foto: startup.info
Nije sporno da je zahtjevno prehraniti milijarde ljudi koliko nas sad ima na planeti Zemlji. Ali pitanje je moramo li nastaviti s ovakvom industrijskom proizvodnjom hrane ili postoji prihvatljivija alternativa – o kojoj se ni ne razmišlja zahvaljujući ideologiji koja insistira na svetosti maksimizacije profita bez obzira na ceh po društvo.
Piše: John Vidal
Nije sporno da je zahtjevno prehraniti milijarde ljudi koliko nas sad ima na planeti Zemlji. Ali pitanje je moramo li nastaviti s ovakvom industrijskom proizvodnjom hrane ili postoji prihvatljivija alternativa – o kojoj se ni ne razmišlja zahvaljujući ideologiji koja insistira na svetosti maksimizacije profita bez obzira na ceh po društvo. U pozadini pandemija nije neki zločinački um, nego kapitalistički odnos spram prirode i društva. (@RiD)
Na ogromnoj farmi u blizini grada Astrahan na jugu Rusije prošlog decembra je 101.000 pilića počelo kolabirati i umirati. Testovi državnog istraživačkog centra pokazali su da na farmi cirkulira relativno novi soj smrtonosne ptičje gripe poznat kao H5N8. Da bi se spriječila epidemija, u pogonu Vladimirskaya je u roku od nekoliko dana zaklano 900.000 ptica.
Ptičja gripa je još jedna svjetska pandemija u toku, a H5N8 samo jedan soj koji je posljednjih godina prodro kroz hiljade jata pilića, patki i ćurki diljem gotovo 50 zemalja, uključujući Britaniju. Nema znakova da posustaje.
Ali incident u Astrahanu je drugačiji. Testiranjem 150 radnika utvrđeno je da ovu bolest, iako u blažoj formi, imaju pet žena i dva muškarca. To je bilo prvi put da se ustanovi da H5N8 prelazi s ptica na ljude.
Potencijalno smrtonosnije od korone
Budući da je tad pandemija COVIDa-19 bila na vrhuncu, upozorenje poslano Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) izazvalo je malo pažnje čak i kad je Anna Popova, glavna savjetnica (za potrošače) u Ruskoj Federaciji, na televiziji upozorila da postoji „izvjestan stepen vjerovatnoće“ da uskoro počne i prenos H5N8 sa čovjeka na čovjeka, te da odmah treba početi rad na razvoju cjepiva.
Globalna pažnja usmjerena je na porijeklo COVIDa-19, bilo u prirodi ili iz laboratorija, a vlade jedva primjećuju da po svjetskim industrijskim farmama trenutno redovno kljucka osam ili više varijanti ptičje gripe, od kojih svaka može zaraziti i ubiti ljude i potencijalno je teža od COVIDa-19.
O infekcijama ljudi virusom H5N8 nije 2021. godine bilo daljnjih izvještaja, ali je prošle sedmice zabrinutost preusmjerena na Kinu, gdje je virusom ptičje gripe poznatim kao H5N6 zaraženo 48 ljudi (od 2014. godine, kad je identificiran). Većina slučajeva povezana je s ljudima koji rade na uzgoju ptica, ali je posljednjih sedmica broj slučajeva skočio i više od polovine zaraženih ljudi umrlo, što ukazuje na to da se H5N6 zahuktava, mutira i izuzetno je opasan.
SZO i kineski virolozi dovoljno su zabrinuti da pozovu vlade na povećanu budnost. „Niska je vjerovatnoća širenja sa čovjeka na čovjeka [ali] je u pogođenim područjima Kine i okolnim područjima hitno potreban širi geografski nadzor kako bi se bolje shvatio rizik i nedavni porast širenja virusa na ljude“, kaže se u saopštenju portparola pacifičke regije SZO-a.
Ranije ovog mjeseca Kineski Centar za kontrolu bolesti [KCKB] identificirao je nekoliko mutacija u dva nedavna slučaja H5N6. Širenje virusa H5N6 sad predstavlja „ozbiljnu prijetnju“ peradarskoj industriji i ljudskom zdravlju, kažu Gao Fu, direktor KCKB-a, i Shi Weifeng, dekan katedre za javno zdravlje Medicinskog fakulteta Prvog univerziteta u Shandongu.
„Zoonotski potencijal [zoonoze su bolesti koje se prenose sa životinja na ljude, op.ur.] virusa ptičje gripe zahtijeva kontinuirano i budno praćenje da bi se spriječio daljnji prelazak na ljude, što bi moglo dovesti do katastrofalnih pandemija“, kažu oni.
Industrijski uzgoj i bolest
SZO sumnja, ali nema dokaza, da je COVID-19 povezan s intenzivnim uzgojem životinja na brojnim jedva regulisanim farmama divljih životinja u jugoistočnoj Aziji. Velike epidemije u posljednjih 30 godina, uključujući Q groznicu u Nizozemskoj i visoko patogene epidemije ptičje gripe, povezane su s intenzivnim stočarstvom.
Vlade i peradarska i stočarska industrija (vrijedna 150 milijardi funti godišnje) naglašavaju da je intenzivna poljoprivreda generalno vrlo sigurna i trenutno ključna za opskrbu brzorastuće ljudske populacije proteinima, ali naučni dokazi pokazuju da stres i pretrpanost u uzgajalištima pokreću pojavu i širenje mnogih zaraznih bolesti i djeluju kao „epidemiološki most“ između divljih životinja i infekcija ljudi.
Organi UN-a, akademici i epidemiolozi uočavaju vezu između pojave visoko patogenih virusa influence ptica i sve intenzivnijeg uzgoja peradi.
Prema UN-ovoj Organizaciji za hranu i poljoprivredu (eng. FAO): „Virusi influence ptica evoluiraju u veliki raznoliki genski fond virusa… Patogen se može pretvoriti u uzročnik hipervirulentnih bolesti; u monokulturama koje uključuju masovan uzgoj genetski identičnih životinja odabranih zbog visokog indeksa konverzije hrane, pojava hipervirulentnog patogena brzo će se proširiti unutar jata ili stada.”
Za širenje ptičje gripe vlade i relevantna industrija rutinski krive divlje ptice u migraciji, ali se sve više množe dokazi da su intenzivne farme potencijalne „posude za miješanje“ novih smrtonosnih virusa.
„Okrivljavanje migratornih ptica močvarica… očito više nije održiva pozicija“, kaže Rob Wallace, američki virolog koji tvrdi da se novi sojevi gripe prilagođavaju industrijskoj proizvodnji peradi. „Infiltracija gripe u industrijsku stoku i perad toliko je potpuna da ove farme sad djeluju kao rezervoari [bolesti] sami po sebi“, kaže on. „Oni su svoj vlastiti proizvođač [zaraze].“
Wallace kaže da s istovremenim uzgojem više od 20 milijardi pilića i gotovo 700 miliona svinja postoje velike šanse da se pojave novi sojevi i varijante gripe koji će preći na ljude.
Podržava ga Sam Sheppard, biolog s Univerziteta Bath; on kaže da prekomjerna upotreba antibiotika, pretrpanost i genetska sličnost među životinjama pružaju idealne uslove da se mnoge bakterije, virusi i drugi patogeni spajaju, mutiraju, šire i prelaze na ljude.
Sheppard istražuje kako držanje velikog broja životinja u ograđenom prostoru izaziva genetske promjene kod uobičajenih bakterija, recimo campilobactera, danas široko rasprostranjene kod peradi, svinja i goveda: „Ove bakterije su se prvi put pojavile u 20. stoljeću, što se poklapa s ogromnim povećanjem stočnog fonda. Sad su otporne na antibiotike, što je rezultat prekomjerne upotrebe lijekova.”
A ne radi se samo o peradi i svinjama. Pojava respiratornih bolesti poput MERS-a u kamilama, koronavirusa na farmama kuna i BSE [kravlje ludilo] u govedima ukazuje na to da intenzivan uzgoj bilo koje životinjske vrste povećava rizik od infekcije.
Naredna pandemija
Marius Gilbert, epidemiolog s belgijskog Université Libre de Bruxelles, i drugi pokazali su kako je ptičja gripa povezana s ubrzanim intenziviranjem uzgoja peradi, što sad viruse ptičje gripe čini opasnijim.
Stručnjaci za javno zdravstvo odavno upozoravaju na opasnosti industrijskog uzgoja, ali od COVID-a je ulog postao veći s obzirom na to da se vide puni troškovi moderne pandemije, kaže ljekar i istoričar Michael Greger, autor knjige Ptičja gripa: virus koji smo sami izlegli (Bird Flu: A Virus of Our Own Hatching).
Greger tvrdi da su postojale tri ere ljudskih bolesti: prva, kad smo (prije oko 10.000 godina) počeli pripitomljavati životinje i bili zaraženi njihovim bolestima, poput ospica i vodenih kozica; zatim u 18. i 19. stoljeću, kad je industrijska revolucija dovela do epidemija dijabetesa, pretilosti, srčanih bolesti i raka; te sada, zbog intenziviranja poljoprivrede koja dovodi do zoonotskih bolesti, poput ptičje gripe, salmonele, MERS-a, Nipaha i COVIDa-19: „U evolucijskom smislu, uzgoj peradi, goveda i svinja u intenzivnim, prepunim, ograničenim, potpuno neprirodnim uslovima možda je najdublja promjena odnosa između ljudi i životinja u zadnjih 10.000 godina.“
„Vidimo eksploziju bez presedana u epidemijama novih virusa ptičje gripe, koji su kroz istoriju predstavljali najveći rizik od pandemije i zasigurno imaju potencijal da budu gori od COVIDa.“
Gilbert kaže da do opasnog ptičjeg gripa ne dovodi samo industrijski uzgoj, nego i promjene koje ljudi unose u svoje šire okruženje. „Većina virusa koji cirkuliraju kod divljih ptica nisu previše opasni i uzrokuju samo blage učinke. [Ali] s vremena na vrijeme ulaze u peradarski sistem, gdje prolaze kroz evolucijske promjene, uglavnom povezane s uslovima uzgoja životinja. Vidjeli smo da niskopatogeni virusi na farmama stiču visoku patogenost.”
To može uspostaviti začarani krug u kojem virus mutira na farmi, a zatim se vraća u populaciju divljih ptica, odakle se migracijama može širiti, dalje kaže Gilbert. „Svaki put kad se zaraze ljudi, postoji opasnost da virusi postanu opasniji ili lakše prenosivi.“
IZVOR: Guardian
S engleskog prevela: M. Evtov