Foto: Igor Kalaba/ CZZS
Prstenovački kamp, čiji je cilj dobijanje novih podataka o vrstama koje se nalaze u Livanjskom polju – najznačajnijem mjestu za ptice unutar Bosne i Hercegovine, počeo je u četvrtak, 17. septembra i trajaće do nedjelje, 20. septembra.
Kamp organizuje Centar za životnu sredinu, lociran je kod Lipskog jezera u Livanjskom polju, a vodi ga iskusni ornitolog i prstenovač – Tibor Rekecki iz Srbije.
Prstenovački kampovi su izuzetno značajni za proučavanje populacionih, migracijskih i drugih trendova u ptičjim populacijama. U Livanjskom polju se ovaj kamp organizuje prvi put, a obzirom da je u pitanju pticama omiljeno područje u BiH, organizatori i učesnici očekuju i zanimljive rezultate.
„Držati pticu u ruci i izbliza posmatrati njene specifičnosti je za ljubitelje prirode posebno iskustvo, a takođe i šansa da se ova grupa životinja približi onima koji misle da su vrapci, golubovi i vrane sve ptice koje postoje. Već smo dobili zanimljive nalaze, čime ovi pernati ambasadori jačaju našu argumentaciju da se Livanjsko polje napokon treba i od strane vlasti prepoznati kao područje za zaštitu“, izjavila je Nataša Crnković, iz Centra za životnu sredinu.
Prstenovanje ptica je odlična prilika za edukovanje novog istraživačkog kadra, kao i šire populacije. Iz ovog razloga, u prva dva dana kampa su organizovane i posjete đaka iz Osnovne škole Ivan Goran Kovačić, Srednje strukovne škole Silvije Strahimir Kranjčević, područne škole Ivan Goran Kovačić (Orguz), te vrtića „Sestra Nada“.
Tiboru Rekeckom, voditelju kampa, ovo je prva velika prstenovačka akcija u Bosni i Hercegovini:
„Iako sam do sada prstenovao preko 14.000 ptica, područje je vrlo zanimljivo i uzbudljivo za prstenovanje, jer se nalazi na jadranskom migratornom putu. Ševarski trstenjak nam je prvi značajan nalaz, to je vrsta koja Livanjsko polje koristi kao odskočnu dasku na putu ka Mediteranu. Drugi značajan nalaz je hibrid seoske i gradske laste, što je jako rijetka pojava, ali i opravdana zbog blizine Mediterana, koji je poznat kao centar diverziteta lasta“.
Foto: Igor Kalaba/ CZZS
Mozaičnost Livanjskog polja stvara idealne životne uslove za veliki broj vrsta, koje se nažalost sreću i sa velikim izazovima.
„Ovdje je živi svijet već veoma dugo neraskidivo vezan i za čovjeka, a sukcesija tj. zarastanje polja, uzrokovana manjkom pašarenja i generalno smanjenjem broja ljudi, većini ptica ne odgovara. S druge strane tu su i negativne ljudske aktivnosti kao što su krivolov, planovi za enormni broj vjetroelektrana, loše upravljanje otpadom, požari, promjene vodnog režima polja za potrebe proizvodnje energije, kopanja treseta, poljoprivrede i dr. Livanjsko polje i njeno okruženje itekako zaslužuju zaštitu i bolje upravljanje u što skorijoj budućnosti“, dodao je Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu.
Aktivnost se realizuje kroz projekat „Očuvanje srca Dinarskog krša: zaštita prirode i osnaživanje zajednica kao put ka održivom upravljanju“, koji Centar za životnu sredinu realizuje sa partnerima Euronatur (Njemačka), Estavela (BiH) i BIOM (Hrvatska), a uz finansijsku podršku Nando i Elsa Peretti fondacije.