Foto: kcus.ba
Udruženje hematologa i transfuziologa FBiH poslalo je dopis nadležnim institucijama u kojem upozoravaju da, kada je riječ o liječenju pacijenata, situacija nikada nije bila teža, da u ponudi uopšte nemaju lijekove koji su postali standard u regiji, da se svjesno onemogućava dostupnost lijekova, da liste lijekova za liječenje hematoloških malignih bolesti nisu ažurirane godinama, upozorili su na pogubnost listi čekanja za hematoonkološke pacijente, problem deficitarnih citostatika… Odgovor na sedam konkretnih zahtjeva još uvijek nisu dobili.
Piše: Dino Cviko
Vlada Federacije BiH, Federalno ministarstvo zdravstva i Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH tri su ključne institucije koje bi najteže oboljelim pacijentima u Federaciji trebale i morale omogućiti pravovremeno i adekvatno liječenje, što nerijetko podrazumijeva i primjenu veoma skupih lijekova.
Ipak, svakodnevno svjedočimo urušavanju zdravstvenog sistema, što za posljedicu ima direktno ugrožavanje života pacijenata.
Tako je Vlada FBiH u periodu od 2002. do 2023. godine u Fond solidarnosti uplatila tek oko petinu zakonom propisanog iznosa, Federalno ministarstvo zdravstva već pet godina nije revidiralo Listu lijekova Fonda solidarnosti, a Zavod zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, kršeći Zakon o pravima, obavezama i odgovornostima pacijenata FBiH, utvrđuje liste čekanja za oboljele od najtežih bolesti.
Glas pacijenata koji ukazuju na ove probleme ne dopire do nadležnih, a rijetki su i ljekari koji su o ovim problemima spremni javno, jasno i glasno govoriti.
Jedni od onih koji su odlučili progovoriti o problemima s kojima se svakodnevno suočavaju, a koje su svojim neradom uzrokovale vlast i druge nadležne institucije, su članovi Udruženja hematologa i transfuziologa FBiH (UHIT FBiH).
Oni su prošle sedmice poslali dopis Federalnom zavodu, Vladi FBiH, ministarstvima, parlamentarcima, kantonalnim vladama i zavodima, udruženjima… u kojem su istakli kako situacija nikada nije bila teža.
„Pacijenti nam umiru jer ih nemamo čime liječiti, u očaju i nemogućnosti liječenja lijekovima koji su standard liječenja u Evropi i svijetu, posežemo za davno zaboravljenim protokolima i pravimo kompromise pokušavajući „održati u životu“ naše pacijente“, ističe se u dopisu.
Problematizirali su i to što se na listama Fonda solidarnosti s posebnim komisijskim režimom propisivanja nalaze lijekovi koji se u svijetu daju decenijama, zbog čega se svjesno onemogućava dostupnost lijekova; to što liste lijekova za liječenje hematoloških malignih bolesti nisu ažurirane godinama; povremenu nedostupnost bazičnih citostatika; postojanje samih listi čekanja za hematoonkološke pacijente; istakli su i problem da pacijenti neosnovano krive ljekare ako im komisije pri Federalnom zavodu ne odobre određeni lijek…
„Otkako radimo ovaj posao, nikad situacija nije bila teža, mi naprosto nemamo čime liječiti bolesnike. Ovo je sunovrat civilizacije i ljudskosti, oduzimanje prava na život i zdravlje, totalna degradacija zdravstvenog sistema, onemogućavanje liječenja! Na ovaj način ugrožavaju se i životi i zdravlje uposlenih u zdravstvu jer će vrlo brzo doći trenutak kada će početi i fizički nasrtaji na zdravstvene radnike koji ničim nisu izazvali ovu situaciju niti su na bilo koji način odgovorni za nju“, upozoravaju iz UHIT-a FBiH.
Stoga su pred odgovorne i nadležne iznijeli sedam konkretnih zahtjeva:
1. Ukidanje listi čekanja za sva vremena jer u liječenju hematoloških zloćudnih bolesti indicirani lijek se mora odmah primijeniti kako bi rezultati liječenja bili adekvatni, kao i svugdje u svijetu i prema usvojenim protokolima;
2. Odmah odobriti sve tražene lijekove svim pacijentima koji trenutno čekaju lijek;
3. Ukinuti Komisiju za citostatike ZZOiR FBiH čiji je dosadašnji zadatak bio odobravanje liječenja lijekovima sa liste Fonda. Naime, hematološki konzilij svakog centra je jedini nadležan da postavi indikaciju za liječenje i odgovoran je za cjelokupan tretman svojih pacijenata. Zato ne vidimo niti jedan razlog njenog postojanja;
4. Odmah pristupiti revidiranju i dopuni liste lijekova ZZOiR FBiH. Taj proces se mora završiti u roku od mjesec dana;
5. Revidiranje liste lijekova najmanje jednom godišnje treba da bude zakonska obaveza;
6. Formiranje tijela sastavljeno od hematologa, najmanje po jednog iz svakog centra, koje će raditi na revidiranju liste skupa sa Fondom i Ministarstvom;
7. Prije godišnjeg revidiranja liste lijekova predlažemo tematski sastanak svih hematologa UHIT FBiH kako bismo svi skupa razmotrili reviziju liste.
Do kompletiranja teksta, niko od nadležnih nije odgovorio UHIT-u FBiH na ovaj dopis, povrdila je za Žurnal predsjednica Udruženja, doc. dr. Lejla Ibričević Balić:
„Mi smo proslijedili zahtjeve i skrenuli pažnju sa strane medicinske struke na probleme s kojima se mi suočavamo u liječenju pacijenata. Za sada nismo dobili nikakav odgovor. I prošle godine smo mi kao Udruženje slali zahtjev prema Federalnom ministarstvu zdravstva za reviziju liste lijekova. Ni tada nismo dobili nikakav odgovor.“
Dr. Ibričević Balić posebno je istakla da u liječenju maligniteta, sa zdravstvenog aspekta, ne postoji mogućnost listi čekanja kakve postoje danas, te se osvrnula na lijekove koji su osigurani za liječenje pacijenata:
„Nemamo u ponudi uopšte lijekove koji su postali standard u regiji, da se zadržimo samo na tome. Kad se uporedimo s regijom, mi smo na dnu! Za liječenje određenih bolesti mi smo na olimpijskom nivou, to je jedan od kolega dobro rekao na sastanku prije nekoliko dana, na nivou iz 1984. godine!“
Ranije je i Semir Bešlija, šef Klinike za onkologiju KCUS-a, za Žurnalov film „Borba za život: Sistem protiv onkoloških pacijenata“ govorio o ovim problemima, naglašavajući da su liste čekanja za onkološke pacijente „civilizacijska sramota“, te da „aktuelna vlast, bilo koja, od devedesete, nema želju da taj problem riješi“.
„Vezano za te famozne, užasne liste čekanja postojala je analiza da otprilike nekih hiljadu i po pacijenata na godišnjoj razini ne bude tretirano na optimalan način. Taj broj je puno veći. Znate zašto? Zato što mi od 2019. godine nismo modificirali listu liječenja onkoloških pacijenata. Onkologija je uvjerljivo najpropulzivnija grana medicine i tamo se strateške odluke, fundamentalne odluke dešavaju na dnevnoj bazi. Vi ako ne pratite to u mjesec dana, vas nema u poslu, uopće. A mi smo uzeli sebi za pravo, odnosno ti koji donose odluke, da pet godina ne urade ništa da se tu stvar promijeni. I to je strašno. To je opet civilizacijski poraz, još jednom. Dakle, ta vrsta nezainteresiranosti. Ja nemam riječi“, rekao je, između ostalog, Bešlija, a cijeli Žurnalov film možete pogledati ovdje: