Foto: Wikipedia
Slučaj je postavljen kao prioritet, a na njemu se radilo iza zatvorenih vrata.
Dogovor koji je doveo do oslobađanja osnivača Wikileaksa Juliana Assangea pripreman je mjesecima, a do posljednjeg trenutka bio je neizvjestan. Na kraju je mješavina diplomatije, politike i prava bila ta koja je omogućila Assangeu da se vrati u rodnu Australiju, objavio je BBC.
Julian Assange pet je godina proveo u britanskom zatvoru, gdje je čekao odluku o izručenju Sjedinjenim Američkim Državama, zbog optužbi za špijunažu.
Britansko kraljevsko tužilaštvo je u saopćenju navelo da se mogućnost za postizanje sporazuma pojavila u martu, a da su do tada upućivali SAD na „mehanizme“ kako da se Assange oslobodi i pojavi pred američkim federalnim sudijom „u skladu sa njegovim željama i željama američke vlade“.
Međutim, začeci sporazuma počinju s izbornom nove australijske vlade 2022. godine, koja je bila odlučna u tome da se njen državljanin vrati kući, piše BBC. Anthony Albanese, novi premijer Australije, rekao je da ne podržava sve što je Assange radio, ali „što je mnogo, mnogo je“ i da je vreme da se on vrati kući.
Slučaj je postavljen kao prioritet, a na njemu se radilo iza zatvorenih vrata, navodi BBC. „Nije najbolje sve stvari u diplomatiji raditi naglas“, rekao je u to vrijeme Albanese.
On je u svom poduhvatu imao podršku parlamenta, a delegacija australijskih poslanika je u septembru 2022. godine putovala u Washington kako bi lobirali direktno u Kongresu. Uslijedila je Albanesova posjeta Joeu Bidenu u oktobru, a u februaru 2023. godine je parlament podržao poziv SAD i Velikoj Britaniji da se Assangeu dozvoli povratak kući.
Na Caroline Kennedy, uticajnu američku ambasadoricu u Australiji, vršen je jak pritisak, a ključni igrač bio je Stephen Smith koji je početkom 2023. godine stigao u London kao novi australijski visoki predstavnik. Diplomatski izvori kažu da je on uradio najteži posao i od toga napravio lično pitanje kako bi se s tim završilo.
Smith, koji je posjetio Assangea u Belmash zatvoru u aprilu 2023. godine, svojevremeno je bio ministar vanjskih poslova u vladi bivšeg premijera Kevina Rudda, aktuelnog ambasadora Australije u Washingtonu. Rudd je, naravno, također bio uključen u pregovore.
Greg Barns, pravni savjetnik Assangeove kampanje u Australiji, kaže za BBC da je politika ta koja je pokrenula stvari. Simon Jackson, profesor Američkih studija na Univerzitetu u Sidneyu, objašnjava da se u obje zemlje (SAD i Australija) stvorila takva društvena klima u koja je dala pokriće Albaneseu za to što je želio da postigne.
A onda je na red došlo pravo. Vrhovni sud Velike Britanije je 20. maja Assangeu pružilo uže spasa. Odlučeno je da ima pravo da uloži novu žalbu na odluku o izručenju SAD zbog pribavljanja i objavljivanja vojnih tajni.
U tom trenutku, protiv Assangea je bilo podignuto više optužnica po raznim tačkama, a sve u skladu sa američkim zakonom o špijunaži.
Jedna od ključnih tačaka odluke britanskog suda bilo je pitanje da li Assange, kao australijski državljanin, u svoju odbranu može da se pozove na Prvi amandman američkog Ustava, kojim se garantira sloboda govora.
Iskusni advokati i stručnjaci za ekstradiciju kažu da je ova odluka stavila pritisak na obje strane da sjednu za sto i postignu dogovor. U slučaju da se Assange pozvao na Prvi amandman, to bi dovelo do mjeseci, ako ne i godina, razvlačenja procesa, a to niko nije želio, kaže advokat Nick Vamos.
– Suočeni sa nesigurnošću i daljim odlaganjem, čini se da su SAD odustale od optužbi u zamjenu da Assange prizna krivicu za hakovanje i u kaznu mu se uračuna vrijeme provedeno u zatvoru i tako ovu sagu privedu kraju – objašnjava Vamos.
– Obe strane su vidjele rizike u pozivanju na Prvi amandman i to ih je dovelo za sto – dodao je advokat.
Izvori kažu da je britanski sud sljedeće saslušanje planirao za 9. i 10. juli i da su obje strane znale da moraju da djeluju – odmah.
Kao i uvijek u ovakvim slučajevima, politika je uradila svoj dio posla. Amerikanci su signalizirali spremnost da se postigne dogovor još prije izvjesnog vremena, piše BBC.
Ambasadorica Kennedy je u augustu prošle godine javno nagovijestila da bi postizanje sporazuma i priznanje krivice moglo pomjeriti slučaj sa mrtve tačke, a prijedlog je prihvatio premijer Albanese i na njemu su počeli da rade njegovi advokati.
Biden je u aprilu rekao da razmatra zahtjev Australije da SAD povuče optužbe protiv Assangea. Američkim diplomatama bilo je stalo do dobrih odnosa sa Australijom, kao i Velikom Britanijom, a te odnose kvario je Assange.
Od aprila se sve češće u javnosti govorilo da Biden želi zaključiti to pitanje prije narednih predsjedničkih izbora u novembru, a pojavile su se i tvrdnje da se SAD plaše da nova britanska vlada, ako je budu pravili laburist, neće željeti izručiti Assangea.
Bijela kuća je u utorak brže-bolje izdala saopćenje da nije učestvovala u detaljima postizanja sporazuma i da je to bilo pitanje kojim se bavilo Ministarstvo pravde.
Izvor: N1