Predsjednik Njemačke Frank-Valter Štajnmajer (lijevo) s američkim potpredsjednikom Džej Di Vensom neposredno prije njegovog kontroverznog govora u Minhenu, foto: Guido Bergmann/Bundesregierung
Sjedinjene Države pod Donaldom Trampom udaljavaju se od Evrope, a politiku prema Ukrajini vode mimo Evropljana. Poslije prvog šoka, oni sada namjeravaju da se okrenu sami sebi.
Autor: Kristof Haselbah
Transatlanski odnos od prošle nedjelje teško je narušen. Kristof Hojsgen, predsjedavajući Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji rekao je poslije govora potpredsjednika Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vensa, da se pribojava da „naša zajednička vrijednosna osnova nije više tako zajednička“. Hojsgen je Konferenciju nazvao „evropskim košmarom“.
Nije samo Vensov govor iritirao njemačkog političara. Vens je Evropi prebacio manjak demokratije i indirektno pozvao njemačke partije da sarađuju s djelimično ekstremno desničarskom Alternativom za Njemačku (AfD).
Poruka je glasila da će SAD vojno štititi Evropu samo ako su Evropljani na istoj političkoj liniji kao Vašington.
Vens se sastao s kandidatkinjom AfD-a, ali ne i sa Šolcom
Kada je Vens već napustio Konferenciju njemački kancelar Olaf Šolc je rekao: „To ne ide tako, naročito ne između prijatelja i saveznika, i mi to odlučno odbacujemo“. I drugi članovi njemačke Vlade su negodovali.
„Ovu bezbjednosnu konferenciju ćemo poslije nekoliko godina osjećati kao duboki rez“, rekao je Fridrih Merc, demohrišćanski kandidat za kancelara, koji prema anketama ima najveće šanse da postane novi kancelar nakon vanrednih parlamentarnih izbora u Njemačkoj 23. februara. Odbacio je miješanje u njemačke parlamentarne izbore.
Već i protokolarno je nastup američkog potpredsjednika bio provokacija. On je razgovarao u četiri oka sa liderom opozicije Mercom, ali se nije sastao sa kancelarom Šolcom. Posebno je uvredljiv i za Merca i za Šolca bio je Vensov sastanak u njegovom hotelu sa kopredsjedavajućom Alternative za Njemačku Alis Vajdel. Ova stranka nije bila pozvana na Konferenciju iz političkih razloga, a i Šolc i Merc su kategorično odbacili svaku mogućnost saradnje sa ovom političkom formacijom.
Pregovori o Ukrajini bez Ukrajine
Slična provokacija jeste i stav Vašingtona prema ratu u Ukrajini. U međuvremenu je jasno da Donald Tramp hoće da se dogovori o miru samo s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Američko-ruski pregovori trebalo bi da počnu ove nedjelje u Saudijskoj Arabiji, a Evropljani će očigledno biti zaobiđeni. U jednoj predizbornoj emisiji kancelar Šolc je rekao „Moraju da nas pitaju, jer bez nas baš i ne može.“
Izgleda da Amerikanci to vide drukčije. General Kit Kelog, Trampov specijalni opunomoćenik za Rusiju i Ukrajinu, u diskusionoj emisiji „Zona konflikta“ koju je u Minhenu organizovao DW jasno je rekao da Evropljani neće sjediti za pregovaračkim stolom i da mogu da daju svoj doprinos koji nije preciziran. Očigledno je zamišljeno da Evropljani pošalju kopnenene trupe da bi se obezbjedio kasniji mir – Vašington je već isključio mogućnost slanja sopstvenih snaga.
I Ukrajina je izgleda zaobiđena. Ni to nije sve. Sve za šta se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zalaže od početka rata i za šta se ukrajinska vojska bori, Trampova administracija je gurnula na stranu. Ministar odbrane Sjedinjenih Država Pit Hegset nagovijestio je da Ukrajina neće dobiti nazad sve svoje izgubljene teritorije te da neće – bez obzira kakve joj granice bile – postati članica NATO.
I ponovno uspostavljanje teritorijalnog integriteta i ukrajinsko članstvo u zapadnoj vojnoj alijansi bili su osnov njemačke pomoći Ukrajini.
Osim toga, Tramp je zaprijetio članici NATO, Kanadi, koju bi on rado pretvorio u američku saveznu državu, a Grenland bi kupio od Danske, čak bi ga nasilno pripojio na osnovu ekonomskog i vojnog pritiska. I takve izjave njemački kancelar Šolc oštro je kritikovao.
Kao kruna svega, tu su i carinski nameti na robu koja se u Sjedinjene Države uvozi iz Evrope, što bi izvozno orijentisanu njemačku ekonomiju teško pogodilo.
Merc: „Evropa mora da se probudi“
Tokom nekoliko nedjelja Tramp i njegovi ljudi su Evropi zadali niz udaraca. U Berlinu se smatra da su prevaziđena i najgora predviđanja.
Šta to znači za transatlanske odnose? Trampov poverenik za Ukrajinu Kelog pokušao je da relativizuje američko držanje: „Kažemo ’najpre Amerika’, ali nikada nismo rekli ’Amerika sama’. Nikada nismo rekli da je naša politika izolacionistička“. On je naveo Trampove riječi: „Ako se neka nacija bori za suverenost, mi ćemo joj pomoći.“
U Berlinu kao i u drugim evropskim glavnim gradovima širi se saznanje da će Evropljani ubuduće uveliko biti prepušteni sami sebi. Njemački kancelar Šolc je već izvukao zaključak: „Moramo da osiguramo to da Evropa bude jaka, suverena i uspravne kičme u savladavanju budućih izazova“. Šolc je to rekao u ponedjeljak u Parizu na samitu evropskih političara, kao odgovor na minhenski debakl.
Međutim, Šolcu uskoro ističe mandat, a njegov vjerovatni nasljednik Merc rekao je da želi da Njemačka koja je „uspavana sila srednje veličine“ postane „vodeća sila srednje veličine“. Sada smatra da događaji potvrđuju njegov stav: „Moramo da ispunimo tu ulogu. Moramo da je realizujemo u saradnji sa drugima, sa Francuskom i Poljskom. Evropa očekuje od Njemačke liderstvo, i upravo u situaciji, kada će se Amerika postepeno povlačiti, možda se i sasvim povuče – sada je zaista vrijeme. Evropa mora da se probudi, mora da preuzme odgovornost za sopstvenu bezbjednost.“