Foto: Avaz
Bosna i Hercegovina je u prvih osam mjeseci 2026. godine uvezla 33,3 miliona kilograma mlijeka i mliječnih proizvoda u ukupnoj vrijednosti od 159,7 miliona KM, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
Istovremeno, domaći proizvođači su u istom periodu izvezli 48,5 miliona kilograma mliječnih proizvoda vrijednih 95,8 miliona KM. Podaci tako pokazuju da BiH istovremeno ima značajan izvoz mliječnih proizvoda, ali i mnogo veću vrijednost uvoza.
Podaci o uvozu dolaze u trenutku kada proizvođači mlijeka upozoravaju na sve teži položaj domaćih farmi. Mljekari već mjesecima ukazuju na smanjen otkup, pad otkupnih cijena i problem viškova mlijeka u mljekarama, dok pojedine farme zatvaraju proizvodnju.
Najviše se uvozi sir
U strukturi uvoza najzastupljeniji su sir i skuta. U prvih osam mjeseci uvezeno je 10,9 miliona kilograma ovih proizvoda, ukupne vrijednosti 87,9 miliona KM.
Slijede mlaćenica, kiselo mlijeko i pavlaka, jogurt, kefir te ostalo fermentirano ili zakiseljeno mlijeko, kojih je uvezeno 9,1 milion kilograma u vrijednosti od 26,9 miliona KM.
Mlijeka i pavlake, nekoncentriranih i bez dodatog šećera ili drugih sladila, uvezeno je 8,8 miliona kilograma, vrijednih 23,5 miliona KM.
Koncentriranog ili zaslađenog mlijeka i pavlake uvezeno je 462.000 kilograma, u vrijednosti od 2,8 miliona KM.
Na uvoz maslaca i drugih masti i ulja dobijenih od mlijeka, kao i mliječnih namaza, BiH je potrošila 13,2 miliona KM. Uvezeno je ukupno 1,19 miliona kilograma tih proizvoda.
Domaće farme se gase
Dok na tržište stižu velike količine uvoznih proizvoda, domaći proizvođači upozoravaju da sve teže plasiraju vlastito mlijeko.
U februaru ove godine mljekari iz Federacije BiH tražili su hitnu reakciju vlasti zbog problema s otkupom, navodeći da se količine koje mljekare preuzimaju smanjuju, dok se cijena otkupljenog mlijeka obara. Proizvođači su tada upozoravali da višak mlijeka u skladištima, zajedno s problemima s izvozom, dovodi domaću proizvodnju u pitanje.
Problemi su se nastavili i tokom godine. U maju su proizvođači upozoravali da je u mljekarama bilo oko 20 miliona litara neplasiranog mlijeka, dok su istovremeno farme zatvarane. Kao jedan od ključnih problema tada su isticali i poremećaje u izvozu prema Srbiji.
U januaru su proizvođači upozoravali i na smanjenje otkupne cijene. Tada je u pojedinim slučajevima cijena pala sa 85 na 82 feninga po litru, dok su istovremeno rasli troškovi proizvodnje, posebno stočne hrane.
Na problem gašenja farmi ukazivano je i u Republici Srpskoj. Prema podacima koje su početkom godine iznijeli predstavnici tamošnjih mljekara, najmanje 20 manjih farmi povezanih s jednom velikom mljekarom tada je prestalo proizvoditi mlijeko.
Mljekari traže zaštitu od uvoza
Proizvođači tvrde da problem dodatno pogoršava uvoz mliječnih proizvoda po cijenama s kojima domaći farmeri teško mogu konkurisati.
Četiri udruženja proizvođača mlijeka iz BiH krajem septembra zatražila su od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH hitno pokretanje postupka za uvođenje zaštitnih mjera, uključujući prelevmane i carinske kvote na uvoz mlijeka i mliječnih prerađevina.
Ta udruženja navode da njihovim područjem djelovanja obuhvataju oko 68 posto proizvodnje svježeg sirovog mlijeka u BiH.
Prema njihovoj analizi podataka UIO-a, uvoz je u prvih osam mjeseci 2026. godine količinski bio gotovo isti kao u istom periodu prošle godine, ali je njegova ukupna vrijednost pala. Uvezeno je 33,35 miliona kilograma, dok je vrijednost uvoza pala sa 172,05 miliona KM u 2025. na 159,70 miliona KM ove godine. Prosječna uvozna vrijednost po kilogramu pala je sa 5,17 na 4,79 KM, odnosno za oko 7,3 posto. Proizvođači posebno ukazuju na pritisak u segmentu sireva.
To, prema njihovoj ocjeni, dodatno pritišće domaće mljekare i proizvođače koji istovremeno imaju veće troškove proizvodnje i sve manje prostora za plasman vlastitog mlijeka.
BiH ipak ima značajan izvoz
S druge strane, podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni pokazuju da domaća mliječna industrija nije bez izvoznog potencijala.
U prvih osam mjeseci ove godine najviše je izvezeno koncentriranog mlijeka i pavlake bez dodatog šećera, u vrijednosti od oko 46 miliona KM i ukupnoj količini od 34 miliona kilograma.
Druga značajna izvozna stavka su mlaćenica, kiselo mlijeko i pavlaka, jogurt, kefir te ostalo fermentirano ili zakiseljeno mlijeko, s vrijednošću od 27,9 miliona KM i količinom od 12,6 miliona kilograma.
Sir i skuta izvezeni su u vrijednosti od 14,3 miliona KM i količini od 1,2 miliona kilograma, dok je izvoz maslaca, drugih masti i ulja dobijenih od mlijeka te mliječnih namaza vrijedio 7,2 miliona KM, uz količinu od 530,8 hiljada kilograma.
Najmanje je izvezeno surutke, koncentrirane ili nekoncentrirane – svega 55,6 kilograma, u vrijednosti od 44.000 KM.
Veći uvoz, manji proizvođački kapaciteti
Problem zbog toga nije samo u vrijednosti uvezenih proizvoda. Proizvođači upozoravaju da smanjenje broja farmi dugoročno znači i smanjenje domaće proizvodnje sirovog mlijeka.
Ako farmeri zbog niske otkupne cijene, slabijeg plasmana i povećanih troškova budu primorani smanjivati broj muznih grla ili potpuno zatvarati farme, BiH bi mogla postati još zavisnija od uvoza.
Istovremeno, država već ima određene mehanizme podrške. Federalno ministarstvo poljoprivrede najavilo je za 2026. povećanje novčane podrške za proizvodnju kravljeg mlijeka fizičkim licima sa 0,40 na 0,42 KM po litru, uz obrazloženje da je cilj očuvanje domaće proizvodnje i stabilizacija sektora.
Mljekari, međutim, traže šire mjere i zaštitu domaćeg tržišta, dok nadležni trebaju procijeniti kako uskladiti interese proizvođača, prerađivača i potrošača.
Brojke o uvozu pokazuju veličinu tržišta, ali upozorenja s farmi pokazuju i drugu stranu priče – pitanje koliko će domaćih proizvođača ostati na tržištu ako se trend smanjenog otkupa i zatvaranja farmi nastavi.