Između snage i zablude: kako dezinformacije o zdravlju i suplementima ugrožavaju zdravlje?

Ilustracija: Nauka govori

U savremenom životu – posebno u rekreativnom ili profesionalnom sportu – suplementacija je postala gotovo neizbježna tema. Razlozi nisu neosnovani: moderni način života nameće sve veće fizičke i mentalne zahtjeve, zahtjevi treninga su veći, brzina oporavka je veoma važna, a prehrana, pa čak i uz dobar plan, ponekad ne može u potpunosti pokriti potrebe organizma. Proteinski preparati poput popularnog whey (proteini sirutke mlijeka), BCAA (vrsta aminokiselina koje grade proteine), kreatin, elektroliti, vitamini – sve to može imati svoje mjesto, kada se koristi promišljeno, uz nadzor stručnjaka i u okviru individualnih potreba. Međutim, paralelno s legitimnim korištenjem suplementacije, raste i prostor za dezinformacije, brzinske savjete i „čudotvorne” preporuke koje često preplavljuju društvene mreže.

Piše: Jelena Kalinić

Wellness industrija i mit o brzom napretku: zavodljive prečice u sportu i zdravlju

Poseban problem predstavljaju kratke, pojednostavljene video-forme koje djeluju uvjerljivo, jer obećavaju „prečice” do rezultata. Motivacija je razumljiva: svi želimo napredak bez nepotrebnog lutanja i brze rezultate. Dezinformacije o zdravlju i sportskoj aktivnosti, predstavljaju velik javnozdravstveni problem. Od dezinformacija o vakcinama, koje su dovele do toga da nedavno dječak u Srbiji oboli od tetanusa, do promocije nedovoljno ispitanih, pa i potencijalno štetnih suplemenata.

Izostanak kritičkog pristupa otvara prostor za ozbiljne greške. Ljudi koji bez formalnog znanja govore o suplementaciji i treninzima – influenseri, „treneri preko noći”, pa čak i pojedini sportisti – šire savjete bez razumijevanja farmakokinetike, fiziologije, metabolizma ili dugoročnog utjecaja na organske sisteme. Rezultat može biti poguban.

„Prirodno“ nije uvijek bezopasno

Primjeri prečica i potencijalno opasnih intervencija su brojni. Ashwagandha, biljni suplement koji se u wellness industriji promovira kao rješenje za stres i bolji san, kod nekih osoba zaista donosi kratkotrajan osjećaj smirenosti i donekle poboljšava brzinu oporavka. Međutim, sve češće se bilježe nuspojave: smanjenje libida, emocionalna ravnodušnost, promjene raspoloženja, pa čak i gastrointestinalni problemi. Još ozbiljnije, određene „egzotične” ili manje istražene supstance mogu dovesti do oštećenja jetre i bubrega, organa koji su ključni u metaboliziranju stranih spojeva.

Suplementi zelenog čaja (koncentrisani ekstrakt zelenog čaja) te kurkuma u prevelikim dozama i  predugo korišteni imaju nepovoljan utjecaj na jetru. Ovo nije detalj koji se može zanemariti, posebno kod ljudi koji već intenzivno opterećuju svoj organizam treninzima.

Suplementacija da – ali uz znanje, oprez i individualni pristup

Ovdje se ne radi samo o suplementaciji, nego i o promociji praksi za koje nauka nije utvrdila da su moguće ili djelotvorne, poput alkalizacije organizma alkalnom prehranom, jer naš organizam sam reguliše pH vrijednost. Ili tako često spominjan detoks, koji jeste naučni termin, ali u wellness praksi društvenih mreža toliko izvitoperen, te se servira priča da se možemo pročistiti sokovima, dok je istina da uklanjanje toksina rade naša crijeva, pluća, koža, bubrezi i jetra. Cijeđeni sokovi jesu ugodan i dobar način uzimanja vitamina i drugih važnih supstanci, ali nemaju učinak stvarnog fiziološkog detoksa koji i pogotovo nisu terapije za oboljenja poput raka.

Čak i neki vitamini, uzimani preko preporučene doze, mogu napraviti problem, uzrokovati hipervitaminoze, koje imaju svoje simptome.

Jedan od prečaca u svijetu sporta su i steroidi, koji imaju ulogu da povećavaju mišićnu masu, ali dolaze sa nizom rizika i nisu tek tako zabranjeni.

„Ne smijemo se igrati sa funkcioniranjem organizma. Ja to tako gledam. Znači, to je isto automobil, mi ako promijenimo sistem funkcioniranja našeg automobila, i ako vozite dizelaša i počnete sipati drugo gorivo, on sigurno neće ići. Znači, to je najjednostavnija uporedba koju možemo iskoristiti. To pokušavam objasniti mladim ljudima. Znači, nije ništa u životu zabranjeno, osim ovih sredstava, koji su anti-doping zabranjeni po WADA-i (op.a. World Anti-Doping Agency) i po svemu, i anti-doping regulaciji, ali svakako moramo paziti što unosimo u naš organizam, u kojoj količini, u kojoj dozi, na koji način“, primijetio je docent dr Mirza Oruč u podkastu Nauka Govori – FactCast.

Dokazi i granice autoriteta

Još jedna nelagodna istina je da se ponekad i osobe s profesionalnim obrazovanjem uključe u ovaj tok sugestija, povremeno dijeleći savjete koji odstupaju od naučno utemeljenih smjernica. Razlog može biti tržišna logika ličnog brenda, površno čitanje novih studija ili naprosto želja da se „drži korak” s popularnim trendovima. Zato nije dovoljno samo vjerovati da je neko „stručnjak” – potrebno je provjeravati izvore, tražiti više mišljenja i ostati intelektualno oprezan. Stoga je najvažnije da neka intervencija bude u skladu sa medicinom baziranom na dokazima (evidence-based medicine ili science- based medicine).

„Moramo raditi na opismenjavanju, moramo raditi na edukaciji, moramo raditi na promociji provjerenih informacija da bi se mogli napraviti u bilo što“, dodao je dr Oruč.

Wellness i gym industrija danas vrijedi milijarde. Imaju moć kreiranja želja, navika i uvjerenja. One nude obećanje boljeg života, dugovječnosti, vitalnosti, brzih rezultata, ali često bez odgovornosti prema posljedicama. U takvom okruženju, kritičko razmišljanje postaje osnovni alat samozaštite. Ako postoji poruka koju vrijedi naglasiti, onda je to sljedeće: u sportu, kao i u životu, stvarni napredak rijetko dolazi prečicama. On zahtijeva kontinuitet, stručnost i razumijevanje vlastitog tijela.

Suplementi mogu biti korisni. Ali samo kada su dio promišljenog, individualiziranog pristupa, a ne moda, trend ili rezultat pritiska društvenih mreža. Znanje je i ovdje najjači oblik zaštite.

Podkast na ovu temu pronađite na ovom linku.

Izvor: Nauka govori