Foto: Maryam Majd/Getty Images
Zbog neusklađenosti zakona i sporih reformi, domaće kompanije riskiraju gubitak pristupa unosnim evropskim tenderima.
Piše:
Prije nekoliko dana je šef Zastupničkog kluba Socijaldemokratske partije Bosne i Hercegovine u Predstavničkom (Donjem) domu Parlamenta BiH Saša Magazinović upozorio javnost u Bosni i Hercegovini da Republika Hrvatska pokreće proces zabrane učešća kompanija iz BiH u javnim nabavkama te zemlje. Ono što još više brine je da bi taj postupak moglo pratiti niz zemalja članica Evropske unije.
“Od prošle sedmice u Hrvatskoj je na snazi Pravilnik koji omogućava zabranu učešća u javnim nabavkama kompanijama iz BiH. Prema informacijama kojima raspolažem, i u drugim državama EU-a je započet proces pravnog isključivanja bosanskohercegovačkih kompanija iz procesa javnih nabavki”, poručio je Magazinović putem društvenih mreža.
Institucije ne nude odgovore
Cijelu sedmicu kasnije, nema oglašavanja državnih tijela po ovome pitanju. Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH nije dostavilo odgovore na pitanja koliko i koje zemlje su do sada otvorilo proces zabrane, kao ni šta je do sada država uradila da se prevenira, koordinira i spriječi zabrana?
Razlog zbog kojeg bilo koja zemlja to može učiniti je nepotpisivanje Sporazuma o javnim nabavkama (GPA) pod okriljem Svjetske trgovinske organizacije (STO). Sve kompanije koje dolaze iz zemalja koje ovaj svojevrsni međunarodni ugovor nisu potpisale, mogu biti sankcionisane isključenjem iz tendera i poziva na javne nabavke u zemljama potpisnicama.
Poznato je da su bosanskohercegovačke kompanije dosad pobjeđivale na tenderima u EU. Uglavnom su to građevinske firme, a u posljednjih nekoliko godina i kompanije vojne industrije.
„Zemlje članice koje odluče pristupiti GPA-u Sporazumu (multilateralni sporazum o javnim nabavkama Svjetske trgovinske organizacije) koji omogućava firmama iz zemalja potpisnica jednak pristup javnim nabavama, obavezuju se na primjenu njegovih pravila u svojim sistemima javnih nabavki. Budući da BiH nije član STO, niti potpisnik Sporazuma, ne uživa te povlastice. U svom novom Pravilniku o javnim nabavkama za sudjelovanje na tenderima, Hrvatska je postavila kao uslov pristup Sporazumu. Hrvatska, kao članica EU-a i potpisnica GPA primjenjuje pravila javnih nabavki EU direktiva (Direktive 2014/24 i 2014/25) i može ograničiti sudjelovanje firmi iz trećih zemalja koje nisu potpisnice GPA a ili drugih sličnih međunarodnih sporazuma s EU“, rekli su nam iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Postavlja se pitanje aktuelnog trenutka. Zašto sada? Da li je moguće da se decenijama ništa nije zakonski prilagodilo kako bi bh. kompanije jednostavno učestvovale na tržištu zemalja kojima je i samo bh. tržište otvoreno?
„To se ne odnosi samo na BiH, nego i na druge zemlje bez takvih sporazuma. EU i države članice imaju diskreciono pravo dopustiti ili isključiti sudjelovanje ovakvih firmi tokom postupka nabavke, ako je jasno definirano u dokumentaciji i pravilima nabave . S druge strane, EU i BiH imaju zaključen Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju od 2015. godine i dio Sporazuma je i poglavlje o javnim nabavkama, koje, pored ostalog, garantuje pristup javnim nabavkama u EU privrednim subjektima iz država potpisnica Sporazuma“, pojašnjavaju iz Komore.
Na veliki broj pitanja i dalje nema odgovora. U Parlamentu BiH je zastupnik Magazinović postavio šest pitanja Predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH, Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, direktoru Agencije za javne nabavke BiH i predsjedniku Vanjskotrgovinske komore BiH. Dosad nije dobio odgovore na pitanja poput „da li je Institucijama BiH poznata ova problematika; da li je izrađena procjena posljedica po bh. privredu; zašto BiH nije potpisnica Sporazuma o javnim nabavkama i kome se bh. kompanije mogu obratiti tražeći odgovornost i naknade za izgubljene poslove i dobit?
Hoće li se problem riješiti sam od sebe?
Do nekih odgovora smo pokušali doći i sami. Barem da saznamo koji dio kolača od 2.000 milijardi eura, koliko vrijedi tržište javnih nabavki u Evropskoj uniji, je do sada pripadao bh. kompanijama?
„Nemamo konkretne podatke o obimu poslova koje bh. kompanije realizuju putem javnih nabavki, zbog čega je u ovom trenutku teško precizirati eventualne gubitke ili štete koje bi mogle nastati po tom osnovu“, rekli su iz Komore uz konstataciju da njih do sada nisu kontaktirale kompanije traživši konsultacije ili pomoć.
Prema svih relevantnim statističkim podacima, upravo je Evropska unija najveći i najbitniji ekonomski partner Bosni i Hercegovini. S tim da nije jednostavno doći do podataka koliko se posla obavi kroz javne nabavke. A onda i po podjeli da li je bh. kompanija dobila posao na tenderu ili je podizvođač. Naravno, zarada nije ista!
Uzet ćemo samo jednu oblast – građevinsku. Bh. kompanije su u 2024. godini, po podacima Agencije za statistiku BiH, u inostranstvu obavile poslove i zaradile 146.380.000 maraka (74,84 miliona eura), uz povećanje vrijednosti u odnosu na prethodnu godinu od 25 posto. Nešto više od polovine obavljenih poslova se odnosi na niskogradnju, a najviše radova je izvedeno upravo u Hrvatskoj – u vrijednosti od 36 miliona maraka (18,4 miliona eura). Na drugom mjestu je Srbija (30,9 miliona maraka), a slijede Slovenija (24,9 miliona maraka) i Njemačka (20,5 miliona maraka).
Posrednici će ‘uzimati kajmak’?
Jasno, nisu svi ovi poslovi obavljeni pod javnim nabavkama i puno je vjerovatnije da su javni poslovi bili u niskogradnji, nego u visokogradnji. Oružjem, oruđem, municijom i vojnom opremom u Evropskoj uniji uglavnom trguju države ili oni koje one ovlaste, pa tu javne nabavke imaju i veću ulogu. Koliko tačno, valjda sazna javnost uskoro?
„Aktuelizirat će se ovo pitanje uskoro, i na sve strane. Pretpostavljam da će ovo pitanje biti problem velikih razmjera“, upozorava parlamentarac Magazinović.
Još niz privrednih djelatnosti je do sada imao pristup javnim nabavkama u EU. Ne toliko bitnu, ali ne ni zanemarivu po ukupnu ekonomsku sliku države. Do izrade strategije ili potpisivanja sporazuma sa svjetskim organizacijama, koje trebaju bh. kompanijama, ostaje da se poslovi obavljaju kao podizvođači ili putem posredništva.