Foto: Dalila Imamović / eTrafika
U želji da pokažu društvu da može bolje, mladi iz Tuzle su odlučili da se pokrenu i ukažu na nedostatke državnog sistema u kojem žive. Karton revolucija, danas pokret poznat širom Bosne i Hercegovine, ukazao je na mnoge probleme i nedostatke sistema sa kojima se svakodnevno susrećemo.
Piše: Dalila Imamović
Na njihovom početku, 2020. godine, kada su prvi put izašli na ulicu sa kartonom uz natpis „mamograf”, nisu ni slutili da će pet godina kasnije još uvijek djelovati, i imati ovoliku podršku građana Bosne i Hercegovine.
„U Tuzli je bio veliki problem jer nije radio mamograf, aparat za mamografiju. U predizbornoj kampanji svi su govorili da će nabaviti mamograf, da će se ukinuti liste čekanja, ali kao i poslije svakih izbora, ništa se nije desilo. Mi smo odlučili da nešto poduzmemo po tom pitanju. Nismo imali resursa, uzeli smo karton, na kartonu smo napisali mamograf, objavili smo to na Facebooku, ukazali na problem, krenuli da se borimo”, navodi Adi Selman, aktivista koji je zajedno sa Nedimom Musićem pokrenuo Karton revoluciju.
Poslije tog problema, uslijedili su drugi, a oni su nastavljali javnosti da ukazuju na njih. Tako je karton postao njihov vizualni identitet, a misija je bila da omoguće svim građanima Bosne i Hercegovine, da putem kartona ukažu na probleme.
„Sve je nastalo spontano, i danas je spontano i uvijek će biti spontano. Radimo sve srcem. Najviše bismo voljeli da ne postojimo, jer to znači da se ne moramo ni za što boriti. Ali kako sve više napredujemo, vidimo da sve više ima potrebe da radimo i sve smo više motivisani iz dana u dan”, ističe Adi.
Mnoge organizacije su prepoznale njihov rad, te danas uz njihovu pomoć, realizuju aktivnosti i ukazuju na probleme u cijeloj Bosni I Hercegovini.
“Prije svega, gledamo da sarađujemo s narodom. Tu su naravno i organizacije poput Ateljea za društvene promjene, ali i brojne druge organizacije, zavisno od problema kojeg obrađujemo. Imamo stvarno dosta organizacija za saradnju, dosta pojedinaca, dosta influensera, sarađujemo sa svakim ko je na našoj strani pravde, da usmjerimo zajedno snage”, govori Adi.
Šta se krije iza kamere?
Iako su na društvenim mrežama uglavnom prisutni Adi i Nedim, ipak se iza kamere nalazi veći broj aktivista koji svojim radom i te kako doprinose radu Karton revolucije i samom rješavanju problema.
„U pozadini imamo dosta ljudi, pretežno su djevojke, to je zanimljivo, koje rade možda i značajnije stvari. Svaki naš video sadržaj prati inicijativa, prati neko zagovaranje, prati neku aktivnost, komunikaciju s ljudima. Dnevno primimo na desetine, ako ne i na stotine poruka, mail-ova. To sve treba na neki način procesuirati”, govori Adi.
U fokusu rada Karton revolucije trenutno jeste problem rudnika litijuma na Majevici. Kako Adi kaže, taj projekat će odrediti budućnost svih ljudi na ovim prostorima. Navodi kako se litijum nigdje ne kopa u blizini naseljenih mjesta, te ukoliko bi došlo do realizacije ovog projekta, bila bi ugrožena brojna naseljena mjesta Sjeveroistočne Bosne. Trenutno sa predstavnicima drugih organizacija, općina i građanima, organizuju razne aktivnosti u borbi protiv ovog projekta.
“Dosta radimo i sa ljudima iz Republike Srpske i iz Federacije, da se to zaustavi i da se pripremimo za borbu koja će krajem ove godine, te u 2026. godini, doći do svog vrhunca. Vidjet ćemo kako će se završiti. Imamo podršku, načelnici Bijeljine, Čelića i Lopara, spremni su da se bore zajedno s nama. Imamo puno organizacija koje su također spremne za borbu protiv ovog projekta, tako da, okupljamo se lagano”, govori Adi.
Susreli su sa brojnim problemima i opstrukcijama u svome radu, od zabrane ulaska u Srbiju do trenutnog krivičnog postupka zbog svojih aktivnosti na Prokoškom jezeru. Ipak, ne planiraju odustati i poručuju da će ovaj sudski slučaj ostati zapisan u historiji kao onaj koji je imao za cilj da ih zaustavi u borbi, ali se desilo upravo suprotno.
„Suđenje na Prokoškom jezeru budi pomiješane osjećaje. Ali, u suštini, šta je cilj tog slučaja? Cilj tog slučaja je da nas financijski iscrpi. Trenutno ne možemo dobiti potvrde o nekažnjavanju i nevođenju krivičnog postupka, koje su nam potrebne za svakodnevni život. Višestruki je pritisak sa kojim se trenutno suočavamo. To je opet, s druge strane, znak da smo na pravom putu, i da ćemo ih pobijediti i na suđenju, i u praksi, da se ti nelegalni objekti na Prokoškom jezeru krenu rušiti”, kaže Adi.
Njihova borba za planinu Konjuh, ostat će zabilježena filmom “Konjuh zove”, koji prikazuje njihov lični doživljaj ovog iskustva.
„Dugo smo se borili da spasimo Konjuh, i dan-danas se borimo. Onda smo shvatili da bi bilo dobro pokušati pokazati ljudima kako je ta borba ustvari izgledala. Zato smo snimili film. To je jedna od naših malih, odnosno velikih pobjeda, ali još uvijek Konjuh nije u onakvoj situaciji u kakvoj bismo mi željeli da bude. Mi ćemo se nastaviti boriti, a film je dnevnik našeg rada za spas planine Konjuh. Trenutno ga prikazujemo ljudima za koje vjerujemo da će shvatiti da sve ovo ima smisla”, govori Adi.
U narednom periodu, Karton revolucija nastavlja svoj rad i planira veliki broj aktivnosti, kao i okupljanja građana. Cilj im je što više izlaziti na ulice i prezentovati pozitivne promjene u praksi.