UrbanObserver

Subota, 14 Juna, 2025

SVIJET O NAPADU IZRAELA NA IRAN: Napad na nuklearna postrojenja ili odbrana Netanyahuove vlasti?

Ilustracija

„Netanyahuovi kritičari tvrde da je djelovao kako bi spriječio diplomatski sporazum između SAD-a i Irana o njihovom civilnom nuklearnom programu ili čak propast vlastite vlade. Ističu da Izrael već 20 godina govori da je Iran na rubu izgradnje bombe“, analizirao je „The Guardian“.

Pripremila: Žana Karić Gauk

Ovo je tek je početak. U petak rano ujutro na Bliskom istoku izraelski avioni izveli su desetine napada na nuklearne, vojne i civilne ciljeve u Iranu. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu nazvao je to “ciljanom vojnom operacijom za suzbijanje iranske prijetnje opstanku Izraela”, dodajući da će se operacija nastaviti “onoliko koliko je potrebno da se ukloni ta prijetnja”. Najbliži saveznik Izraela brzo se distancirao od napada, a američki državni sekretar Marco Rubio rekao je da Sjedinjene Američke Države “nisu bile uključene”. Nakon toga predsjednik SAD Donald Trump je poručio da slijedi još gori udar Izraela i da „Iran mora pristati na dogovor prije nego što sve bude uništeno“.  

Izraelska operacija dogodila se u trenutku kada se činilo da su pregovori između SAD-a i Irana o naprednom iranskom nuklearnom programu stigli do slijepe ulice i neposredno nakon što je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) zaključila da Teheran krši obaveze o neširenju nuklearnog oružja. Izraelci će nastaviti napade u narednim danima. Očekuje se da će ciljati ključnu iransku nuklearnu infrastrukturu kako bi odgodili iranski rok za proizvodnju nuklearne bombe, čak i ako Izrael sam ne može u potpunosti eliminisatri iranski put do nje.

Brojni svjetski politički i vojni analitičari analizirali su novi otvoren front.

UVLAČENJE SAD U RAT

Richard LeBaron, nerezidentni viši saradnik u programima Atlantskog vijeća za Bliski istok, bivši američki ambasador u Kuvajtu i bivši zamjenik šefa misije u američkoj ambasadi u Izraelu, rekao je za „Atlantic Council“ da je izraelski napad na iranske objekte suprotan Trumpovom pozivu na oprez i pregovore.

„SAD su tražile rješenja i postizanje dogovora – ono koje nije podržala Netanyahuova vlada. Pitanje sada nije hoće li, već kako će SAD biti uvučene u rat koji ne žele i kojeg se zemlje Persijskog zaliva boje. Iranska odmazda protiv Izraela neće se pretvoriti u neuključivanje Washingtona, jer će Izrael tada biti uvučen u spiralu odmazde i protivodmazde, što će zahtijevati američke vojnu logistiku, obavještajnu podršku i diplomatsko pokriće. Zasad nema dokaza da su zalivske države gledale na drugu stranu dok je Izrael koristio njihov zračni prostor za napade, a to neće biti jako teško potvrditi ili poreći. S obzirom na bliske veze Trumpove administracije sa Zalivom, kao i Trumpovo lično divljenje prema određenim zalivski čelnicima, regija će očekivati ​​od američke administracije svaku pomoć koju zatraže“, naveo je LeBaron.

UTICAJ NAPADA NA GLOBALNU EKONOMIJU

Perrihan Al-Riffai, nerezidentna viša saradnica inicijative empowerME u Centru „Rafik Hariri“ za Bliski istok Atlantskog vijeća, navela je da je napad na Iran ugrozio globalna energetska tržišta. Cijena sirove nafte Brent porasla je za čak 14 posto tokom dana i nakratko dostigla vrhunac od 78,5 dolara prije nego što se stabilizovala na oko 75 dolara. Ovo je najveći skok od početka 2022.

„Dok su prethodni šokovi tokom rata između Izraela i Gaze izblijedjeli zbog otporne naftne infrastrukture i globalne prekomjerne ponude, ova eskalacija je drugačija: izvoznik nafte sada je pod direktnim napadom. Tržišta uračunavaju povećanu premiju geopolitičkog rizika, posebno usred iranske prijetnje da će poremetiti protok nafte kroz Hormuški zaliv, kroz koji se prevozi gotovo 20 posto globalne sirove nafte. Ako se ošteti iranska naftna infrastruktura ili se poremete rute tankera, Brent bi mogao porasti na 120-130 dolara po barelu. Iako bi OPEC+ mogao ublažiti određeni pritisak, nesigurnost na tržištu i dalje je visoka“, ovcijenila je Al-Riffai.

Podsjetila je da američke carinske politike opterećuju globalnu potražnju. Međunarodni monetarni fond predviđa pad globalnog rasta od 0,5 posto u 2025. zbog tekućih trgovinskih napetosti. To bi moglo neutralizovati neke od skokova cijena uzrokovanih ponudom.

„THE GUARDIAN“ O NAPADU

„Opravdavajući izraelski napad na Iran, izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da je djelovao kako bi spriječio tajni iranski program za izgradnju nuklearne bombe, tvrdeći da Teheran već ima kapacitet za izgradnju devet bombi. Izraelski političari takođe su tvrdili da su SAD-u predstavili informacije da je Iran nedavno ostvario potrebne tehničke prodore. Netanyahuovi kritičari tvrde da je djelovao kako bi spriječio nešto drugo: diplomatski sporazum između SAD-a i Irana o njihovom civilnom nuklearnom programu ili čak propast vlastite vlade. Ističu da Izrael već 20 godina govori da je Iran na rubu izgradnje bombe“, analizirao je „The Guardian“.

U svakom slučaju autori „Guardianove“ analize smatraju da Netanyahu pokušava prikazati kako ima više informacija od svojih američkih kolega ili Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), tijela UN-a za nuklearnu energiju.

„…25. marta Tulsi Gabbard, direktorica Američke nacionalne obavještajne službe, izjavila je obavještajnom odboru Senata da je američka obavještajna zajednica procijenila da Iran aktivno ne teži nuklearnom oružju. Međutim, dodala je da je proteklih godina došlo do ‘erozije višedecenijskog tabua u Iranu o javnoj raspravi o nuklearnom oružju, što je vjerovatno ohrabrilo zagovornike nuklearnog oružja unutar iranskog aparata za donošenje odluka. Dodala je da su iranske zalihe obogaćenog uranijuma na najvišem nivou, što je nespojivo sa državom bez nuklearnog oružja“, piše u analizi.

U izvještaju na 22 stranice koje je odbor IAEA-e ove sedmice objavio nije navedeno da je Iran bio tako blizu nuklearnog oružja, iako se ne može potvrditi da je iranski civilni nuklearni program isključivo civilni.

Direktor IAEA-e Rafael Grossi rekao je odboru da „nažalost, Iran više puta nije odgovorio na pitanja agencije ili nije pružio tehnički vjerodostojne odgovore na njih, a nastojao je “dezinfikovati” lokacije, što je ometalo aktivnosti provjere agencije.“

NASTAVAK „BEGINOVE DOKTRINE“?

Yaseen Rashed, Pomoćnik direktora za medije i komunikacije u Centru „Rafik Hariri“ i programima za Bliski istok Atlantskog vijeća i istraživač za Libiju naveo je za „Atlantic Council“ da izraelsko pokretanje napada na Iran pokazuje kontinuirano pozivanje na Beginovu doktrinu – dugogodišnju politiku preventivnog napada na nuklearna postrojenja i oružje za masovno uništenje.

„Doktrina, nazvana po bivšem izraelskom premijeru Menachemu Beginu prvi put se pojavila 1981. tokom operacije ‘Opera’, kada je Izrael uništio irački nuklearni reaktor Osirak u blizini Bagdada, u ciljanom napadu. Slično kao i Netanyahu danas, Begin je izveo napad bez odobrenja SAD-a. Mnogi su se bojali eskalacije ako bi bivši irački vođa Saddam Hussein uzvratio, međutim, u to vrijeme Saddam je već bio upleten u rat s Iranom i nije si mogao priuštiti odgovor. Izrael je ponovno primijenio doktrinu 2007. godine, kada je potajno uništio sirijski reaktor Al-Kibar u operaciji koju nije javno priznao sve do 2018. godine. Reagirajući na napad, tadašnji predsjednik Bashar al-Assad u potpunosti je porekao postojanje lokacije, kako bi izbjegao domaći i regionalni pritisak za odmazdu“, podsjetio je Rashed.

Ocjenjuje da se sada čini kako se Izrael po treći put poziva na tu doktrinu, protiv iranske nuklearne i balističke raketne infrastrukture i opet bez Washingtona.

„No, za razliku od prethodnih epizoda, očekuje se da će Iran uzvratiti i to vjerovatno s puno većim intenzitetom nego u prethodnim napadima u aprilu i oktobru 2024, posebno ako se iranski regionalni saveznici pridruže njegovoj odmazdi kako bi svladali izraelsku ‘željeznu kupolu’. Izgledi za bilo kakav dogovor čine se sumornima nakon napada. Ako pregovori propadnu, regija bi se mogla suočiti s eskalacijom kakva se nije vidjela decenijama“, zaključio je Rashed.

Žurnal

Povezane vijesti

Sukob Izraela i Irana mogao otvoriti Pandorinu kutiju u regiji – i uvući SAD u rat

Foto: Raport Nakon razornog napada Izraela na iranske nuklearne objekte i vojne lidere, stručnjaci za Bliski istok upozoravaju da bi se sukob mogao pretvoriti u...

Zašto je Izrael baš sada napao Iran

Foto: Profimedia Američke obavještajne službe upozoravale su još u februaru da će Izrael vjerovatno pokušati napasti postrojenja ključna za iranski nuklearni program ove godine. Izraelski premijer...

Popular Articles