Etiopske vlasti se sumnjiče za niz zločina u regiji Tigraj u ratu koji je od novembra odnio desetke tisuća žrtava, dok preko 90 posto stanovnika treba pomoć u hrani zbog uništavanja usjeva i ubijanja stoke, a 30.000 djece u neposrednoj je opasnosti od smrti zbog gladi
piše: Nikola Vukobratović
Sjedinjene Države najavile su istragu o ubojstvu troje zaposlenika međunarodne organizacije Liječnici bez granica u etiopskoj regiji Tigraj. Ova ubojstva samo su jedan u nizu zločina za koje se sumnjiče etiopske vlasti u ratu koji u pokrajini traje od novembra prošle godine i koji je već odnio tisuće, a vjerojatno i desetke tisuća žrtava. Par dana prije ubojstva humanitaraca etiopska vlada navodno je izvršila zračni napad na tržnicu u kojem je ubijeno 64, a ranjeno najmanje 180 civila. Američki državni tajnik Antony Blinken već je krajem aprila sugerirao da je u Tigraju na djelu etničko čišćenje, no takve kritike nisu pokolebale vlasti u pokušajima da uspostave kontrolu nad pobunjenom pokrajinom. Tigraj je najsjevernija etiopska pokrajina u kojoj živi 7 od ukupno 115 miliona državljana Etiopije. Kao i druge regije u kojima žive posebne etničke grupe, Tigraj je posljednjih trideset godina uživao visok stupanj autonomije, a Tigrajci i njihova najveća stranka Narodnooslobodilačka fronta Tigraja igrali su dominantnu ulogu u represivnom političkom sistemu ne samo u svojoj regiji, nego i na nacionalnoj razini. Sve se promijenilo kada je 2018. na vlast došao aktualni premijer Abij Ahmed. On se predstavljao kao reformator autoritarne vlasti, pa je dočekan s velikim entuzijazmom, kako u zemlji tako i u inozemstvu. Njegove pomirljive geste prema Eritreji, koja se 1993. osamostalila od Etiopije, donijele su mu 2019. Nobelovu nagradu za mir.
No dio Ahmedovih reformi je i zaokret prema centralizmu i pokušaj da regionalne vlasti stavi pod svoju kontrolu. Nezadovoljne gubitkom utjecaja na nacionalnom nivou, ali i pokušajima Ahmeda da pojača svoj utjecaj u regijama, tigrajske su vlasti ušle u konflikt s centralnom vladom, koji se naposljetku pretvorio u otvoreni rat. Iako su centralne vlasti uspostavile kontrolu nad većinom regije u roku od nekoliko tjedana, sukob time nije završio, jer su se tigrajske snage povukle u teško dostupne krajeve, odakle se i dalje bore protiv etiopske vojske. U velikom preokretu tigrajske su snage početkom ovog tjedna uspjele pod svoju kontrolu vratiti glavni tigrajski grad Mekele.
U međuvremenu rat je dobio i međunarodnu dimenziju jer je dio Tigraja sada pod kontrolom susjedne Eritreje, koja podupire Ahmeda. Također, etiopska se vojska sukobila s graničarskim postrojbama susjednog Južnog Sudana u koji je pobjegao znatan dio tigrajskih izbjeglica. Prema dostupnim podacima, njihov broj samo u toj zemlji prelazi sto tisuća. Tigrajski rat također ima izrazito etnički karakter pa uključuje brojne pokolje civila “krive” nacionalnosti ili osumnjičenih suradnika druge strane. Različite međunarodne organizacije zabilježile su dosad preko 80 pojedinačnih masakra čiji su počinitelji eritrejske ili etiopske trupe i to unatoč činjenici da je rad humanitarcima u spornom području izrazito otežan. Dužnosnik Ujedinjenih naroda Mark Lowcock još je u aprilu upozorio da se regijom širi glad. Prema procjenama UN-a, preko 90 posto stanovnika regije treba pomoć u hrani zbog uništavanja usjeva i ubijanja stoke, a 30.000 djece u neposrednoj je opasnosti od smrti zbog nedostatka hrane. Suprotno očekivanjima vlasti, situacija se pogoršava i u ostatku zemlje. Znatan dio opozicije odbio je sudjelovati na izborima održanim prošlog tjedna, čiji rezultati još nisu poznati, a zbog uvjerenja da nisu održani u poštenim i slobodnim uvjetima, kao i zbog ubojstva muzičara i kritičara vlasti Hachalua Hundesse. Međuetničko nasilje, uključujući spaljivanja sela i masovna ubojstva, proširilo se na različite dijelove zemlje, uključujući Oromiju, matičnu regiju premijera Ahmeda.