Foto: Sajt IRB RS
Bivša direktorica Investiciono razvojne banke Republike Srpske Snežana Vujnić, nije bila ovlašćena za potpisivanje kredita nakon 30. marta 2016. godine! Iako je nakon tog datuma i hapšenja zbog zloupotrebe položaja, svoj paraf stavila i “odobrila” na desetine miliona maraka.
Piše: Andrijana Pisarević/ eTrafika
Ovo potvrđuje dokument koji je u posjedu eTrafike, a koji nedvosmisleno pokazuje od kada do kada je Vujnićka bila ovlašćena za potpis na odobrene kredite. Ona je 30. marta 2012. godine imenovana na mjesto direktora IRB-a RS, a mandat joj je istekao tačno četiri godine kasnije, nakon čega nije produžen. Vujnićka stoga nije mogla da potpisuje kreditna zaduženja, iako je sa tim nastavila pune četiri godine.
Od 30. marta 2016. pa do 3. januara 2021. godine, kada je imenovan novi direktor, sve odluke IRB-a RS su nezakonite!
Među nezakonito potpisanim odlukama, u periodu kada Vujinićka nije imala nikakva ovlašćenja da ih odobrava, jeste i ugovor o zasnivanju založnog prava na nepokretnostima nekada čuvene poslastičarnice “Pingvin” u Banjaluci. Advokat Din Tešić, koji zastupa vlasnicu pomenute poslastičarnice, koja je tužila IRB RS, ističe da dokazi do kojih je došao naš portal nedvosmisleno potvrđuju da su nezakonite sve odluke koje je Vujinićka potpisala u spornom periodu.
“Ništavi su i svi ugovori o kreditima i ugovori o zasnivanju hipoteke, kao i sve ugovorene zabrane prometovanja nepokretnosti koje su predmet obezbjeđenja takvih nezakonitih kredita. U ovakvim slučajevima, što je jasno regulisano kako Zakonom tako i odlukama Vrhovnog suda Republike Srpske, koje ćemo prezentovati sudu u nastavku postupka, dolazi do oglašavanja ugovora o kreditu ili odluke ništavom od strane suda, pa oni ne proizvode posljedice, tj. IRB RS nema pravo da potražuje ugovorene kamate, niti da sredstva obezbjeđenja koja su založena za dobijanje kredita budu prodavana putem suda u izvršnom postupku”, tvrdi Tešić.
IRB RS u ovom slučaju, kaže Tešić, jedino može potraživati novac koji je korisnik kredita dobio bez ikakvih interesa, tj. kamata, i to u parničnom postupku, a ne u izvršnoj prodaji nepokretnosti dužnika.
“Ovo zato što je hipoteka nezakonito upisana. U budućnosti će se postaviti i pitanje zakonitosti svih odluka IRB-a RS u ovom spornom periodu, kao i fondova kojim IRB RS upravlja, posebno onih koji se odnose na prodaju akcija preduzeća i odluka kojim je upravljano preduzećima u kojima IRB RS, tj. Akcijski fond Republike Srpske posjeduje akcije”, kaže Tešić.
Ovo znači da bi se sve što je Vujnićka u tom periodu potpisala trebalo oglasiti nezakonitim i vratiti u prvobitno stanje, da su upisane hipoteke nevažeće i da IRB RS sada od dužnika može tražiti samo glavnice, ali ne i kamate.
Nakon što joj je istekao mandat i ovlašćenja, Vujnićka je nastavila potpisivanje kreditnih zaduženja do odlaska iz direktorske fotelje, bez obzira na to što nije mogla da potpiše ni jedan jedini papir. Ovo sada koriste brojni klijenti koji su pokrenuli tužbu i traže da se njihova dugovanja ponište, a pozajmice otpišu, što će budžet Republike Srpske koštati milione maraka.
Interesantno je da Vujnićka u četvorogodišnjem periodu nije ponovo imenovana na mjesto direktora, niti joj je dodijeljen status vršioca dužnosti, pa je sve poslove u ovoj banci obavljala bez ovlašćenja.
Ona je imenovana na ovu funkciju 2012. godine, a nekoliko dana prije isteka četvorogodišnjeg mandata, 2016. godine, uhapšena je zbog sumnje da je učestvovala u višemilionskim bankarskim pronevjerama. Riječ je o Bobar banci, a grupa ovlaštenih osoba kojoj se još uvijek sudi, među kojima je i bivša direktorka IRB-a, se tereti da je iz banke izvukla preko 125 miliona maraka.
Nakon puštanja iz pritvora, i pored optužbi koje joj se stavljaju na teret, vlasti Republike Srpske na čelu sa tadašnjim predsjednikom Miloradom Dodikom, ponovo je vraćaju na staru funkciju. Ona se vraća na posao iako joj je u međuvremenu istekao mandat i nije dobila novo imenovanje niti status vršioca dužnosti. Bez nove odluke o imenovanju radila je kao direktorka najveće banke u RS sve do 2020. godine.
Ostalo je nejasno kako je Vujinićka mogla da radi pune četiri godine nakon isteka mandata i da potpisuje odobrenja za kredite bez ovlaštenja Nadzornog odbora za poslove koje obavlja. Zapravo, nije jasno na osnovu čega je dobijala svoju platu, ako je uoptše radila za platu.
Ova afera bi mogla da košta, dakle, entiteski budžet za iznos od nekoliko desetina miliona maraka jer je gore navedeno postalo osnov za tužbu onima koji su podigli kredite preko IRB-a u periodu u kojem Vujinićka nije mogla potpisivati takve odluke, te će u sudskim procesima koji su u pripremi tražiti poništavanje odluka.
To dalje, neće značiti povrat novca u budžet IRB-a, jer je on odavno potrošen, a među kreditiranim firmama je i niz onih bliskih vlastima koje su dobijale novac iako su bile pred gašenjem. Jedna od njih je i pomenuta poslastičarnica „Pingvin“, u to vrijeme bliska vrhu vladajućeg SNSD-a, koja je novac dobila iako su u medijima mjesecima pisalo da je pred propadanjem, što se kasnije i dogodilo. Kredit nije vraćen niti više postoji nada da će se tako nešto desiti, a ključna odbrana bivšim rukovodiocima ove firme je upravo to da je odluka o kreditu ništavna.
Vlasnici “Pingvina” Slavici Grebenar jedan od njenih kredita odobren je u periodu kada Vujnićka nije imala ovlašćenja da ga potpiše, a sada je jasno da će on biti ništavan i zbog nezakonitosti vezanih uz neispravno obračunate promjenjive kamatne stope.
Slično se desilo kada je članovima Komisije za hartije od vrijednosti Republike Srpske istekao mandat, pa je Vrhovni sud Republike Srpske potvrdio stav nižestepenog suda da su ovlaštenja nakon isteka mandata tehničke prirode i da je djelovanje ograničeno na poslove u okviru tzv. tehničkog mandata, a to znači da se ne mogu donositi akti kojima se nameću prava i obaveze drugim subjektima.
Prema važećim zakonima, tvrdi advokat Bojana Vranješ Ćoćkalo, kada je trajanje mandata članu uprave (direktoru) određeno brojem godina, mjeseci ili dana, onda istekom posljednjeg dana trajanja tako određenog mandatnog perioda imenovana osoba više nije član uprave.
“Radnje koje preduzima lice kojem je istekao mandat ne mogu se smatrati radnjama člana uprave, jer ih to lice više nije ovlašteno preduzimati”, objasnila je ona.
Očitovanje po ovom pitanju zatražili smo i od Investiciono razvojne banke RS, ali do završetka ovog teksta nisu odgovorili na naša pitanja. Pitali smo ih u kojem periodu je Snežana Vujnić bila dikretorka IRB RS i zatražili tačan datum, kao i da li je nakon 30. marta 2016. godine donesena odluka o njenom imenovanju na drugi mandat uz zahtjev da nam se ta odluka dostavi. Od njih smo tražili i komentar na tvrdnje da će klijenti zahtijevati poništavanje ugovora o kreditu i zasnivanju založnog prava na pokretnim i nepokretnim stvarima zbog nezakonitog potpisivanja zahtjeva za kredite, zato što Vujnićka nije bila ovlašćena za potpisivanje.