Foto: Avaz
Prema nezvaničnim informacijama do kojih sam došao od ljudi koje smatram ozbiljnim izvorima, prelasci su se plaćali po 150.000 do 200.000 maraka. Naravno, to je u praksi izuzetno teško dokazati na sudu, navodi Vehid Šehić.
Jedan predsjednik Bosne i Hercegovine, uvođenje funkcije premijera, proširenje ovlaštenja Vijeća ministara, jačanje Predstavničkog doma i Doma naroda, smanjenje blokada te lakše prenošenje nadležnosti s entiteta na državni nivo.
Sve su to bile promjene predviđene takozvanim „Aprilskim paketom“ ustavnih reformi iz 2006. godine.
Međutim, paket nikada nije usvojen. Za njegovu potvrdu nedostajala su svega dva glasa. I to zastupnika čije su stranke zvanično podržavale reforme. Sead Avdić, koji je ranije napustio SDP, i Mehmed Žilić, koji je glasao suprotno instrukcijama svoje stranke SDA, bili su presudni za propast ustavnih promjena.
Propast Aprilskog paketa ostala je jedan od najupečatljivijih primjera kako odluke pojedinačnih zastupnika mogu utjecati na politički pravac Bosne i Hercegovine.
Dvadeset godina kasnije, pitanje političkih preleta i trgovine mandatima ponovo je u fokusu, ovoga puta i zbog preslagivanja vlasti u Kantonu Sarajevo.
– Ovo nisu primjeri klasičnih „preletača“. Tu su postojali i drugi motivi za rušenje Aprilskog paketa. Ali to jeste jedan od prvih slučajeva kada su poslanici, glasajući na svoju ruku i mimo politike stranke, promijenili tok historije. Posljedice rušenja Aprilskog paketa osjećamo i danas, objašnjava za Oslobodjenje.ba Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“ i bivši član i predsjednik Centralne izborne komisije BiH.
Nova drama u Kantonu Sarajevo
Dvadeset godina kasnije, pitanje političke lojalnosti i preslagivanja većina i dalje je prisutno u bh. politici.
U Skupštini Kantona Sarajevo za formiranje nove parlamentarne većine potrebno je najmanje 18 zastupničkih glasova. SDA, SBiH i DF imaju tanku većinu od 18 glasova.
Iz SDA već tvrde da su počeli pritisci i pokušaji da se pojedini zastupnici „kupe“.
Nakon špekulacija o potencijalnim prelascima, reagovala je novoizabrana zastupnica SBiH Lejla Zvizdić. Dugogodišnja novinarka potvrdila je da je bilo indirektnih ispitivanja terena preko posrednika, ali je naglasila da je sve ponude oštro i kategorično odbila.
Šehić: „Nema tu ideologije, u pitanju je čista lova“
Komentarišući motive koji stoje iza ovakvih poteza, Vehid Šehić ističe da je u pozadini većine preletanja, prema njegovoj ocjeni, materijalni interes.
– Sve je vezano za materijalno. Nema ovdje nikakvog ideološkog prelaska u smislu „ne slažem se s politikom stranke“. Vrlo rijetko ćete vidjeti da neko napusti stranku iz moralnih razloga ili zato što je odustala od svog programa i statuta. Ovdje je lova u pitanju: trgovina, novac i funkcije, smatra Šehić.
Kao ilustraciju političkog trgovanja prilikom formiranja vlasti, Šehić navodi i primjer aktuelnog saziva Vlade Federacije BiH i dolaska Rame Isaka na mjesto ministra unutrašnjih poslova. Prema njegovim riječima, glas Isakovog sina Arnela Isaka u Federalnom parlamentu bio je presudan.
– Glas njegovog sina u Federalnom parlamentu bio je odlučujući. Uslovi su bili jasni: ministarsko mjesto za oca, a kasnije i direktorska pozicija za drugog sina u Kazneno-popravnom zavodu Zenica, tvrdi Šehić.
Slični scenariji godinama su potresali i Tuzlanski kanton, gdje su se vlade rušile i smjenjivale u rasponu od svega nekoliko dana ili sati.
– U Tuzlanskom kantonu uvijek je bilo tako. Sjećate se vlade koja je trajala svega 24 sata? SDP je skupio većinu, a onda se zastupnik koji im je prišao u ponedjeljak već sutradan vratio u SDA. Prema nezvaničnim informacijama do kojih sam došao od ljudi koje smatram ozbiljnim izvorima, prelasci su se plaćali po 150.000 do 200.000 maraka. Naravno, to je u praksi izuzetno teško dokazati na sudu, ali govori o razmjerama politizacije, navodi Šehić.
Ni lokalni nivo, prema Šehićevim riječima, nije imun na političku trgovinu.
– Jedan načelnik opštine mi je pričao kako im je za donošenje odluke na opštinskom vijeću nedostajao samo jedan glas. Zastupnik koji je dao taj ključni glas dobio je 50.000 maraka. I to na lokalnom nivou! Sve su to crni fondovi i direktan dokaz potpunog nedostatka morala u politici, ističe Šehić.
„Dva papka“ bez sudskog epiloga
Jedan od najpoznatijih primjera u entitetu Republika Srpska jeste afera „Dva papka“ iz 2014. godine. Tada je u javnost procurio presretnuti telefonski razgovor u kojem Željka Cvijanović govori o kupovini poslanika radi formiranja većine u Narodnoj skupštini RS.
Iako je snimak obilježio cijeli mandat tadašnje entitetske vlade i ostao zapamćen u javnosti, slučaj nije rezultirao sudskim epilogom koji bi utvrdio odgovornost za navodnu kupovinu poslanika.
Problem s preletačima je, smatra Šehić, sistemske prirode. Teško je ove zloušpotrebe dokazati i teško ga je riješiti dok god je politika najprofitabilnije zanimanje.
– Politika je postala zanimanje koje pojedincu osigurava materijalno blagostanje. Mnogi su u njoj samo radi plata i paušala. Kada nemate morala i etike u životu, onda nemate ni političke odgovornosti, pa dobijete ovakvo stanje u Bosni i Hercegovini.
Šta mogu birači?
Na pitanje zbog čega je nemoguće oduzeti mandat zastupniku koji promijeni dres, Šehić objašnjava da evropski standardi štite pojedinca.
– Evropski standard nalaže da mandat pripada izabranom zvaničniku, a ne kandidatskoj listi ili stranci. Stranka mu po zakonu ne može oduzeti mandat. To je u osnovi dobro rješenje za demokratske sisteme, ali mi nemamo razvijenu političku kulturu niti odgovornost, naglašava Šehić.
Zbog toga, zaključuje Šehić, jediuna mogućnost sankcionisanja je u rukama birača.
– Kada bismo kao građani i birači bili odgovorni, takvom čovjeku koji je trgovao mandatom nikada više ne bismo dali glas na izborima. Samo tako se preletači mogu trajno eliminisati iz političkog života.