Nedjelja, 22 Decembra, 2024

Kako se (pre)kalilo omladinsko novinarstvo, III dio – Ko zapišava kulturu?! (FOTO)

Tretirana je u to vrijeme aktuelna tema aerozagađenja, uz duhovitu foto ilustraciju konstatovali smo da se Banjaluka nalazi na trećem mjestu u Evropi po stepenu zagađenja!!!

Piše:  Mišo VIDOVIĆ

Nakon što je redakcija dobila pohvale i podršku od kolega za prvi broj “Preloma” (tiraž “otiš`o” za nekoliko dana), valjalo je i trebalo nastaviti, “progovoriti o svakoj temi slobodnije i otvorenije, jer nema pitanja ni područja u kome mladi ne čine većinu“, kako su nam poručile kolege iz tadašnjeg banjalučkog dopisništva novinske kuće “Vjesnik”, Aco Ravlić i Slavko Podgorelec, ali i ostali dosljedni tvrdnjama radnika iz fabrike “Jelšingrad” da “oštro pero koje istinu piše svakome je drago”.

http://www.impulsportal.net/index.php/kolumne/feljton/1410-kako-se-pre-kalilo-omladinsko-novinarstvo-ii-dio-nema-loma-bez-preloma-foto 

S obzirom na mjesečni ritam izlaženja novine, bilo je dovoljno vremena da se solidno i kvalitetno pripremi drugi broj. Aktuelne političke teme, “garnirane” sa otvaranjem afera iz sedamdesetih godina o kojim se do tada ispod glasa pričalo. Nismo “propucali” ni teme iz studentskog života iz pera našeg urednika i novinara Mirsada Halilovića-Fiće. Fićo je u to vrijeme bio korisnik usluga banjalučkog studentskog doma, pa je bio na izvoru informacija i zanimljivih priča.

Tretirana je u to vrijeme aktuelna tema aerozagađenja, uz duhovitu foto ilustraciju konstatovali smo da se Banja Luka nalazi na trećem mjestu u Evropi po stepenu zagađenja!!!

Iako su uglavnom preovladavale političke teme i priče, našlo se mjesta i za kulturu, rubriku je uređivao Oleg Sladoljev, dok je uređivanje muzičke rubrike između ostalog bilo i u mojoj nadležnosti. Oko toga postoji i jedna zanimljiva pričica.

Tokom pripreme i tehničkog preloma drugog broja, jedan do saradnika poslao je zanimljiv tekst o aktuelnim zbivanjima na svjetskoj muzičkoj sceni. Autor, mladi Banjalučanin, vrsni poznalavac alternativne scene, ujedno je opremio tekst, naslov, nadnaslov i podnaslov, ali skoro četiri kartice teksta nisu mogle “ući” u za to predviđen prostor u novini. Mogle su “ići” dvije kartice teksta i ilustracija, a svesti odličan tekst, da ne izgubi smisao, na dvije kartice, nije nimalo lak posao.

Ipak, tekst je objavljen u kraćoj verziji. Problemi nastaju kada je autor vidio, kako je rekao, “iskasapljen” tekst, uputio solidno žestoke proteste, najavio prekid saradnje. Iako sam tvrdio da je “tako moralo biti, ali da nije promjenjen smisao teksta”, nisam uspio, čovjek se naljutio i prestaje naša komunikacija.1

Nakon izvjesnog vremena autor se “odljutio”, nastavljeni su naši kontakti, a i sada nakon ovoliko godina odgovorno tvrdim, nije bilo nikakve loše namjere, niti sam želio povrijediti autorska i stvaralačka osjećanja glumeći nekakvog velikog urednika. I dalje smatram da je to bio jedan od kvalitetnijih tekstova koji se pojavio u “Prelomu”, i bolje da je obavljen u kraćoj verziji, nego da je završio u  ladici. Autor ovog “spornog” teksta danas je ugledni ljekar-specijalista.

Ko zapišava kulturu? Naslov teksta Ajnura Islamovića, zamjenika glavnog i odgovornog urednika

Tih godina prostor oko zgrade Umjetničke galerije u Banjaluci, (sadašnji Muzej savremene umjetnosti), važio je za javni WC, zbog toga što se u blizini nalazilo autobusko stajalište za gradski i međugradski prevoz, zgrada se “uredno” zapišavala, a kolega Ajnur je u tekstu konstatovao da je “…iza galerije uistinu užas, na zidu žvrljotine, poruke, fleke, blato, naprsli prozori, dolje papiri, otpaci, pravo naličje…” A evo šta je još Ajnur Islamović zapisao:

…”Od kada je tako, pitamo Karabegovića.(op.a. tadašnji direktor Galerije)… Čim je došao međugradski prevoz slika je dobila beznadežan ton… Ko je kriv? Da li oni što na očigled ravnodušnog grada zapišavaju nedavno renoviranu galeriju ili oni koji na stanici tolike frekvencije nisu obezbijedili osnovne sanitarne uslove….”

Uz ovaj sjajan kritički osvrt našeg kolege Ajnura (ujedno pisao odličnu poeziju i obavljivao, autor tekstova za banjakučku rok grupu Dorijan Grej op.a.), trebalo je “zakačiti” i prigodnu ilustraciju. Čekati da neko dođe i zapiša Galeriju, djelovalo je onako, nametalo određena pitanja. Kako će reagovati oni koji bi zapišali, ako znaju da ih neko posmatra i pritom još fotografiše? Da li će nam pomenuti užu familiju ili možda nasrnuti na “slobodu medija” koja ih ometa dok se olakšavaju?

Pronađeno rješenje, neko bi trebao biti “model” koji će “zapišavati” Galeriju, a fotograf to zabilježiti. I na kraju, pitanje svih pitanja, ko će biti “model”? Ako me sjećanje ne vara, javim se da “odigram” ovu “rolu”, a jedan od naših fotografa, Vlado Antonijević to zabilježi. Ne sjećam se koliko je trajao ovaj “foto session”. Vlado je “ispucao” nekoliko snimaka, ljudi koji su tuda prolazili, glasno su negodovali što u po bijela dana “zapišavam” Galeriju. Nije mi se dalo objašnjavati i “pravdati” da se radi o medijsko-umjetničkom hepeningu, čiji je osnovni cilj pravovremeno, objektivno i profesionalno informisanje javnosti na temu ko zapišava kulturu!!!

Sjećam se da je Ajnurov tekst izazvao priličnu pažnju, a prije nekoliko godina, kada sam jednom kolegi novinaru pokazivao sačuvane primjerke “Preloma”, vidjevši ovu fotografiju prokomentarisao je nešto u stilu da je  “predstavljala autentičan dokaz neciviliziranog, nekulturnog ponašanja pojedinaca u gradu i u tim vremenima”. Priznavši da sam ja na fotografiji “zapišavao” kulturu, odnosno da je fotografija bila inscenirana, kolega novinar prvo me malo čudno posmatrao, a onda se nasmijao i dodao: “Bravo, to vam je bio sjajan fazon…”

Fotografije i ilustracije: Privatna arhiva autora

prelm

prelm1

prelm2

prelm3

Nastavlja se….

Impulsportal

Povezane vijesti

„SIMBIOZA“, NEZAKONITA GRADNJA, SUMNJIVE ZAMJENE ZEMLJIŠTA: Šta je obilježilo Stanivukovićev mandat

Mandat Draška Stanivukovića sasvim sigurno obilježilo je trošenje miliona maraka iz budžeta na razne infrastrukturne projekte, čiju realizaciju su pratile brojne neregularnosti.

Hajduci, ustanici, četnici i partizani: Po kojim je ratnicima nazvano najviše ulica u Banjaluci

Foto: Ringier 

Iako grad na Vrbasu već decenijama živi u miru, ulicama Banjaluke i danas marširaju srpske vojvode i partizanski komandanti, kosovski junaci, ustaničke čete i proleterske brigade. Od 710 banjalučkih ulica i trgova, najviše je onih koji nose ratnička imena.

Popular Articles