Foto: Freepik
Kao prvi element Institucija je uzela cijene nafte i vidjela da su u periodu od 2012. do 2019. cijene nafte manje-više potpuno identične cijenama kakve su i danas na svjetskoj berzi.
Rekao je to Saša Marić, ombudsman za zaštitu prava potrošača BiH.
Nizak nivo ličnih primanja, trgovačke marže, ali i nedostatak domaće proizvodnje hrane tri su ključna elementa uslijed kojih su stanovnici BiH na samom evropskom dnu kada govorimo o troškovima prehrane u mjesečnom kućnom budžetu, ali i u prilično nezavidnoj poziciji ispunjenja nagomilanih tekućih i drugih obaveza finansijske prirode na kraju svakoga mjeseca.
Međutim, ono što posebno zabrinjava je činjenica da postoji neusklađenost između poskupljenja hrane na globalnom nivou s rastom cijena na tržištu BiH, a prema posljednjim podacima do kojih je došla Institucija ombudsmana za zaštitu potrošača, na globalnom nivou hrana je skuplja za 20 odsto, dok na primjeru BiH taj odstotak varira od 100 pa čak do 400 odsto.
Kako je objasnio Marić, ova institucija radi po načelu prikupljanja pojedinačnih žalbi i predmeta koji stižu od potrošača. U prošloj, 2024. godini Institucija je zaprimila rekordnih 1.400 žalbi, a unutar njih određeni, manji broj odnosio se na prigovore i žalbe potrošača u smislu divljanja cijena i sličnih stvari. Na temelju toga, ali i putem kolektivnih aktivnosti koje Institucija sprovodi, kao i praćenjem medija i različitih oglašavanja trgovačkih udruženja i društava, Institucija je tokom novmebra i decembra napravila veliku analizu kretanja globalnih cijena i uporedila globalne cijene na svjetskim tržištima u posljednjih deset, dvadeset i trideset godina.
Odnosno, naglasio je, tačno se utvrdilo po kojim se cijenama na svjetskim berzama kupovalo, a zatim prodavalo dalje, odnosno kakve su globalne cijene bile prije desetak godina, a kakve su danas.
– Institucija je napravila veliku analizu. Došli smo do zaključaka da zapravo, uslovno rečeno, imamo nedorečenost u onome što se prezentuje u BiH u medijima i onoga što je tačno i dokazivo – upozorio je Marić.
Kao prvi element Institucija je uzela cijene nafte i vidjela da su u periodu od 2012. do 2019. cijene nafte, kaže Marić, manje-više potpuno identične cijenama kakve su i danas na svjetskoj berzi.
– Cijena nafte od trenutno 70-ak evra po barelu niža je za desetak odsto nego što je bila posljednje dvije godine – od 2022. do 2023. Vidljivo je kako cijena benzina i dizela sada iznosi skoro 70 odsto više nego prije pet i deset godina. Tu ne može biti riječ o izvinjenju da se radi o povećanju globalnih cijena nafte, već se isključivo može govoriti o povećanju tržišnih marža profitnih marži, svih onih koji služe u distribucijskom kanalu snabdijevanja – objasnio je Marić.
Institucija se najviše bazirala na cijene hrane, gdje su kao početne cijene uzeli period od 2014. do 2016. godine. U skladu s cijenama od prije desetak godina na globalnoj berzi hrane, današnje cijene hrane, u koju ubrajaju sve vrste mesa, sve vrste mlijeka i mliječnih proizvoda, većinu žitarica, većinu uljarica i šećera, u odnosu na taj period na globalnim berzama dvadesetak su odsto više.