Foto: CIK BiH
Na održanim Opštim izborima u Bosni i Hercegovini, prema preliminarnim podacima najveći pobjednici su tri stranke SDA, SNSD i HDZ BiH, koje su ponovno potvrdile svoju dominaciju na političkoj sceni.
Piše: Jelena Jevđenić
Iako se prije svakog izbornog ciklusa u javnosti govori o želji za promjenama i ekonomskim reformama, rezultati iznova pokazuju dominaciju i pobjedu starih etnonacionalističkih partija.
I pored uvođenja novih tehnologija koji su smanjili manipulaciju na izborima, rezultat ovih izbora je skoro isti kao svaki izborni ciklus. Pitanje se samo od sebe nameće, da li su rezultati ovih izbora stvarna volja građana?
Novinarka Milkica Milojević za Impuls navodi da su nas nove tehnologije na biralištima suočile sa gorkom istinom da “krađa” glasova na biračkim mjestima nije suština problema.
„Suština je što smo duboko korumpirano obeznađeno i obezljuđeno društvo, u kojem se, preko klijentelističkih mreža, ili kupovinom glasa za 50-tak maraka, suvereno vlada, bez ikakve ideologije ili političke vizije. Jedno je pričati o promjenama, talambasati po društvenim mrežama, pametovati na prazno, a sasvim nešto drugo je živjeti čestito i boriti se, odistinski za promjene, i to ne za promjene tipa sjaši Kurta da uzjaše Murta, nego za istinski. Takva borba je maraton, a ne sprint, takva borba je spremnost da izgubiš ne jedne nego nekoliko izbora, zarad suštinski važnog cilja, spremnost da radiš, pro bono i anonimno za boljitak zajednice i budućnost svoje djece i unučadi“, kaže ona i dodaje da rezultati izbora pokazuju kakva je stvarna, većinska volja građana.
„Ali, treba imati na umu da napredak i suštinski iskorak nikad nije donosila većina, nego malobrojni kreativni vizionari“, dodaje Milojević.
Milkica Milojević
Senka Kurt, glavna i odgovorna urednica nezavisnog web portala Interview.ba kaže da izborni rezultati nisu stvarna volja građana, već da su stvarna volja onih građana koji su izašli na izbore.
„Ono što je mnogo važnije pitanje jeste zašto je veliki broj građana odlučio da ne glasa i zašto se, uprkos višegodišnjem nezadovoljstvu političkom elitom, ponovo potvrđuje dominacija stranaka koje su desetljećima dio političkog sistema. No, moram reći da se pokazalo kako tehnologija može zaštititi integritet glasanja, ali ne može promijeniti volju birača. Tako da smo došli na ono što su svi demokrati ove zemlje, pravednici i priželjkivali. Eto, imamo fer izbore. Ali, nema te tehnologije na svijetu, baš kao što očito nije bilo ni političkih partija i kandidata koji su mogli natjerati biračice i birače da dignu cijenjene zadnjice i izađu na izbore“, kaže Kurt.
Srđan Blagovčanin iz Transparency International BiH navodi da se može reći da su ovi izbori u najvećoj mjeri odraz volje građana, ali niska izlaznost je takođe jedan od faktora.
„Ipak jedna druga stvar je tu isto tako važna, a to je drastičan pad izlaznosti, sto je ponovo u vezi sa pitanjem koliko je zapravo ljudi od proteklih izbora otišlo. Ako u tom ključu tumačimo rezultate izbora da su oni najnezadovoljniji otišli i da ne izlaze na izbore, onda rezultati zapravo pokazuju pravu sliku stanja. Pozitivna je stvar sto je CIK uspješno izvršio implementaciju novih tehnologija, što je bez sumnje uticalo na unapređenje regularnosti izbora, da ne glasaju mrtvi i odsutni i da konačno rezultate imamo nekoliko sati poslije izbora. Strukturni problemi široko rasprostranjenog klijentelizma odnosno mobilizacije birača na način da im se ustupaju javni resursi u zamjenu za glas je i dalje tu. To je nažalost modus operandi našeg političkog sistema“, kaže on.
Srđan Blagovčanin
Pred svake izbore u javnosti slušamo iste priče o prijeko potrebnim promjenama, ekonomskom zaokretu i novim licima na političkoj sceni. Stvarnost je da su i nova lica često ili iste ideološke matrice kao dugogodišnji lideri, ili ljudi koji bi zaista nešto promijenili, ali su u izbornu trku ušli bez potrebne infrastrukture. Na kraju rezultat izbora ne bude iznenađenje, što je slučaj i sa ovim ciklusom.
Na birališta je izašlo tek oko 42% registrovanih birača. Analitičari ovaj podatak tumače kao jasan znak duboke apatije i razočaranja građana koji više ne vjeruju da glasački listić može išta promijeniti.
Kurt naglašava je da rezultat ovih izbora kombinacija nekoliko faktora. Strah od političke neizvjesnosti, moć tradicionalnih stranaka koje imaju razvijenu infrastrukturu, niska izlaznost.
„Uvjerena sam da dio građana možda nije zadovoljan postojećim strankama, ali u kriznom trenutku bira političku opciju koju poznaje i za koju vjeruje da može zaštititi njegove nacionalne ili grupne interese. I dalje je snažna etnička i identitetska struktura bosanskohercegovačkog društva. S druge strane vidjela se moć i utjecaj, te organizacijska snaga velikih, tradicionalnih stranaka koje imaju razvijenu infrastrukturu, članstvo i dugogodišnje biračko tijelo. Tu imamo, posebno u Federaciji BiH, i odgovornost takozvanih novih i građanskih političkih opcija. Njihov problem nije samo u tome što nisu uspjele pobijediti tradicionalne stranke, nego što očigledno nisu uspjele dovoljno snažno mobilizirati građane koji žele promjene. Izborni rezultat zato ne govori samo o snazi SDA, HDZ-a ili SNSD-a, govori i o slabosti njihove političke konkurencije“, naglašava ona.
Senka Kurt
Kurt je još dodaje da niska izlaznost birača na izbore znači da ne možemo izjednačiti izborni rezultat sa stavom ukupnog stanovništva. Ako stranka osvoji najveći broj glasova među izašlim biračima, to znači da je dobila najveću podršku u toj izbornoj utakmici – ali ne znači da iza nje stoji većina svih građana Bosne i Hercegovine.
„Upravo ta razlika između ‘pobjede na izborima’ i stvarne političke podrške u ukupnom biračkom tijelu jedan je od ključnih podataka za razumijevanje izbora. I zato bih rekla da je najveća poruka ovih izbora možda upravo paradoksalna: građani su dobili tehnološki sigurniji izborni proces, ali politički rezultat nije donio proporcionalno veliku promjenu“, zaključila je ona.
Politička karta Bosne i Hercegovine nakon ovih izbora pokazuje da su duboki sistemski problemi i kontrola nad javnim resursima ponovno odigrali ključnu ulogu na terenu.
„U RS su rezultati zapravo pokazatelj jedne dubinske privatizacije entiteta od strane vladajuće klike i masovne zloupotrebe javnog sektora u funkciji ostvarivanja podrške na izborima. U FBiH je zapravo došlo do toga da je trojka kažnjenja od strane birača, sa izuzetkom SDP, što je svojevrstan paradoks ali ujedno i pokazatelj snažnije eksploatacije klijentelističkih potencijala. Sve u svemu važan iskorak je napravljen u smislu regularnosti izbora, ali duboki strukturni problemi zloupotrebe javnih resursa u svrhu mobilizacije birača i dalje su sveprisutni“, zaključuje Blagovčanin.
Ako znamo da se rezultati izbora u dobroj mjeri znaju prije brojanja glasova, jer se veliki dio glasača usmjerava, kontrološe i „kupuje“, iluzorno je zvati takav sistem demokratijom. Ako je volja građana ucijenjena ili kupljena, onda je to privid demokratije, a stvarna sloboda građana da bira po ličnim afinitetima potisnuta i onemogućena.
Impuls