Vijeće ministara i Parlamentarna skupština BiH. Foto: EPA/FEHIM DEMIR
Desničarske organizacije označene su kao sigurnosni izazov u Nacrtu državne strategije za prevenciju i borbu protiv terorizma.
U dokumentu nove strategije za obračun s terorizmom do 2026. godine, čiji je Nacrt objavljen na državnom portalu eKonsultacije, desničarski ekstremizam prepoznat je kao prijetnja jednako kao i religijski motivisan ili krajnje ljevičarski ekstremizam.
Prethodna strategija, najvažniji dokument za borbu protiv terorizma i krovni dokument koji daje okvir za rad i druge dokumente poput akcionih planova na državnom i nižim nivoima, važila je do kraja 2020. godine.
Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je ranije pisala kako, zbog potpunog fokusa na džihadistički ekstremizam i tromosti državne vlasti te oklijevanja iz Republike Srpske, Bosna i Hercegovina kasni za drugim zemljama da u strateškim dokumentima prepozna opasnosti krajnjeg desničarskog ekstremizma, što zemlju ostavlja ranjivom na jednu od trenutno najbrže rastućih sigurnosnih opasnosti u Evropi i Sjedinjenim Američkim Državama (SAD).
Nacrt nove strategije, na čijem se kreiranju radilo od sredine prošle godine, sada obuhvata različite oblike nasilnog ekstremizma uključujući ultrakonzervativne religijske skupine, te ultrakonzervativne, etnonacionalističke i desničarske organizacije i udruženja koja se mogu povezati s terorizmom ili nasilnim ekstremizmom koji vodi ka terorizmu.
Nermin Sijamhodžić, načelnik Odjela za borbu protiv terorizma u Federalnoj upravi policije (FUP) i član radne grupe koja je kreirala strategiju, smatra kako je ovaj iskorak jako bitan.
“Bitno je da su ove grupe dijelom oficijelnog dokumenta na nivou države. Više nije fokus samo na povratnike [sa sirijskog ratišta], već i na probleme naše države”, navodi Sijamhodžić.
Ranijim izvještajima o stanju sigurnosti, ravnogorska udruženja, neonacističke organizacije i navijačke skupine prepoznati su kao sigurnosna prijetnja, a njihovo djelovanje se, kako kaže Sijamhodžić, prati.
Prethodna strategija zanemarivala je ove grupe, te prepoznavala isključivo povratnike sa stranih ratišta kao prijetnju, koji su uvršteni i u Nacrt nove strategije.
Muškarci, bivši stanovnici takozvane Islamske države koji su se vratili u BiH procesuirani su, pa su pred Sudom BiH 32 osobe osuđene zbog vrbovanja, pokušaja odlaska i boravka na sirijskom ratištu. Za ratovanje na ukrajinskom ratištu vodio se samo jedan postupak – protiv Gavrila Stevića, kojeg je optužnica teretila za pridruživanje paravojnim i parapolicijskim snagama u Ukrajini. Pravosnažnom presudom Stević je oslobođen optužbi.
Odlazak i boravak bh. državljana na sirijsko-iračkom ratištu, njihovo učešće u oružanim sukobima, te povratak s ratišta odnosno teritorija takozvane Islamske države, predstavljali su sigurnosno interesantni pokazatelj.
Trenutni Nacrt prepoznaje i odlaske na ukrajinsko ratište kao sigurnosno interesantnu pojavu.
“Sigurnosno interesantni indikatori u proteklom razdoblju dovode se u vezu i s odlaskom i boravkom državljana Bosne i Hercegovine na ukrajinskom ratištu, njihovim učešćem u oružanim sukobima, povratkom sa stranih ratišta, detektiranjem mogućih sigurnosno-interesantnih aktivnosti povratnika”, navodi se u Nacrtu.
Ovaj dokument upućen je na konsultacije, nakon čega će se tražiti njegovo usvajanje na sjednici Vijeća ministara.
U kreiranju prethodne strategije učestvovali su predstavnici sigurnosnih institucija, koji su potom bili članovi Nadzornog tijela, koje je pratilo provođenje najvažnijeg državnog dokumenta za borbu protiv terorizma.
Radna grupa za kreiranje Nacrta nove strategije uključuje i osobe izvan sigurnosnog sektora – zdravstvo, socijalnu zaštitu i obrazovanje, što iz Misije OSCE-a u BiH smatraju značajnim korakom naprijed u poređenju s pristupom izrade prethodne strategije.
“Uključivanjem različitih perspektiva, Nacrt strategije ima za cilj da odražava nijansiraniji i inkluzivniji pristup sprečavanju i borbi protiv terorizma u svim njegovim oblicima. Nakon dugotrajnog procesa izrade, Radna grupa je usaglasila Nacrt strategije i podijelila ga na konsultacije s međunarodnim partnerima”, navode iz OSCE-a, dodajući kako će se Nacrt kroz proces konsultacija procjenjivati.
Profesor Elmedin Muratbegović, koji učestvuje u izradi strategije, smatra da je ostvaren veliki napredak od formiranja Radne grupe, te da su njeni članovi imali iskustvo iz provedbe prethodne strategije.
“Izazovi koje su uspješno riješili u periodu 2019.–2020. u velikoj mjeri su olakšali proces donošenja nove strategije”, smatra Muratbegović, dodajući kako su članovi informirani o trendovima u svijetu i pojavama desničarskih grupa i organizacija u BiH.
“Radna grupa nijednog momenta nije imala dilemu u pogledu inkorporiranja tog sadržaja u novu strategiju”, kaže on.
“Nova strategija bi trebalo da bude usklađena s relevantnim međunarodnim obavezama i dopuni različite strategije i akcione planove u BiH, uključujući kontrolu malokalibarskog i lakog naoružanja, integrisano upravljanje granicom i suzbijanje trgovine ljudima”, kažu iz OSCE-a, naglašavajući zadovoljstvo činjenicom da je strategija u završnoj fazi izrade.
Piše: Nermina Kuloglija, Detektor