U posljednjem izvještaju o stanju ljudskih prava u svijetu organizacije Amnesty International, u dijelu izvještaja koji se tiče Bosne i Hercegovine navodi se da su prijetnje novinarima i braniocima ljudskih prava i dalje prisutne. Uslovi za prihvat izbjeglica i migranata su se poboljšali, ali mnogi su i dalje ugroženi. Savjet ministara usvojio je akcione planove o inkluziji Roma i pravima LGBTI osoba, dok je pristup pravdi i reparacijama za civilne žrtve rata ostao ograničen.
U izvještaju se ističe da je Bosna i Hercegovina ostala u stanju političke krize. Političke stranke u Republici Srpskoj zaprijetile su raspuštanjem institucija na državnom nivou. Vlada u Federaciji BiH okončala je puni mandat u svojstvu vršioca dužnosti. Visoki predstavnik je u oktobru nametnuo amandmane na Ustav Federacije BiH i Izborni zakon BiH u cilju “poboljšanja funkcionalnosti” institucija Federacije BiH. Kritičari su upozorili da će promjene produbiti etničke podjele. Evropska unija je u decembru BiH dala formalni status kandidata za EU.
SLOBODA IZRAŽAVANJA, UDRUŽIVANJA I OKUPLJANJA
Mediji i novinari koji izvještavaju o korupciji i ratnim zločinima i dalje se suočavaju sa političkim pritiscima, uznemiravanjem i prijetnjama, navodi se u izvještaju. Političari su se bavili kampanjama klevetanja novinara, podstičući dalje prijetnje njima, kako onlajn tako i lično. Direktor policije Federacije Zoran Čegar u novembru je suspendovan nakon što je prijetio novinarki da će joj “isčupati grkljan”.
Ustavni sud je u septembru presudio da je javni servis RTRS oklevetao Vladimira Kovačevića, novinara koji je napadnut i teško povrijeđen tokom izvještavanja, kako ističu, o masovnim protestima u Banjaluci 2018. godine, potencijalno zbog klevetničke kampanje.
BiH je pala sa 58. na 67. mjesto na Svjetskom indeksu slobode medija.
Političari i preduzeća su koristili tužbe za klevetu da zastraše novinare i branioce ljudskih prava. U aprilu je kompanija sa sjedištem u Belgiji tužila i tražila prekomjernu štetu protiv dvoje lokalnih aktivista za zaštitu životne sredine koji su izrazili zabrinutost zbog uticaja hidroelektrana na Kasindolsku rijeku.
Zakoni o mirnom okupljanju su se razlikovali po regionima i generalno nisu bili u skladu sa međunarodnim standardima. Policija RS zabranila je u maju mirnu šetnju povodom obilježavanja 30. godišnjice ratnog progona Bošnjaka i Hrvata u Prijedoru. Komesar za ljudska prava Savjeta Evrope rekao je da je policijska odluka prekršila pravo ljudi na mirno okupljanje.
PRAVA IZBJEGLICA I MIGRANATA
Vlasti su tokom godine registrovale blizu 27.000 dolazaka migranata i izbjeglica, što je povećanje sa 16.000 2021. godine. Oko 1.300 ljudi, uglavnom iz Avganistana, ostalo je u BiH.
Uslovi prijema su se generalno popravili, ali ključne institucije odgovorne za migraciju i dalje nemaju dovoljno sredstava i bore se da upravljaju prihvatnim centrima bez pomoći Međunarodne organizacije za migracije. Vlasti su propustile da podijele odgovornost za smještaj tražilaca azila širom zemlje, zbog čega je većina ljudi ostala na cjedilu u Unsko-sanskom kantonu.
Neočekivani porast dolazaka od avgusta pa nadalje i veliki promet ljudi u prihvatnim centrima dodatno su uticali na pružanje adekvatne dugoročne podrške štićenicima.
Dok je većina izbjeglica i migranata bila smještena u prihvatnim centrima, nekoliko stotina ljudi, uključujući porodice sa djecom, spavalo je u blizini granice, uglavnom u Unsko-sanskom kantonu. Nisu imali pristup osnovnim uslugama, uključujući vodu, hranu, kanalizaciju, grijanje i medicinsku njegu. Aktivisti su rekli da su ih vlasti spriječile da isporuče humanitarnu pomoć ljudima van prihvatnih centara.
Ostale su na snazi diskriminatorne mjere koje su kantonalne vlasti uvele 2020. godine, uključujući nezakonitu zabranu slobode kretanja migrantima i izbjeglicama, okupljanja na javnim mjestima i korištenja javnog prevoza.
Sistem azila je ostao u velikoj mjeri neefikasan sa zahtjevima za obradu u prosjeku od preko 400 dana. Stope priznavanja statusa su i dalje izuzetno niske, do kraja godine nije dodijeljen nijedan status izbjeglice.
Nasuprot tome, zahtjevi Ukrajinaca koji su tražili zaštitu u BiH brzo su obrađeni. Ukrajincima je dodijeljena supsidijarna zaštita, a ne status izbjeglice, čime je ograničen njihov pristup osnovnim pravima, uključujući spajanje porodice i putne isprave.
DISKRIMINACIJA ROMA
U aprilu je Savjet ministara usvojilo akcioni plan za socijalno uključivanje Roma kako bi se riješio postojeći jaz u pristupu Roma stanovanju, zapošljavanju, obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti.
Vlasti su propustile da sprovedu više presuda Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, koji su ustanovili da su ustavom utvrđeni aranžmani o podjeli vlasti diskriminatorni, sprečavajući ljude koji nisu pripadali jednoj od konstitutivnih grupa (Bošnjaka, Hrvata ili Srba) od kandidovanja za zakonodavnu i izvršnu vlast.
PRAVA LGBTI LJUDI
Savjet ministara je u julu usvojilo prvi akcioni plan o pravima LGBTI osoba, čiji je cilj jačanje zaštite od diskriminacije.
Opštinski sud u Sarajevu potvrdio je da je bivši poslanik u Skupštini Kantona Sarajevo kriv za diskriminaciju LGBTI osoba, što je prva sudska presuda u BiH o diskriminaciji na osnovu seksualne orijentacije.
PRAVO NA ISTINU, PRAVDU I OŠTETU
Skoro 500 slučajeva zločina počinjenih tokom oružanog sukoba 1992-1995, u kojima je učestvovalo preko 4.000 osumnjičenih, ostalo je neriješeno pred sudovima. Nedostatak kapaciteta, sistemski nedostaci u tužilaštvima i nedoslijedna regionalna saradnja nastavili su da izazivaju velika kašnjenja, umanjujući nadu mnogih žrtava da će doživjeti pravdu, istinu i reparaciju.
Vlasti nisu uspjele da uspostave sveobuhvatan program reparacije za civilne žrtve rata širom zemlje. Pristup socijalnoj podršci, uključujući invalidninu, zavisio je od mjesta stanovanja žrtve i značajno se razlikovao širom zemlje.
Vlasti nisu implementirale odluku Komiteta UN protiv torture iz 2019. godine, kojom se BiH poziva da osigura hitnu i sveobuhvatnu naknadu svim žrtvama seksualnog nasilja u ratu.
U Republici Srpskoj su žrtve ratnog silovanja koje su izgubile svoje zahtjeve za odštetu na građanskim sudovima zbog primjene zastarelosti morale da plate prekomjerne sudske takse, a neke su se suočile sa zapljenom imovine. Komesar UN za ljudska prava pozvao je da se ta praksa hitno okonča.
Više od 7.500 ljudi se i dalje vode kao nestali.
STANJE LJUDSKIH PRAVA U SVIJETU
Što se globalnog konteksta tiče, središnje mjesto u izvještaju za 2022. zauzela je ruska agresija na Ukrajinu, dok je drugi ključni događaj bio gušenje protesta u Iranu.
U izvještaju se ističe da je 2022. godina možda bila prekretnica za međunarodni poredak. Svakako je došlo do obnavljanja atlantskog saveza, uz nivo saradnje između SAD i drugih zapadnih sila koji bi prije godinu dana, nakon haotičnog povlačenja iz Avganistana 2021. godine, bilo teško zamisliti.
Međutim, kako se navodi, nije bilo prekretnice na polju ljudskih prava. Umjesto toga, srozavanje ljudskih prava se nastavilo nekontrolisano. Agresija Rusije je dodatno destabilizovala međunarodni multilateralni sistem koji je već oslabljen decenijskim nekažnjenim kršenjem međunarodnog prava od strane moćnih država. Rat je skrenuo resurse i pažnju sa klimatske krize, drugih dugotrajnih sukoba i ljudskih patnji širom svijeta.
Odgovor Zapada na rusku invaziju na Ukrajinu takođe je istakao dvostruke standarde Zapada i njegove beznačajne reakcije na mnoga druga kršenja Povelje UN. Ovo je zauzvrat dodatno podstaklo nestabilnost i nekažnjivost.
Ako ruski agresivni rat pokazuje bilo šta za budućnost svijeta, to je važnost efikasnog i dosljedno primjenjenog međunarodnog poretka zasnovanog na pravilima. Oni koji predvode koaliciju za podršku Ukrajini moraju pojačati svoje napore i udružiti se sa drugima za obnovljenu posvećenost međunarodnom sistemu koji koristi većini svjetske populacije.
Izvor: Gerila