dezinformisanja. Tokom prošle godine, nova tehnologija korištena je u najmanje 16 zemalja da omalovaži političkog protivnika ili utiče na javnu raspravu.
AI je takođe omogućio vladama da poboljšaju online cenzuru, no kako piše u izvještaju, nije u potpunosti zamijenila i starije metode kontrole informacija. Rekordna 41 vlada blokirala je web stranice sa sadržajem koji bi trebao biti zaštićen prema međunarodnim standardima za slobodu izražavanja. Čak i u više demokratskim okruženjima, uključujući Sjedinjene Američke Države (SAD) i Evropu, vlade su razmatrale ili nametnule ograničenja pristupa istaknutim web stranicama i platformama društvenih mreža.
“Kako bi zaštitili internetske slobode, pobornici demokratije moraju prilagoditi lekcije naučene iz prošlih izazova upravljanja internetom i primijeniti ih na AI. AI može poslužiti kao pojačivač digitalne represije, čineći cenzuru, nadzor te stvaranje i širenje dezinformacija lakšim, bržim, jeftinijim i učinkovitijim”, naglašeno je u izvještaju Freedom of the Net.
Pretjerano oslanjanje na samoregulaciju privatnih kompanija, dodaje se u izvještaju, ostavilo je prava ljudi izloženim raznim prijetnjama u digitalnom dobu, a smanjenje resursa u tehnološkom sektoru moglo bi pogoršati taj nedostatak. Kako bi zaštitili slobodan i otvoren internet, potrebno je uspostaviti jake standarde utemeljene na ljudskim pravima za državne i nedržavne aktere koji razvijaju ili koriste alate AI, navodi se u izvještaju.
“Kreatori demokratskih politika trebali bi uspostaviti pozitivnu regulatornu viziju za dizajn i implementaciju alata AI koja je utemeljena na standardima ljudskih prava, transparentnosti i odgovornosti. Stručnjacima iz civilnog društva, pokretačima napretka u oblasti ljudskih prava u digitalnom dobu, treba dati vodeću ulogu u razvoju politika i resursa koji su im potrebni da nadziru te sisteme”, piše u izvještaju.
AI nosi značajnu mogućnost da nanese štetu, ali može imati i zaštitnu ulogu ako se nauče prave lekcije iz posljednje decenije regulacije interneta.
Ovogodišnji izvještaj je 13. izdanje koje govori o ljudskim pravima na internetu. Projekat procjenjuje internetske slobode u 70 zemalja, što čini 88 posto korisnika interneta u svijetu. Izvještaj pokriva period između juna 2022. i maja 2023.
Kompletan izvještaj dostupan je na ovom linku.
Izvor: Freedom House