Foto: DW
Nakon kineskog i ruskog, Republika Srpska u škole i na fakultete uvodi i mađarski jezik. Rezultat je to „razvoja saradnje RS-a i Mađarske“, tvrdi Milorad Dodik. No mnogi su skeptični.
Piše: Dragan Maksimović
Intenziviranje političke i ekonomske saradnje između Mađarske i Republike Srpske, koju u zadnje vrijeme potenciraju predsjednik RS Milorad Dodik i premijer Mađarske Viktor Orban, sada dobija i kulturni zamajac. Iako u cijeloj BiH ima oko 350 Mađara od čega ni polovina ne živi u RS, mađarski jezik će se uskoro naći u nastavom planu i programu škola ali i fakulteta. Bar tako kažu čelni ljudi ovog entiteta.
„Razgovarali smo o tome da bismo u budućnosti mogli i trebali da vodimo politike kako bi što više integrisali naše privrede, dogovarali smo da se na eksperimentalnom nivou u desetak škola u sljedećoj školskoj godini i na fakultetima uključe mađarski profesori da vidimo interes djece za učenje mađarskog jezika“, rekao je Dodik, nakon nedavnog susreta sa Orbanom, gdje izrazio zahvalnost Mađarskoj koja je spremna da zamijeni projekte koje je Njemačka nedavno otkazala u vrijednosti od oko 100 miliona evra.
Kineski, ruski…
„Razumijemo potrebu da mađarska Vlada vodi računa o svojoj zajednici izvan Mađarske. Mi vidimo da u Ukrajini postoji potpuno ignorisanje mađarske nacionalne zajednice i njenog identiteta, da postoji urušavanje svih ranije stečenih prava mađarskog stanovništva, čak ukidanje škola. Čuli smo da je u jednoj školi, gdje su sva djeca mađarska, ukrajinska Vlada zabranila da pjevaju mađarske pjesme. E, to nije put ka Evropi“, istakao je Dodik, dajući na značaju potencijalnoj ekspanziji mađarskog jezika u RS koji, kako je naglasio, neće doživjeti takvu sudbinu u Republici Srpskoj.
Stvaranje poliglotskog društva na jezičkim osnovama koje nemaju dodirnih tačaka, otvara i pitanje mogućnosti da se ne radi samo o izučavanju jezika, već i o drugim razlozima, kao što je to bio slučaj nedavno sa ruskim jezikom. Prema analizi Ministarstva prosvjete u vladi RS, raste interes učenika za ruski jezik, te je on ponuđen kao drugi strani jezik od ove godine. Iako nije dio zvaničnog nastavnog plana i programa, kineski jezik takođe je prisutan u Banjaluci kroz Konfucijev institut, otvoren prije pet godina.
Ipak, mađarski jezik makar za sada, novost je i stanovnicima grada na Vrbasu.
„Šta mađarski? U škole. Svašta. Pa ne mogu sačuvati srpski jezik a bave se glupostima. Doduše ko zna, možda opet dođu Mađari, pa kao prije sto godina osjetimo malo napretka”, kaže Dušan iz Banjaluke.
Politički prioriteti
Neozbiljan pristup potrebama u pogledu učenja jezika može da dovede do još većeg problema, smatra nekadašnji profesor na Filozofskom fakultetu u Banjaluci Miodrag Živanović. Danas se, kaže on, kroz nastavne programe olako i neodgovorno pristupa važnom pitanju očuvanja jezika.
Profesor Miodrag Živanović, foto: Nezavisne
„Teško će biti očuvati jezike ako se pored odlaska stanovništva, nastavi sa ovakvom politikom. Ukoliko se budu koristili dnevno-politički interesi neće se napraviti ništa i počećemo da gubimo ovdašnju kulturu. Ne kažem da nove jezike ne treba uvoditi, ali tek kada se prioritet da našim jezicima“, smatra Živanović.
Nekadašnja članica Savjeta nacionalnih manjina pri Parlamentu BiH i bivša članica Upravnog odbora udruženja Mađara Eva Pašić Juhas, smatra da uvođenje mađarskog jezika ima smisla samo na fakultetima, iako sa druge strane to može pozitivno uticati na turistički razvoj sa jedne i sa druge strane. Zakon o dvojnom državljanstvu, koji je u Mađarskoj stupio na snagu 2011. godine, otvorio je vrata svima, čiji su preci živjeli na teritoriji nekadašnje Austro-Ugarske. Neophodno je poznavanje osnova mađarskog jezika, uz dokaz da su preci rođeni na teritoriji Austro-Ugarske do 1921. godine.
„Od kada je donesen zakon da se može dobiti državljanstvo Mađarske uz usmeni intervju u konzularnim predstavništvima, od tada je više ljudi u Banjaluci počelo učiti mađarski jezik i dobili su državljanstvo“, kaže Pašić Juhas.
Borba za jezik
Jedan od najkompleksnijih jezika u Evropi podijelio je i mađarske lingviste pa tako po jednima mađarski jezik ima 18 padeža, dok drugi smatraju da padeži ne postoje već samo sufiksi koji se pogrešno interpretiraju kao padeži. Takođe, jezik ima 14 samoglasnika i 26 suglasnika.
U trenutku najave uvođenja mađarskog jezika, stiže i zahtjev političkih predstavnika Bošnjaka u Republici Srpskoj, koji su u Narodnu skupštinu RS uputili Nacrt zakona o službenoj upotrebi službenih jezika u BiH. Poslanik Ramiz Salkić kaže da na ovaj način žele da otklone “diskriminaciju bosanskog jezika” sa kojom su, kako kaže, suočeni Bošnjaci u RS. Ustav RS u članu 7 definisao je da su „službeni jezici Republike Srpske jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda”, “Jedino u ovom entitetu imamo negiranje postojanja bosanskog jezika kao službenog jezika. Posebno kada mnogi jezici ulaze u obrazovni sistem iz političkih razloga”, kaže Salkić i zaključuje:
„Dobro je znati deset jezika. Bolje nego devet. A bolje i 11 nego deset. Koliko će ljudi u ovom entitetu naučiti mađarski, kineski, ruski, vjerovatno i turski i azerbejdžanski….gdje god Milorad Dodik bude vidio neki svoj lični interes, on će tim ljudima obećati da će uvesti taj jezik i to je kao dokaz tog nekog patriotizma.”