Dominikanska Republika – rudnik zlata: „Ovo je barbarstvo“

Foto: Barrick Gold

Dom Casilde Lime nalazi se u sjeni El Llagala, brane za jalovinu koja drži otpad iz rudnika Pueblo Viejo, jednog od najvećih svjetskih rudnika zlata. Krov njene kuće je od valovitog lima, a zidovi od drveta, obojeni ružičasto i žuto. Na kući stoji natpis „Bog blagoslovio ovaj dom“.

Piše: Sarah Johnson

Lima (47) kaže da su joj 2014. godine u krvi utvrđene visoke razine olova i teških metala. Kaže da ima problema sa srcem i da živi s glavoboljama, mučninama i groznicom. Tvrdi da je to zbog zagađenja iz rudnika zlata Pueblo Viejo i jalovine koja leži iza brane.

Pueblo Viejo, oko 60 milja sjeverozapadno od glavnog grada Santo Domingo, nalazi se unutar poljoprivredne pokrajine Sánchez Ramírez koja se suočava sa znatnim izazovima u smislu siromaštva. Rudnik je imao više vlasnika, a 2006. godine u udjelu 60/40 postao zajedničko ulaganje kanadskog operatera Barrick Gold i američke korporacije Newmont. Barrickove rudarske operacije počele su 2013. godine.

„Prije dolaska Barricka nisam imala zdravstvenih problema”, kaže Lima. „Sad me stalno boli glava i muče bubrezi. Teško dišem i jako mi se vrti u glavi.”

Las Lagunas, dom za više od 450 porodica, jedna je od šest zajednica koje žive oko jezera jalovine i čiji predstavnici navode da su rudarske operacije nanijele ozbiljne štete njihovom zdravlju, egzistenciji i okolišu.

Hitno preseljenje!

Barrick planira da proširi rudnik i da na manje od kilometar i po od El Llagala izgradi novu – triput veću – branu za jalovinu.

Steven H Emerman, koji procjenjuje učinke rudarstva, u svom izvještaju navodi da je Barrick dominikanskoj vladi podnio „nepotpunu“ studiju uticaja na okoliš, da nije pravilno istražio sigurnije alternative i da je podcijenio posljedice kvarova.

Juana Barceló, predsjednica Barrick Pueblo Viejo, u pismu Guardianu tvrdi da je Emermanov izvještaj kontradiktoran, da mu nedostaju popratni podaci i analiza, te da nije podvrgnut recenziji.

I postojeća i planirana brana ocijenjene su kao „ekstremne“, što znači da se u slučaju pucanja brane očekuje više od 100 smrtnih slučajeva.

„Ovo je barbarstvo“, kaže Fernando Peña, koordinator koalicije više od 100 organizacija koje prate rudarstvo u Dominikanskoj Republici (Espacio Nacional por la Transparencia en las Industrias Extractivas/ENTRE), dodajući da Barrickovi argumenti ne opravdavaju instaliranje brana za jalovinu.

Planovi za novu branu i proširenje rudnika prvenstvena su briga Komiteta za novi preporod (Comité Nuevo Renacer) koji predstavlja šest pogođenih zajednica. Sjedište Komiteta oslikano je lubanjama s ukrštenim kostima i natpisima „DA životu” i „Hitno preseljenje!”. Već godinama traže od vlade i Barricka da preseli ljude odatle.

Leoncia Ramos, glasnogovornica Komiteta, objašnjava promjene u proteklih 12 godina: „Mnogi ljudi pate od respiratornih problema, gubitka vida, lezija kože, srčanih problema i depresije zbog ove situacije. Ljudi umiru.”

Članovi zajednice su više puta skretali pažnju na moguće zagađenje vode. Barrick i dominikansko ministarstvo rudarstva kažu da za to nije odgovoran rudnik Pueblo Viejo.

Rudarenje na ovom području počela je 1975. godine jedna druga kompanija, a 1979. godine je rudnik kupila dominikanska vlada. Rudarenje je obustavljeno 1999. godine, ostavljajući okoliš, kako tvrdi predsjednica Barrick Pueblo Viejo, „znatno zagađenim“ pa stoga ti „naslijeđeni učinci, kao i oni iz drugih rudnika, ostaju izvan odgovornosti i obaveza Barricka“.

Ona dodaje da je Barrick za čišćenje područja izvan svojih granica osigurao 75 miliona dolara, da se sva voda prije ispuštanja u okoliš tretira po regulatornim standardima i da se usklađenost sa standardima osigurava svakodnevnim testiranjem. Jedina tačka ispuštanja je rijeka Margajita.

Glasnogovornik ministarstva rudarstva kaže da je vlada izvršila analizu kojom je utvrđeno da trenutni rudarski radovi na tom području nemaju direktnog učinka na zdravlje ljudi i stoke.

„Rudnik Pueblo Viejo jedan je od najvećih na svijetu“, kaže Ramosova. „Mogli bismo živjeti kao bubreg u loju, a mnogi si ne mogu priuštiti ni jedan obrok dnevno, jer nemaju ništa.”

Predsjednica Barrick Pueblo Viejo tvrdi da je Pueblo Viejo u projekte poljoprivredne zajednice uložio sedam miliona dolara i da se od 2008. godine proizvodnja kakaovca na tom području – povećala.

Godine 2019. je obznanjeno da je dominikanska vlada zaustavila objavljivanje studije jednog kanadskog univerzitetskog profesora čiji su nalazi o širokom nezadovoljstvu rudnikom zlata zabrinuli Barrick.

Nekom zlato, nekom dividende, a sirotinji – zatrovana voda

Zlato je jedan od glavnih proizvoda Dominikanske Republike, a Pueblo Viejo jedan od najvećih svjetskih rudnika zlata. Ukupni prihod Barricka 2022. godine iznosio je nešto više od 11 milijardi dolara: kompanija je svojim dioničarima kroz dividende i otkup dionica isplatila 1,6 milijardi dolara. Po godišnjem izvještaju Barricka, rudnik Pueblo Viejo je 2022. predstavljao približno 10% njihove proizvodnje zlata i donio 776 miliona dolara prihoda. BDP Dominikanske Republike iznosi 113 milijardi dolara.

Rudarski koncesionari su po dominikanskom zakonu opštinama u kojima djeluju dužni uplatiti 25% godišnjeg poreza na dohodak i 5% doprinosa na neto dobit.

Peña i Ramos kažu da je plan za preseljenje 450 porodica iz pogođenih zajednica napravljen, ali nije realizovan. Predsjednica Barrick Pueblo Viejo i ministarstvo rudarstva kažu da nisu upoznati s takvim planom i dodaje: „Od 2008. godine mnogi doseljavaju u područje oko rudnika s izričitom namjerom da budu preseljeni i ostvare financijsku korist.” Ona tvrdi da mnoge porodice koje traže preseljenje žive uzvodno od Barrickovih operacija, zbog čega je „nemoguće da rudnik doprinosi kontaminaciji voda, čak i ako zanemarimo činjenicu da mi ne ispuštamo vodu u ovaj sliv“.

U pismu koje je Barricku i vladinim ministarstvima u maju prošle godine uputio ENTRE i koje je potpisalo 16 dominikanskih i međunarodnih organizacija, tvrdi se da „štete koje navode članovi zajednice upućuju na to da Barrick krši međunarodne obaveze u pogledu ljudskih prava, svoje ugovorne obaveze i vlastite ekološke, društvene i upravljačke standarde”.

Predsjednica Barrick Pueblo Viejo te navode odbacuje, rekavši da se oni ponose „što su dobri korporativni građani i savjesni i odgovorni upravitelji okoliša“.

Situacija ovih šest zajednica u međuvremenu je privukla širu pažnju. Prošle godine je ovo područje posjetio Juan Dionicio Rodríguez Restituyo, predsjednik odbora za ljudska prava Dominikanskog zastupničkog doma, koji je u decembru rekao parlamentarcima da su on i njegov tim „užasnuti” onim što su vidjeli i da je „jedino rješenje da se tih 450 porodica presele negdje drugo”.

Dodao je: „Nije moguće da u Dominikanskoj Republici nema tijela koje toj kompaniji (Barrick) može reći: Ovo ide u budžet; pronaći ćemo formulu po kojoj ti ljudi mogu živjeti i imati budućnost.”

IZVOR: Guardian

S engleskog prevela: M. Evtov – rijecidjelo.ba