Foto: CZZS
– Miris sumpora, buka i prašina. Slika je to Bukove Kose, sela koje je desetak kilometara udaljeno od centra Prijedora.
Rudnik mrkog uglja počeo je sa radom prije tačno tri godine i izazvao zabrinutost mještana zbog značajnih negativnih uticaja na životnu sredinu i kvalitet života.
Mještani su bili protiv otvaranja rudnika, organizovali proteste, pisali peticije… Ali njihove vapaje niko od nadležnih nije želio da čuje.
“Došlo je do grla, od prašine i dima. Oni su se zakopali ovdje gore i sad novi taj ugalj je zapaljiv. On se zapali i gase ga cisternom i vodom. Ovo više nije za izdržati”- priča nam Radmila Vujičić, mještanka ovog sela čija kuća se nalazi u središtu rudnika.
Mještani ističu da ih najviše boli okretanje leđa od strane njihovih predstavnika u Skupštini grada koji su dali saglasnost za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja i potencijalno otvaranje rudnika, ignorišući volju zajednice.
“To je sve zahvaljući našoj gradskoj upravi. Oni su njima dozvolili da rade. Naši predstavnici nikada nisu došli da nas obiđu i vide kako žvivimo”- kaže Vujičić.
Firma „Drvo-Export” iz Teslića koja se dovodi u vezu sa SNSD-ovim Srđanom Klječaninim iz Teslića, započela je prije tri godine vađenje uglja u Bukovoj Kosi iako za to nije imala potrebne dozvole.
U međuvremenu izdavale su se dozvole, ali je Vrhovni sud Republike Srpske poništio odluku o dodjeli ranije koncesije za istraživanje uglja, a ekološka dozvola za eksploataciju čak dva puta poništena.
Uprkos tome, radovi nisu zaustavljeni jer se Vlada Republike Srpske stavila iznad sudova i omogućila, kako mještani kažu, Rufiju da nesmetano svojim bagerima rovi po Bukovoj Kosi.
Redžib Skomorac pravnik u Centru za životnu sredinu ističe da se u Prijedoru pokazao sav nedostatak sistematske prirode u pogledu upravljanja javnim resursima.
Dodaje da je ugalj javni resurs i da treba da postoji određene koncesiona politika kao legitimno uporište.
Centar je zajedno sa tamošnjim mještanima podnio i tužbe protiv Vlade Republike Srpske zbog nelegalnog rudarenja kojem kumuju lokalne i republičke vlasti.
“Mještani i Centar su podnijeli i vanredne i pravne lijekove kako bi se ustavri to poništavanje dozvole iskoristilo za osporavanje druge koncesija a to je sama ekploatacija i ti postupci su u toku”- dodao je Skomorac.
“Bukova Kosa predstavlja ne samo primjer korupcije već i odnosa lokalnih i republičkih vlasti sa prirodnim resursima. Taj odnos karakteriše ne samo transparentnost i zavorenost u smislu informacija koje se dijele u javnosti već jednu zatvorenost u smislu učešća javnosti i lokalne zajednice u sami proces donošenja odluka”- rekao je Aleksa Vučen iz organizacije Transparency International u BiH
Pokretanjem rudne proizvodnje u ovom selu uništena je kompletna infrastruktura, putevi propali, zatrpani bunari pitke vode…
Prema riječima mještana, šteta je već odavno napravljena, ali i dalje postoji nada da će se u budućnosti zaustaviti neka nova Bukova Kosa.