Ponedjeljak, 30 Decembra, 2024

Gradiška pred milionskom tužbom zbog poljoprivrednog zemljišta

Foto: Pixabay

Okružni sud u Banjaluci poništio je 27 odluka Skupštine Grada Gradiška o dodjeli u zakup stotina hiljada hektara poljoprivrednog zemljišta na području ove lokalne zajednice, otkriva CAPITAL.

Nekoliko desetina presuda o poništavanju odluka gradiškog parlamenta o dodjeli zemljišta u zakup, sud je donio po tužbi firme „Agroexport kompani“ iz Gradiške koja je predmetno zemljište dobila pod koncesiju 2007. godine.

Poništavanjem odluka o davanju u zakup poljoprivrednog zemljišta, firmi „Agroexport kompani“ je praktično otvoren prostor za tužbe i podnošenje zahtjeva za naknadu štete i izgubljene dobiti.

Podsjećamo, CAPITAL je ranije objavio da je vlasnik i direktor ove firme Bogdan Sladojević podnio krivičnu prijavu protiv bivšeg ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Borisa Pašalića, gradonačelnika Gradiške Zorana Adžića i predsjednika gradiške skupštine Milenka Pavlovića.

Sladojević je u krivičnoj prijavi naveo da su Pašalić, Adžić i Pavlović iskorištavanjem svog položaja i prekoračujući granice svojih ovlaštenja njegovoj firmi onemogućili produženje Ugovora o koncesiji na više od 700 hektara poljoprivrednog zemljišta u Lijevču polju i prouzrokovali materijalnu štetu od oko pet miliona maraka.

Prijavljeni su ne poštujući sudsku odluku i miješajući se u sudsko odlučivanje uticali da Skupština Grada Gradiška donese odluku o prihvatanju Programa korištenja poljoprivrednog zemljišta na području grada Gradiška za 2023. godinu i da se od „Agroexport Kompani“ izuzme poljoprivredno zemljište u površini od 733 hektara koje je ova firma privela namjeni i koristila kao koncesionar na osnovu važećeg ugovora o koncesiji“, navedeno je u krivičnoj prijavi.

Na osnovu identičnih navoda u tužbama „Agroexport kompani“ protiv Skupštine Grada Gradiške, Okružni sud u Banjaluci poništio je odluke o davanju pod zakup poljoprivrednog zemljišta na području ove lokalne zajednice.

20240516 121349 1152x1536

Foto: Capital

Banjalučki advokat Aleksandar Popović koji zastupa firmu „Agroexport kompani“ ranije je uputio dopis Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Gradu Gradiška, Komisiji za davanje zemljišta u zakup, ali i MUP-u Srpske u kojem je upozorio da će „svako nezakonito uvođenje trećih lica u posjed poljoprivrednog zemljišta za koje je „Agroexport kompani“ imalo ugovor o koncesiji prouzrokovati podnošenje novih tužbi“.

Popović: Za štetu neko mora da odgovara

Svi kojima je upućen dopis oglušili su se o njega, a nakon što je Okružni sud u Banjaluci uvažio tužbu „Agroexport Kompani“ i poništio odluke o davanju zemljišta pod zakup, advokat ove firme kaže za CAPITAL da će podnijeti tužbe protiv svih odgovornih.

„Zakupci s kojima je Grad Gradiška potpisao ugovor i kao što je sud presudio nezakonito im dao zemljište pod zakup, ušli su u posjed, preorali kulture koje je već bio zasijao moj klijent i time napravili evidentnu štetu za koju neko mora da odgovara i da je nadoknadi“, kaže Popović.

On ističe da će tužbu podnijeti protiv Skupštine Grada Gradiška koju smatra najodgovornijom za nastalu štetu, zatim protiv Republike Srpske, odnosno ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS i kako kaže, nažalost i zakupaca koji su nezakonito ušli u posjed i napravili štetu.

„Angažovali smo vještake ekonomske, geodetske i poljoprivredne struke nakon čijeg vještačenja će se odrediti visina odštetnog zahtjeva, ali sigurno će biti milionska“, ocjenjuje Popović.

Adžić: Podnijećemo reviziju Vrhovnom sudu RS

S druge strane, gradonačelnik Gradiške Zoran Adžić kaže da su presude Okružnog suda u Banjaluci sramne i mimo svih zakonskih normi, ističući da je zbog toga tražio razgovor sa predsjednicom tog suda.

„Ova presuda je zloupotreba sudstva i ako će sudovi donositi ovakve presude bolje da ih nema. Podnijećemo reviziju Vrhovnom sudu RS, jer Okružni sud u Banjaluci nije uvažio praktično nijedan naš potpuno validan argument“, kaže Adžić.

Prema njegovim riječima, nije uopšte bilo elemenata za vođenje upravnog spora, jer osporeni akti nisu upravni akti, već akti raspolaganja, ali sud vođenje upravnog spora nakaradno opravdava navodima da osporeni akt šteti pravnom interesu tužioca i proizvodi širi društveni značaj.

Tačno je samo da proizvodi širi društveni značaj, jer smo mi zaključili ugovore o zakupu sa 259 naših poljoprivrednih proizvođača za zemljište kojim su do tada gazdovala tri-četiri čovjeka. Mi kao grad nećemo odustati u ovom predmetu i istrajaćemo do kraja u namjeri da stvari izvedemo na čistac“, kategoričan je Adžić.

On ističe da „Agroexport kompani“ kao tužilac nije imao pravni interes za podnošenje tužbe, jer je tužbu podnio u oktobru 2023. godine, a ugovor o koncesiji je istekao u septembru 2022. godine.

Pored toga, tužilac nije u propisanom roku osporavao Program korištenja poljoprivrednog zemljišta. Dalje, kao tuženi je u tužbi pogrešno bio označen Grad Gradiška, zbog čega je tužbu trebalo odbaciti, a ne uređivati. Uređena tužba kojom je kao tužena označena Skupština Grada je neblagovremena, jer je uređena po isteku roka od 30 dana. Na kraju krajeva, „Agroexport kompani“ nije učestvovao u postupku dodjele zemljišta putem zakupa, tako da nema aktivnu legitimaciju kao tužilac u ovom predmetu. Nažalost, sudija Okružnog suda u Banjaluci je prešao preko svih tih argumenata i donio nakaradnu presudu u kojoj je povrh svega, potpuno izašao izvan okvira tužbe“, zaključuje Adžić.

ckaljagrafikamaj 1

CAPITAL: D. Momić

Povezane vijesti

IZBORNI POST FESTUM: Šta reći nakon što je Berilo pobijedio iz pritvora?!

Stari Grad – ostao Čengić, Tuzla – ostao Lugavić, Vlasenica – ostao Kraljević, Trnovo – ostao Berilo. Promjene samo u Novom Sarajevu. Gradonačelnica postala načelnica

Prvi efekti neradne nedjelje: Kupci preselili u Srpsku, u Mostaru ipak radili

Ilustracija

Nakon ogromnih subotnjih gužvi - u nedjelju, prvog dana primjene izmijenjenog Zakona o unutrašnjoj trgovini, bilo je mnogo slobodnog mjesta ispred većih trgovačkih centara u Sarajevu. Katanci i obavještenja bili na svim trgovačkim radnjama, osim na nekolicini onih u djelatnostima izuzetih od zakona.

Popular Articles