Foto: Benjamin Cremel/AFP
Kako napadi između Izraela i Irana traju, globalna ekonomija mogla bi se suočiti s negativnim udarom ako se napetosti ne obuzdaju.
Piše:
Dok Izrael i Iran razmjenjuju smrtonosne salve već četvrti dan, raste zabrinutost da će se sukob proširiti na jednu od ključnih svjetskih regija za proizvodnju nafte i plina. Tržišta kapitala u početku su bila uznemirena nakon iznenadnog napada Izraela u petak, ali su se od tada stabilizirala.
Dan nakon što je Izrael ubio nekoliko iranskih vojnih komandanata i naučnika te oštetio neka od njegovih nuklearnih postrojenja, Izrael je u subotu napao iranski sektor fosilnih goriva, a iranski državni mediji izvijestili su o požaru na plinskom polju Južni Pars. Prema iranskim vlastima, u izraelskim napadima ubijeno je više od 220 ljudi, uključujući najmanje 70 žena i djece.
Iran je odgovorio baražom balističkih raketa i napadima dronovima, od kojih je mali postotak uspio probiti izraelsku odbranu, ubivši najmanje 24 osobe.
Na svojoj platformi Truth Social, predsjednik Sjedinjenih Država Donald Trump upozorio je Teheran da će sljedeći “već planirani napadi” biti “još brutalniji”, dodajući: “Iran mora postići dogovor [o svom nuklearnom programu] prije nego što išta ostane.”
Kako se sukob između dvije najmoćnije vojske na Bliskom istoku spiralno kreće prema ratu punog kapaciteta, finansijska tržišta i avionski sektor trpe udarac. Analitičari prate cijene nafte, a investitori se okreću sigurnim utočištima poput zlata.
A potpuni rat mogao bi stvari učiniti još gorima – puno gorima, upozorili su stručnjaci.
Šta se dogodilo s cijenom nafte?
Cijena sirove nafte Brent, globalne referentne vrijednosti, porasla je u ponedjeljak ujutro na 74,60 dolara po barelu.
To je označilo povećanje od gotovo sedam posto u odnosu na četvrtak, dan prije nego što je Izrael pokrenuo svoj iznenadni napad.
Velik dio svjetske nafte i drugih ključnih roba poput prirodnog plina prolazi kroz prometne morske putove na Bliskom istoku, uključujući Hormuški moreuz.
Moreuz, uski plovni put koji odvaja Iran od zaljevskih država, povezuje Arapsko more s Indijskim oceanom.
To je kanal za trećinu svjetskih zaliha nafte morem, usmjeravajući otprilike 21 milion barela dnevno.
Na najužem mjestu širok je 33 km. Brodski putovi u plovnom dijelu još su uži, što ih čini ranjivima na napade.
Sukob između Izraela i Irana oživio je desetljećima staro pitanje hoće li Teheran zatvoriti pomorsko usko grlo, što je izazvalo rast cijena nafte.
Citirajući ključnog konzervativnog zastupnika Esmaila Kosarija, iranska novinska agencija IRINN izvijestila je da Teheran razmatra zatvaranje moreuza kako se sukob s Izraelom pojačava.
Prema Goldman Sachsu, najgori scenarij koji uključuje blokade u Hormuškom moreuzu mogao bi podići cijene nafte iznad 100 dolara po barelu.
Ipak, tokom iransko-iračkog rata od 1980. do 1988., u kojem su obje zemlje ciljale na komercijalne brodove u Zaljevu, Hormuz nikada nije bio potpuno zatvoren.
Štoviše, pokušaji blokiranja Hormuškog moreuza vjerojatno bi poremetili vlastiti izvoz Teherana, posebno u Kinu, prekidajući dodtok vrijednih prihoda.
Prema Hamzehu Al Gaaodu, ekonomskom analitičaru u TS Lombardu, tvrtki za strateška i politička istraživanja, „posljedice zatvaranja moreuza bile bi teške za sam Teheran“.
Jesu li globalne stope inflacije pogođene?
Kada cijene nafte rastu, rastu i troškovi proizvodnje. To se na kraju prenosi na potrošače, posebno kod energetski intenzivnih dobara poput hrane, odjeće i hemikalija.
Zemlje uvoznice nafte širom svijeta mogle bi iskusiti veću inflaciju i sporiji ekonomski rast ako se sukob nastavi.
Gledajući unaprijed, analitičari upozoravaju da će se centralne banke suočiti sa smanjenom fleksibilnošću politika u pokušaju kontrole rastućih cijena.
„Bankari iz G7 trenutno su u ciklusu smanjenja [kamatnih stopa] i stoga će biti zabrinuti zbog potencijalnog šoka cijena energije“, rekao je Al Gaaod za Al Jazeeru.
Banka Engleske nedavno je smanjila osnovnu kamatnu stopu Ujedinjenog Kraljevstva na 4,25 posto, iako su američke Federalne rezerve odustale od smanjenja stopa nakon Trumpovih tarifa, nametnutih gotovo svim zemljama otkako se vratio na vlast u januaru.
Kako su tržišta reagirala?
Wall Street je pretrpio udarac. U petak su indeksi S&P 500 i Nasdaq Composite pali za 1,1 odnosno 1,3 posto. Na Bliskom istoku, referentni egipatski indeks EGX 30 pao je u nedjelju za 7,7 posto, dok je indeks Tel Aviv Stock Exchange 35 pao za 1,5 posto.
Evropske dionice također su pale nakon vijesti o izraelskim napadima. Njemački DAX i francuski CAC 40 pali su nešto više od 1,1 posto krajem prošle sedmice, dok je britanski FTSE 100 u petak završio s padom od 0,5 posto.
Ipak, neke britanske tvrtke su porasle. BAE Systems, dobavljač odbrambene opreme, porastao je u petak za gotovo 3 posto, što odražava zabrinutost da bi napetosti mogle eskalirati.
U SAD-u su porasle i cijene dionica vojnih dobavljača, uključujući Lockheed, Northrop Grumman i RTX.
Drugdje su naftne tvrtke BP i Shell dobile na vrijednosti, pri čemu je prva dobila gotovo 2 posto više, a druga na nešto više od 1 posto više.
Cijena zlata također je u petak bila za oko 1 posto viša i popela se na 3426 dolara po unci, blizu rekordnih 3500 dolara koje je dosegnula u aprilu.
U ponedjeljak su investitori ublažili dio svog pozicioniranja izvan rizika s padom cijena nafte i zlata i rastom cijena dionica.
„Čini se da tržišta predviđaju da će sukob ostati relativno ograničen. Ključno je da Iran nije napao nijednu američku vojnu imovinu u regiji“, rekao je Al Gaaod.
Kakav je utjecaj zatvaranje zračnog prostora imalo na avio sektor?
Nekoliko avio kompanija obustavilo je ili otkazalo letove na Bliskom istoku, a neke zemlje zatvorile su svoj zračni prostor.
Ovdje je popis nekih obustavljenih i preusmjerenih letova:
- Emirates, najveća bliskoistočna avio tvrtka, izjavila je da je obustavila letove prema i iz Iraka, Jordana, Libana i Irana do 30. juna, a letovi prema Libanu obustavljeni su do nedjelje.
- Etihad Airways otkazao je sve letove između Abu Dhabija i Tel Aviva do nedjelje. Avio kompanija također preusmjerava nekoliko drugih linija i savjetovala je putnicima da pričekaju nove informacije o statusu svojih letova.
- Qatar Airways privremeno je otkazao letove prema Iranu, Iraku i Siriji zbog stalnih napetosti, a putnicima se savjetuje da provjere status svojih letova prije putovanja.
Iranska službena novinska agencija IRNA izvijestila je da su avio vlasti zatvorile zračni prostor zemlje do daljnjega.
U petak je Irak također zatvorio svoj zračni prostor i obustavio sav promet na svojim aerodromima, izvijestili su irački državni mediji. Istočni Irak dom je jednog od najprometnijih zračnih koridora na svijetu. Deseci letova prelaze tuda u bilo kojem trenutku, leteći između Evrope i Zaljeva – mnogi na rutama iz Azije u Evropu.
Jordanska uprava za civilnu avijaciju izjavila je da je “privremeno” zatvorila jordanski zračni prostor “u iščekivanju bilo kakvih opasnosti koje proizlaze iz eskalacije koja se događa u regiji”.
Za Al Gaaoda, “može doći do kratkoročnih poremećaja u turizmu na Bliskom istoku, ali samo na mjesec dana ili tako nešto. Sumnjam da će se turizam oporaviti.”
Dao je slično predviđanje o globalnim finansijskim tržištima: “Sve dok udari ostanu obuzdani, mislim da će se cijene dionica nastaviti oporavljati od prošle sedmice.”