Ilustracija Žurnal
Srastanje politike i vjere sa sve tanjom međusobnom granicom djelovanja, iz godine u godinu postaje sve očiglednije. Korist je uzajamna. Za početak, vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini, oslobođene su plaćanja PDV-a na članarinu i druge prihode koji proizlaze iz osnovnih vjerskih aktivnosti.
Piše: Amarildo Gutić
Nedavno su 33 osobe iz akademskog, političkog, kulturnog, društvenog i vjerskog života Bošnjaka potpisale Izjavu o osudi govora mržnje, islamofobije i lažnih narativa o Bošnjacima i Bosni i Hercegovini. Osim upitnosti kredibilteta nekoliko potpisnika da predstavljaju „kremu“ ove nacije, posebnu pažnju, neovisno od ostalog sadržaja, privlači nekoliko navoda o sekularnosti u BiH.
„Za Bošnjake je Bosna i Hercegovina pluralno i sekularno društvo u kojem različiti vjerski i etnički identiteti čine legitimni dio njenog historijskog i društvenog bića….Ne smatramo islamski identitet preprekom demokratskom i sekularnom uređenju države“, navedeno je u Izjavi.
Šta u praktičnom smislu znači, a tu treba pored Islamske zajednice u BiH, uvrstiti i još dvije najveće ovdašnje vjerske zajednice, Srpsku pravoslavnu crkvu te Katoličku crkvu, njihova podrška sekularnoj državi BiH i zašto?
Odgovor se može sažeti u jednoj riječi – novac.
Srastanje politike i vjere sa sve tanjom međusobnom granicom djelovanja, iz godine u godinu postaje sve očiglednije. Korist je uzajamna. Za početak, vjerske zajednice u Bosni i Hercegovini, oslobođene su plaćanja PDV-a na članarinu i druge prihode koji proizlaze iz osnovnih vjerskih aktivnosti. Političari u vjerskim zajednicama vide odlično sredstvo za dobijanje podrške unutar svog vjersko-nacionalnog glasačkog tijela. No, ta „usluga“ nije besplatna, ali je naravno ne plaćaju političari iz svog novčanika, nego onog budžetskog, na svim nivoima vlasti.
Temelji vjerski, troškovi budžetski
Ilustrativan primjer prebacivanja troškova neke vjerske zajednice na budžet imamo proteklih dana u Tuzlanskom kantonu. Vlada većinski SDA i Skupština ovog kantona su donijele odluku o osnivanju Javne ustanove Institut za društvena i religijska istraživanja u Tuzli. Nije riječ o osnivanju novog instituta, nego će dosadašnji, istoimeni institut kojeg je osnovala Islamska zajednica u BiH biti zajednički, odnosno formalno preinačen u javnu ustanovu za koju će ubuduće sredstva za plate zaposlenika, materijalne troškove, sredstva za kapitalne izdatke i druge vidove podrške biti finansiran iz kantonalnog budžeta.
iz Zakona o osnivanju JU Instituta za društvena i religijska istraživanja u Tuzli
Još jedan primjer imamo u Brčko distriktu. Portal Plural objavio je nedavno u nekoliko tekstova analizu finansiranja vjerskih institucija u Brčkom. Samo na osnovu dostupnih podataka, a dobar dio je pomno skriven, utvrđeno je da je od uspostavljanja Distrikta 2000. do 2025. godine. Vjerskim zajednicama iz budžeta isplaćeno 35 miliona maraka, a da su svi podaci transparentni suma bi premašila 40 miliona.
„Sredstva su izdvojena za razne namjene, uključujući plate i doprinose vjerskih službenika, uređenje i izgradnju objekata koje koriste… Problematičnije od samog iznosa je apsolutna netransparentnost u dodjeli novčanih sredstava, jer osim što se ne objavljuju podaci o iznosima, ne vrši se nikakva kontrola utroška, odnosno vjerske zajednice nisu dužne kao ostale nevladine i “neprofitne” organizacije da pravdaju novac koji dobiju od grada“, napisao je urednik portala Plural Adis Mujdanović.
izdvajanja za vjerske zajednice u Brčko distriktu (izvor: Plural.ba)
Gotovo je nemoguća misija dobiti tačne zbirne podatke koliko je na raznim nivoima i raznim povodom izdvojeno novca vjerskim zajednicama u BiH.
Neizostavni su od uvrštavanja u budžet kao stavka „pomoć vjerskim zajednicama“ preko dodatnih sredstava iz famoznih budžetskih rezervi do doniranja pojedinačno možda malih, ali zbirno velikih iznosa kojima po svom nahođenju upravljaju funkcioneri, od Predsjedništva BiH, preko državnih ministara i parlamentarnih rukovodilaca, potom entitetskih zvaničnika, pa gradonačelnika i načelnika, koji odobravaju transfere neprofitnim organizacijama, a tu su projekti vjerskih institucija među primarnim.
Obrazovni sistem – baza zapošljavanja vjerskih službenika
Najvažniji segment u kojem je „sekularna država“ pomogla vjerskim zajednicama jeste zapošljavanje njihovih službenika. Vjerske zajednice su „ugurane“ u vrtiće i škole kako bi „uhljebili“ svoje vjeroučitelje na budžetske jasle, budžet kojem doprinose svi građani, a ne samo članovi vjerskih zajednica.
U sekularnoj državi tako stvari ne funkcionišu, pa je logično pitanje kakvu podršku sekularnoj državi BiH daju vjerske zajednice, osim ako ona to praktično nije!
Prisjetimo se svojevremenih osveštavanja javnih prostora poput škola na području RS, potom gradskih uprava (npr. Višegradu) ili javnih institucija poput objekta Hrvatske pošte u Mostaru, koju je blagosiljao svećenik katoličke crkve uz naravno nazočnost funkcionera HDZ-a.
foto: društvene mreže
Godinama se izdvajaju sredstva za gradnju raznih vjerskih objekata koji uglavnom bivaju poluprazni, a mnogi su vječno nedovršeni, poput Rusko‑srpskog hrama u Banjoj Luci. Prema analizi RSE, SNSD-ova Vlada RS je proteklih osam godina za gradnju izdvojila gotovo 19 miliona maraka za ovu namjenu.
Rijetko se dostavljaju izvještaji opravdanosti utroška tako izdvojenog novca, čak i kada se utvrdi da se gradnja odvijala mimo važećih propisa poput Islamskog centra u Zenici, čiju je gradnju SDA Vlada ZDK „pogurala“ sa 800 hiljada maraka.
Tako to funkcioniše u „sekularnoj“ državi, u kojoj se istine radi, većina izjašnjava kao pripadnik neke od konfesija, ali sigurno u istoj mjeri izvan javnosti ne podržavaju način kako sistem te proklamovane sekularnosti funkcioniše.
„Religija je u našem društvu moćna i privilegirana do te mjere da se ta privilegiranost i ne primjećuje. Pogotovo tu svoju privilegiranu poziciju ne primjećuje ona sama, ili se pravi da je ne primjećuje, ali je u svakom slučaju ne priznaje“, pisao je bivši urednik časopisa Prometej Franjo Šarčević.
Rukovodioci obrazovnih institucija su u dodvoravanju vjerskim često pretjerivali. Naredna fotografija ilustrira unutrašnjost jednog sarajevskog javnog vrtića uoči posljednjeg ramazanskog Bajrama, sa pratećim programom i ukrašavanjem kao da je to privatni ili vrtić sa vjerskim predznakom, što jeste s pravom izazvalo negodovanje dijela roditelja, koji naglašavaju da takav dekor i svečana atmosfera nije ni u tragovima bila prisutna povodom važnih vjerskih praznika drugih konfesija.
vrtić u Sarajevu 19.3.2026. (foto: čitalac Žurnala)
Da, vjerske zajednice će rado reći da je BiH sekularna država, dok će sve činiti i čine da vjera bude sastavni dio svake pore društvenog života, i u tome su razvili odlično partnerstvo sa aktuelnim nacionalističkim strankama i njenim kleptokratskim poimanjem vlasti.
Zato će im iz bogomolja i dalje stizati podrška u predizborno vrijeme, pa makar ih političari ponekada i slagali, poput lidera SNSD-a Milorada Dodika, koji je najavio da će svi vjerski službenici u ovom entitetu imati zagarantovanu platu s doprinosima.
Molitve da tako i bude evo već gotovo četiri godine nisu im uslišene. Bog i Mile znaju zašto…