 zatražio prije četiri godine od Bosne i Hercegovine da zabrani maloljetničke brakove, entitet Republika Srpska je uputila u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona kojim se sklapanje takvih brakova dozvoljava.){kind=link}
Iako je Komitet Ujedinjenih nacija (UN) zatražio prije četiri godine od Bosne i Hercegovine da zabrani maloljetničke brakove, entitet Republika Srpska je uputila u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona kojim se sklapanje takvih brakova dozvoljava.
Radi se o potpuno novom Porodičnom zakonu RS, koji se donosi nakon više od dvije decenije od usvajanja postojećeg zakona s ciljem veće zaštite prava i interesa djeteta, te koji daje veća prava i vanbračnoj zajednici.
No, i u novom tekstu je zadržana odredba o maljoljetničkim brakovima, i nakon poziva Komiteta UN da se u BiH prestane sa tom “štetnom praksom”.
I u novom Porodičnom zakonu RS odredbama se omogućava sklapanje brakova starijima od 16 godina “iz opravdanih razloga”, a o tome odlučuje sud u vanparničkom postupku.
Identična odredba postoji i u Porodičnom zakonu drugog bh. entiteta, Federaciji BiH, te u zakonu i Distrikta Brčko.
Bosna i Hercegovina je potpisnica Konvencije UN-a o pravima djeteta, a na njeno direktno poštovanje obavezana je i Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Iz Federacije BiH i Distrikta Brčko nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa, da li će izbaciti odredbu o maloljetničkim brakovima u skladu sa preporukama Komiteta UN.
Samo jedan od 15.740 mladoženja koji su sklopili brak u 2021. godini, bio je maloljetan, dok je među 15.758 mladenki bilo 56 maloljetnica, prema podacima Agencije za statistiku BiH.
Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovini je bilo oko 12.400 mladih do 17 godina koji su u braku, od popisanih 1,76 miliona vjenčanih osoba.
Koji je to ‘opravdan razlog’ u Prijedlogu?
U tekstu Porodičnog zakona RS navodi se da sud “iz opravdanih razloga” može dozvoliti zaključenje braka maloljetniku starijem od 16 godina, “ako utvrdi da je to lice tjelesno i duševno sposobno za vršenje prava i dužnosti koje proizlaze iz braka”.
U odredbama se navodi da maloljetnik može od suda zatražiti dozvolu za brak, te da sud prije donošenja odluke, o tome pribavlja “mišljenje nadležnog organa starateljstva”.
Darko Radić, predsjednik Radne grupe za izradu Porodičnog zakona RS kaže da o “opravdanim razlozima” odlučuje sud u svakom konkretnom slučaju.
“Iz sudske prakse, u najvećem broju slučajeva, to je trudnoća. Ali, ima slučajeva gdje to nije trudnoća, već su dvoje lica iskazali ljubav i sud je našao da je to dovoljno opravdan razlog”, navodi za RSE Radić.
Sud, po Radićevim riječima, saslušava maloljetnu osobu koja želi brak, te osobu koja stupa sa maloljetnikom u brak. Mogu biti saslušani i roditelji maloljetne osobe, iako nije neophodna njihova dozvola za brak.
Sud razmatra i mišljenje centra za socijalni rad iz mjesta prebivališta maloljetnika koji želi da stupi u brak. Od centra se traže informacije o tome gdje i sa kim živi maloljetnik, da li se obrazuje, radi, koji su izvori prihoda, te kakvi su stambeni uslovi gdje bi živjeli mladenci.
“Sva ta socijalna anamneza, prikupljanje podataka, vještačenja i izvođenje dokaza u sudskom postupku pružaju dovoljno osnova da vjerujemo da se time neće dozvoliti, odnosno da će se time spriječiti ugovoreni brak, trgovina ljudima i tako dalje“, kaže Radić.
On navodi i kako podaci pokazuju smanjenje broja maloljetničkih brakova, ali da je “rješenje zadržano da bi se, u slučajevima koji se pojave, prevashodno obezbijedila kvalitetna pravna zaštita materinstva i djeteta”.
“Prvo, njen muž je dužan da je izdržava tokom trudnoće i godinu dana nakon porođaja. Dakle, zaštitili ste tu majku. Čim se dijete rodi, primjenjuje se zakonska pretpostavka, muž majke-otac djeteta, što dovodi do toga da imamo potpunu porodicu, gdje imamo veće šanse da u smislu roditeljske odgovornosti za podizanje, vaspitanje i izdržavanje djeteta, stvari krenu dobro”, ističe Radić.
UNICEF u BiH i Ombudsman za djecu RS protiv zakonskog rješenja
U Kancelariji dječjeg fonda UN-a za djecu (UNICEF) u BiH protive se uvrštavanju bilo kakvih izuzetaka po pitanju maloljetničkih brakova.
Podsjećaju i da Ciljevi održivog razvoja UN “pozivaju na globalnu akciju za okončanje ovog kršenja ljudskih prava do 2030. godine”. Ističu kako su globalno, ali i u BiH, djevojčice više pogođene maloljetničkim brakovima.
“Dječiji brakovi oduzimaju djevojčicama djetinjstvo i ugrožavaju njihove živote i zdravlje. Djevojčice koje se udaju prije 18. godine češće doživljavaju nasilje u porodici i prekidaju školovanje”, kažu u UNICEF-u BiH.
Istovremeno, institucija Ombudsmana RS za djecu preporučuje da u Prijedlogu zakona bude ukinuta svaka mogućnost maloljetničkog braka, u skladu s preporukama Komiteta UN.
Gordana Rajić, ombudsman za djecu RS, mišljenja je da se radi o problemu koji je posebno prisutan u romskoj populaciji.
Aktuelnih istraživanja nema, a posljednje sprovedeno 2012. godine pokazalo je da je oko 15 posto Romkinja u BiH stupilo u brak prije 15. godine.
Romi su najbrojnija od ukupno 17 nacionalnih manjina u BiH. U izvještaju Evropske komisije za 2021. godinu, procjenjuje se da ih u BiH živi oko 58.000, od ukupno 3,5 miliona stanovnika.
Rajić se ne slaže ni sa obrazloženjem da se time “štiti dijete koje će biti rođeno u maloljetničkom braku”.
“Ono što je meni, kao ombudsmanu nejasno, jeste ko štiti dijete, maloljetnika, koje treba da zaključi jedan takav brak. Uzmimo u obzir da sud može dati dozvolu starijem od 16 godina. Možda će to dijete koje se rodi biti zaštićeno, ali šta ćemo sa maloljetnicom koja je trudna, a ima 14 ili 15 godina. Njoj sud ne može dati dozvolu i to dijete je nezaštićeno”, kaže Rajić za RSE.
Ona ističe da se postojanjem opcije sklapanja maloljetničkog braka “više ostavlja mogućnost za eventualnu zloupotrebu, a možda i trgovinu djecom”.
“Svakako ćemo ih više zaštititi ako to zabranimo nego ako dozvolimo ovakve izuzetke. Srbija već radi na izbacivanju maloljetničkih brakova iz zakona”, navela je Grajić.
I Aleksandra Petrić, programska direktorica Fondacije “Udružene žene” za RSE kaže da se, kao učesnica u javnoj raspravi o predloženom zakonu u RS, zalaže za potpunu zabranu maloljetničkih brakova, uz usvajanje strategija zaštite djece do 18. godine.
“Ja sam slušala na javnoj raspravi jednu profesoricu građanskog prava koja je rekla ‘šta će eto te jadne maloljetne djevojke, trudna je, bolje da se udaju nego da idu u sigurne kuće’. Mislim da je to apsolutno pogrešno postavljanje problema”, mišljenja je Petrić.
Iskustvo maloljetne mladenke
Žena iz Banjaluke, koja je željela da ostane anonimna (ime i prezime poznato redakciji) dobrovoljno se udala prije punoljetstva.
Razlog je, kako kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE), bila veza u kojoj je ostala trudna. Nije željela da otkriva puno detalja o postupku sklapanja braka, za koji kaže da joj je bio “prilično teško iskustvo”.
“Znam samo da je bilo puno upiranja prstom u mene, puno kritike i galame od mojih, čudnih pogleda i puno pitanja. Ne znam da li bih to danas mogla sve ponovo proći”, navela je ona za RSE.
Danas je, kaže, sretna zbog djeteta koje je gotovo odraslo, o braku nije željela da govori, samo ističe kako savjetuje sve oko sebe da “ne ulijeću tako mladi i nezreli” u brak.
Ombudsmeni BiH: Bez pojedinačnih žalbi
Ombudsmeni Bosne i Hercegovine za RSE navode kako nisu imali pojedinačnih žalbi građana i djece koji se se odnose na maloljetničke brakove.
Međutim, ističu da su tokom 2022. godine počeli istraživanje o problematici maloljetničkih brakova, koje bi trebalo da bude završeno ove godine.
Ombudsmeni BiH smatraju i da zakonsku mogućnost za sklapanje maloljetničkih brakova u entitetima i Distriktu Brčko ne treba “dovoditi u vezu sa protivzakonitim ponašanjima koja se moraju sankcionisati”.
“Kažnjavanje treba biti usmjereno prvenstveno na punoljetna lica, posebno na roditelje koji takvu tradiciju, koja nije u skladu sa zaštitom najboljeg interesa djeteta, podržavaju, potiču i realiziraju”, navode Ombudsmeni BiH.
Dodaju da problem predstavljaju prisilni maloljetnički brakovi, koji su “često paravan za trgovinu djecom”.
“Brojni slučajevi ugovaranja maloljetničkih brakova, od kojih mnogi ostaju neotkriveni, ukazuju da se na tom području ne poduzima dovoljno kako bi se djeca zaštitila”, poručuju ombudsmeni BiH.
Navode da se visoko na listi potencijalnih žrtava trgovanja nalaze siromašna djeca, posebno pripadnici romske zajednice.
Kakav je stav EU?
Evropski parlament usvojio je 2018. godine rezoluciju, kojom se od zemalja Evropske unije traži da zabrane dječje, rane i prisilne brakove.
U Delegaciji EU u BiH navode da svaka država članica ima vlastito zakonodavstvo koje uređuje porodična pitanja, uključujući pravo na sklapanje braka.
“Shodno tome zakoni o pravu na sklapanje braka ne čine dio zakonodavstva za koje se od kandidata za članstvo u EU očekuje da ga integrišu u svoje domaće zakonodavstvo prije nego što postanu članice EU”, navode u Delegaciji na upit RSE.
Dodaju i da su sve države članice EU dužne da poštuju Povelju EU o osnovnim pravima i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, kao i sudsku praksu Evropskog suda za ljudska prava o pravu na brak.
U zemljama članicama EU, koje su susjedi BiH, Hrvatskoj i Sloveniji, na isti način definisano je pitanje maloljetničkih brakova kao i u bh. porodičnim zakonima.
Gotovo identične odredbe su i u ostalim zemljama Zapadnog Balkana.
Piše: Milorad Milojević/ RSE