Foto: Direkt
Centar za istraživačko novinarstvo predstavio je danas mapu i rezultate istraživanja o 20 nerealizovanih energetskih projekata u Republici Srpskoj vrijednih više od 10,5 milijardi maraka. Novinari istraživači CIN-a održali su konferenciju za novinare, iako je u planu bilo organizovanje Okruglog stola, zbog odbijanja učešća i ignorisanja poziva predstavnika nadležnih institucija u entitetskoj Vladi i drugih zainteresovanih.
Najveći broj projekata vrijednih ukupno više od deset milijardi maraka ostao je nerealizovan. Projekti su uglavnom služili za trgovinu koncesionim pravima i vlasničkim udjelima, kažu istraživači CIN-a. Projekti su mapirani uz osnovne informacije o vrijednosti, njihovom ishodu i uključenim stranama.
RENATA RADIĆ DRAGIĆ, istraživačka novinarka CIN-a
“Nisu donijeli ekonomski prosperitet, nisu donijeli zapošljavanje, nisu pokrenuli proizvodnju, nisu donijeli struju. Projekti su zapravo poslužili za trgovinu udjelima u tim preduzećima i za bogaćenje pojedinaca”.
Fokus istraživanja predstavljen kroz dokumentarni film bio je na privatizaciji Naftne industrije i koncesijama kompanije Comsar koje je entitetska Vlada vratila u svoj posjed plativši prava na nerealizovane investicije više od 300 miliona maraka. Važno obilježje istraživanja je netransparentnost.
MILENA MITROVIĆ, istraživačka novinarka CIN-a
“Imali smo zid ćutanja od ministarstava, uglavnom je to ministarstvo energetike u ovom slučaju koje je apsolutno ignorisalo upite zahtjeve za slobodan pristup informacijama. Odgovarali su nam u onom periodu kada su nas usmjeravali na druge preduzeća, da oni nemaju te podatke”.
Slično je, kažu u CIN-u, bilo i sa investitorima, rukovodstvima preduzeća ili zaposlenima, odnosno njihovim sindikalnim predstavnicima. Aktuelna vlast
RS u posljednje vrijeme govori o novom investicionom ciklusu. Najave dosežu vrijednosti od šest do sedam i po milijardi maraka. Osnovna preporuka istraživača i interes javnosti su transparantnost.
ALADIN ABDAGIĆ, glavni urednik Centra za istraživačko novinarstvo
“Ako takvi projekti zadrže netransparentnost, ne javno objavljivanje, neodgovaranje na novinarska pitanja kada se postave, neodgovaranje na zahtjeve, možemo pretpostaviti i može biti samo povod posebno nama istraživačima da se bavimo tom temom jer sigurno nešto kriju”.
Iz Centra za istraživačko novinarstvo rade i na mapiranju sličnih projekata u Federaciji BiH, a za sada je na njihovoj mapi blok 7 TE Tuzla.