Nedjelja, 22 Decembra, 2024

HAJKA NA PROFESORICU FPN-A: Zbog ukazivanja na korupciju Lejla Turčilo nazvana “negatoricom genocida”

Profesorica FPN-a u Sarajevu Lejla Turčilo godinama je trpjela pritiske za vrijeme bivšeg menadžmenta FPN-a, a sada su oni prešli u javni prostor. Nekredibilni mediji proglašavaju je negatorom genocida, osobom koja podržava ratne zločince, a objave su intenzivirane svaki put kada je pokušala spriječiti nezakonitosti koje je dio kolega podržavao

Profesorica na Fakultetu političkih nauka Lejla Turčilo objavila je da je posljednjih godina izložena uznemiravanju i ograničavanju akademske slobode. Različite vrste degradacije i podmetanja doživljavala je na Fakultetu političkih nauka u vrijeme bivšeg menadžmenta, a sada im je izložena od strane portala i autora, koji na svojim stranicama nemaju impresum, ime urednika, autora, izdavača.

Prije nekoliko godina FPN objavljuje konkurs za prijem asistenata, na koji se prijavljuje, između ostalog koleginica koja je dvostruka zlatna značka, no uz argument tadašnjeg dekana da “ocjene nisu mjerilo”, uz izvještaj koji glorificira neke druge “kvalitete” i uz stav “što ja da se zamjeram” većine na Fakultetu, bira se neko drugi. Taj neko potom odlazi u inozemstvo, završava doktorat i nakon tri godine, opet nasuprot kandidata koji ima znatno veći broj objavljenih knjiga, radova itd, i kao presedan koji se nikad do tada nije načinio, taj neko bira se iz zvanja asistenta (a bez prolaska kroz zvanje višeg asistenta) direktno u docenta. Metod je opet isti: “nabildani” izvještaj, stav tadašnjeg dekana da je zakon tu da se zaobilazi, stav “šta meni treba da ja pravim problem” kod većine kolega i masovno dizanje ruku za. Osim još jedne hrabre kolegice, u oba slučaja bunila sam se samo ja.

Slučaj na koji se referiše opširno je objašnjen u Žurnalovom tekstu iz avgusta 2019. Tada je, pisali smo, Mustafa Sefo za nešto više od tri godine od asistenta došao do pozicije docenta na Odsjeku za komunikologiju Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu.

Nakon što smo tekst objavili na sjednici Odsjeka docent Sefo javno je ustvrdio kako je tekst „naručila“ upravo profesorica Turčilo:

I onda kreće ono što bi bio sjajan scenarij za film – piše Lejla Turčilo.

– Opet tadašnji dekan poziva i kolegu i mene na sastanak da se “dogovorimo” da predmet koji ja predajem preuzme on, jer on to želi, a ja sam mu pravila probleme, pa eto da vidimo šta ćemo. Redovna prof. koja odlazi u penziju, inače članica komisije koja je kolegu birala prvi put, na sjednicama Odsjeka me proglašava nekompetentnom za taj predmet (iako sam ga predavala dok je ona bila u diplomatiji, odakle mi je povremeno poručivano da se tu ne “odomaćujem”) i da bi ga ona po odlasku u penziju ostavila nekom drugom. Pogađate već – ja više ne predajem taj predmet. Iako sam na Općoj komunikologiji (kao i na svim drugim predmetima uvijek) od studenata ocijenjena najvišim ocjenama, odrekla sam se tog predmeta dopisom u kojem sam tadašnjem dekanu rekla da ako je to cijena da vratim svoj mir ok.

Uslijedili su i drugi problemi, kao što je njeno diskreditiranje na način da se ne priznaju njeni stavovi u vezi sa doktorskim tezama kandidata i pokušaj obaranja pozitivnih izvještaja, pokušaj sakrivanja da su magistarski radovi pojedinih kandidatkinja plagijat…

PODRŠKA FAKULTETA

Kada FPN dobija novi menadžment, Lejla Turčilo imenovana je za šeficu Odsjeka za žurnalistiku. Uskoro portal sejl.org počinje sa kampanjom u kojoj je proglašava nekim ko „izjednačava heroje odbrane i ratne zlocčnce“ i osobom koja negira genocid:

Zatim, da vodim djecu po nvo seminarima u zemlje iz kojih su nas napadali, zatim se “otkriva” ekskluzivno da sam pijun Nenada Kecmanovića, dovedena na FPN da rušim suverenitet BiH itd itd. Počinju uvrede u komentarima i u mom inboxu.

U tekstovima se navodi kako „pojedine “profesorice” mobinguju bošnjačke studente, a daju diplome djeci ratnih zločinaca, „potpomognute podrškom genocidaša i agresora“.

Fakultet političkih nauka stao je uz Lejlu Turčilo i u javnom saopćenju naveo da na Odsjeku Komunikologija/Žurnalistika rade časni i odgovorni profesionalci koji već 45 godina obrazuju novinare, PR stručnjake i ugledne članove bh. društva:

– Kao Fakultet ne možemo dopustiti da se rad tih ljudi, njihova naučna i nastavna postignuća negiraju, nipodaštavaju, te da se članovi Odsjeka, prije svega prof. dr. Turčilo, neosnovano etiketiraju, da im se pokušava uništiti reputacija i da se na njihov račun iznose neistine.

Fakultet će, navode, razmotriti i opcije pravne zaštite.

992021

BIVŠI DEKAN BEZ KOMENTARA

Mustafa Sefo na FPN predaje nekoliko predmeta. Željeli smo ga pitati kako ocjenjuje napade na kolegicu Turčilo, ali i da li može pretpostaviti kako zapisnici sa zajedničkih sjednica FPN-a i iz službenih mailova, završavaju na navedenom portalu:

– Zašto me zovete? Kojim pravom, kojom slobodom? – pitao je prije nego što će prekinuti vezu.

Razgovarati nije želio ni bivši dekan FPN-a Šaćir Filandra. Uopće ne zna o čemu se radi, kaže, a nije raspoložen ni za pojašnjavanja.

Lejla Turčilo za Žurnal kaže, da iako tekstove objavljuju marginalni mediji, skoro pa lažni portali, njihove sadržaje prenose brojne desničarske grupe, što kod nje izaziva osjećaj nesigurnosti:

Radi se zapravo o podstrekivanju na nasilje i uništavanju reputacije. Ipak, Fakultet u potpunosti stoji iza mene a dobila sam i pismo podrške od vodećih komunikologa iz cijelog regiona u kojem se traži zaštita moje akademske slobode.

Osnova za prijavu policiji nema, informacija je koju je dobila u FUP-u:

Riječ je o kleveti, te će ovaj portal kao i portal koji objavljuje ove tekstove svakako biti tuženi.

SMIJE LI SE PLAGIJAT NAZVATI PLAGIJATOM

Medij koji na ovaj način pokušava diskreditovati Lejlu Turčilo, slične tekstove objavljuje već godinu dana. Autorica dijela njih je i sekretarka Preporoda za Kanadu, a tekstove dijeli na portalima bosnjaci.net i profilu Instituta za istraživanje zločina iz Kanade:

Vrijeme je da prestanemo braniti negatore genocida i da počnemo upirati prst u one koji to čine – napisat će u jednom komentaru, etiketirajući Lejlu Turčilo kako negatoricu genocida.

Nakon tekstova, uslijedile su i druge vrste pritisaka:

– Usmeno mi iz Memorijalnog centra Srebrenica “došapnu” da kolega traži da se s YouTube skine video mog čitanja imena žrtava genocida u Srebrenici, jer kako ću ja koja genocid negiram to uopšte čitati (video nije skinut i hvala im na tome).

Lejla Turčilo sažela je razloge napada:

– Negator genocida, petokolonaš, se, barem u mom slučaju, postaje tako što za koruptivan izvjestaj za izbore u zvanja kažeš da je koruptivan (i to dva puta), da nije u redu da neko provede 8 godina do zvanja docenta u zvanju asistenta i višeg asistenta, a neko za tri godine od asistenta postane docent, tako što otvoriš vrata Odsjeka za studentske razmjene, konferencije i projekte, i tako što nekom ko prepiše 36% master teze kažeš da se to zove plagijat, i iako mu mentor piše da je rad odličan, svojim potpisom tu tvrdnju ne želiš i ti potvrditi. I sve to radiš javno, direktno i transparentno. Jer ja drugačije ne znam, a i očigledno, kao neke mlađe kolege, nemam konekcije u no name desnim portalima pa da se preko njih iza leđa razračunavam i oponentima stavljam mete na čelo. Različiti su nam svjetovi, a izgleda i svjetonazori – zaključila je.

Podršku je, osim od FPN-a, dobila o profesora i komunikologa iz regije. U javnom pismu kolega iz BiH, Slovenije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Hrvatske napade na nju ocjenjuju neprihvatljivim jer ugrožavaju njenu reputaciju i slobode a zasnovani su na lažnim informacijama i insinuacijama. Pojedinci ali ni političke grupe ne smiju koristiti medije i mreže da ušutkaju akademike, te pozivaju vlasti i institucije da ih zaštite.

Branka Mrkić-Radević – zurnal.info

Povezane vijesti

Novitoviću godina zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja

Foto:  Nezavisne

Milan Novitović (54) iz Bijeljine, bivši vršilac dužnosti direktora Republičke uprave civilne zaštite Republike Srpske (RUCZ RS), u banjalučkom Okružnom sudu osuđen je na godinu zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja ili ovlašćenja.

Stari automobili prolaze tehničke preglede u BiH: Rupa u sistemu ili pitanje profita?

Foto:  Arhiv

U saobraćajnim nesrećama u Bosni i Hercegovini godišnje pogine više od 200 ljudi. Tehnička neispravnost vozila jedan je od razloga nesreća na cestama. S obzirom na to da imamo jedan od najstarijih voznih parkova, postavlja se pitanje kako brojni automobili svake godine prolaze tehnički pregled?

Popular Articles