Foto: Pixabay/ Ilustracija
Francuska vlada bi trebala predstaviti plan za bolju regulaciju komercijalnog rada influensera i influenserki na društvenim mrežama kako bi osigurala njihovu bolju zaštitu, kao i potrošače njihovih sadržaja, izjavio je 13. marta ministar ekonomije Francuske Bruno Le Maire za Franceinfo.
Influenseri/ke su korisnici društvenih mreža sa značajnim brojem pratitelja na platformama poput Instagrama, TikToka i YouTubea koji se često bave marketingom i promocijom proizvoda ili usluga u zamjenu za plaćanje.
Kako prenosi EURACTIV, globalno tržište influensera na društvenim mrežama procjenjuje se na više od 15,3 milijarde eura u 2022. godini. Dodaje se da je u Francuskoj influenserski marketing jedan od najučinkovitijih oblika promocije za francuske robne marke, pri čemu 68 posto njih koristi influensere/ke, posebno na Instagramu, kako bi promovisali svoje proizvode.
Ovo tržište visoke vrijednosti s ogromnim dosegom dovelo je do zabrinutosti zakonodavaca u pogledu moći i utjecaja koji imaju, piše EURACTIV.
“Influenseri moraju podlijegati istim pravilima koja vrijede za tradicionalne medije”, kazao je Le Maire, dodajući da internet “nije divlji zapad” te stoga želi “dati status i pojačati kontrolu” nad influenserima/kama.
“To nije borba protiv njih. Umjesto toga, mora postojati sistem za zaštitu influensera, a ne za njihovo stigmatiziranje”, dodao je.
Industrija influenserskog marketinga posljednjih je godina u porastu, kako u Evropi tako i širom svijeta.
Cilj je borba protiv “neprihvatljivih pomaka” u sektoru influensinga kako bi se “zaštitili francuski potrošači”.
EURACTIV podsjeća na istraživanje koje pokazuje da je 2022. bilo gotovo 10,5 miliona evropskih korisnika/ca Instagrama koji se smatraju influenserima/kama jer su imali više od 1.000 pratitelja.
U Francuskoj je početkom godine pokrenuto javno savjetovanje koje je uključivalo aktere u sektoru influensinga, a rezultiralo je sa nekoliko preporuka koje bi mogle biti uključene u plan koji je najavio Le Maire.
To uključuje pravnu definiciju influensera/ki i njihovih zastupnika te jačanje njihovih ugovornih obaveza. Mogla bi se predvidjeti i zabrana ili ograničenje promocije određenih proizvoda, kao i izrada oznake kojom se potvrđuje odgovornost kreatora sadržaja.
Prošlog januara, službe francuskog Generalnog direktorata za konkurenciju, pitanja potrošača i kontrolu prevare (DGCCRF) zabilježile su “anomalije” kod 60 posto pregledanih influensera/ki koji “nisu poštovali propise o oglašavanju i pravima potrošača”.
Prema DGCCRF-u, “svi od pregledanih influensera nisu poštovali pravila o transparentnosti komercijalne prirode svojih publikacija”.
U izvještaju se navodi da su neki “zavaravali potrošače o svojstvima prodanih proizvoda (…) ili promovisali rizične proizvode ili usluge”.
U rijetkim slučajevima, kako je navedeno, pojedini su nudili ili čak organizovali zloupotrebu javnih sredstava namijenjenih obuci za dobijanje poklona ili novčanih nagrada ili tjerali svoje pratioce da pribjegavaju kozmetičkim praksama opasnim po zdravlje.
Posljednjih godina nekoliko influensera/ki se našlo na sudu, pod sumnjom da su organizovali prevare ili šeme prevara, a neki su i osuđeni.
Trenutno jedina ograničenja za influensere/ke dolaze iz platformi gdje moraju navesti je li objava plaćena ili u saradnji s određenim brendom.
Prema vanjskoj studiji iz 2022. godine koju je zatražio Odbor za unutrašnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) Evropskog parlamenta, potrošači dobrovoljno stupaju u kontakt s influenserima/kama, ali su istovremeno “izloženi oglašavanju koje se oslanja na odnos između potrošača i influensera, što izaziva zabrinutost u vezi zaštite potrošača”.
Studija je definisala influensera/ku kao “kreatora sadržaja s komercijalnom namjerom, koji gradi odnose temeljene na povjerenju i autentičnosti sa svojom publikom (uglavnom na platformama društvenih mreža) i koji se na mreži povezuje s komercijalnim akterima kroz različite poslovne modele u svrhu monetizacije”.
Influensere takođe često finansiraju njihovi pratioci ili se to čini kroz poslovne poduhvate i saradnju s brendom.
Studija je upozorila da bi u određenim praksama influenserski marketing mogao imati negativan učinak na potrošače, uključujući djecu i tinejdžere.
Među preporukama koje pruža studija je oslanjanje i proširenje postojećeg zakonodavstva o zaštiti potrošača te podrška državama članicama u razvoju digitalnih alata za bolje praćenje komercijalnih aktivnosti influensera/ki.
Studija takođe naglašava da regulacija influensinga treba biti pažljivo urađena kako bi se postigla prava ravnoteža, čime bi se izbjegle prepreke za online društvenu interakciju i kreiranje nekomercijalnog sadržaja.
Izvor: EURACTIV /media.ba