Foto: Maksim Shutov/Unsplash
Svijet se suočava sa „sve kraćim vremenskim rokom” za obnovu šuma, koje su ključne za bezbjednost hrane i otpornost na klimatsku krizu, upozorava se u izvještaju Ujedinjenih nacija.
Od 1990. godine iskrčeno je više od 489 miliona hektara šuma, dok je još veća površina degradirana, navodi se u saopštenju ove svjetske organizacije, koja poziva vlade da obnovu šuma postave kao nacionalni prioritet.
U izvještaju „Stanje svjetskih šuma” (State of the World’s Forests) priznaje se da su širom svijeta preduzeti određeni koraci ka zaštiti i sadnji drveća, ali se ističe da preduzete mjere ne prate tempo preuzetih obaveza.
Tokom protekle dvije decenije, nacionalne, regionalne i globalne inicijative predvidjele su obnovu više od milijardu hektara zemljišta, ali se u praksi obnavlja jedva petina te površine, navodi se u izvještaju Organizacije UN za hranu i poljoprivredu (FAO), uz ocjenu: „Napredak je neujednačen i nedovoljan da zadovolji rastuće globalne potrebe.”
Šume, koje pokrivaju 4,14 milijardi hektara (oko trećine kopnene površine Zemlje), skladište 714 gigatona ugljenika i stanište su za čak 80% svjetskog kopnenog biodiverziteta. One takođe igraju važnu ulogu u regulisanju padavina i smanjenju gladi, budući da skoro trećina svjetske populacije zavisi od njih radi obezbjeđivanja sredstava za život.
Prijetnje se intenziviraju. Svake godine požari zahvate oko 127 miliona hektara šume, a dodatnu štetu nanose insekti, bolesti i ekstremne vremenske prilike. To čini šume sve ranjivijim, jer se nadovezuje na pritiske izazvane širenjem poljoprivrednih površina, klimatskom krizom, zagađenjem, kao i eksploatacijom fosilnih goriva i drugih resursa.
„Sve veći jaz između potražnje i održive ponude ukazuje na strukturnu neravnotežu koja ugrožava kako ekološki integritet, tako i dugoročnu održivost ekonomija zasnovanih na šumama”, navodi se u izvještaju.
U njemu se ističe da bi mjere sanacije šuma i drugih degradiranih ekosistema donijele korist ljudima, bezbjednosti hrane i privredi, pri čemu se procjenjuje da bi obnova milijardu hektara donosila ekonomsku korist od 1,8 biliona dolara godišnje.
Qu Dongyu, generalni direktor FAO-a, izjavio je da izvještaj „jasno pokazuje da su obnova šuma i predjela više od ekološkog prioriteta – to je strateška investicija u otporne agroprehrambene sisteme i ruralni razvoj”.
„Vrijeme za djelovanje se sužava, a odlaganje ili loše osmišljena obnova povećaće dugoročne troškove, produbiti nejednakosti i stvoriti rizik da se predjeli usmjere ka neodrživim putanjama. S obzirom na kontinuirani gubitak i degradaciju šumskih ekosistema, kao i na rastuću globalnu potražnju za proizvodima i uslugama koji potiču sa zemljišta, postoji hitna potreba za intenziviranjem efikasne obnove”, rekao je on.