Foto: BN
Plan Vlade Republike Srpske je da se u sljedeće tri godine zaduži za novih 6,4 milijardi maraka, a ekonomista Milenko Stanić upozorava da se otplata dugova stvorenih do danas već proteže na do 2050. godine.
Objavljeni Dokument okvirnog budžeta (DOB) Republike Srpske za period 20272029. godine zvanično je potvrdio najcrnje prognoze ekonomskih stručnjaka: Vlada planira trogodišnje zaduženje od 2,4 milijarde u 2027, te po dvije milijarde u 2028. i 2029. godini. Kada se na ovaj iznos doda i tekuća 2026. godina, u kojoj je već planiran rekordni skok zaduženja od preko 2,5 milijardi maraka, ekonomija Srpske ulazi u ciklus bez presedana.
Ekonomista Milenko Stanić ukazuje na istorijske razmjere ovog finansijskog sloma, ističući da slabašna privreda Republike Srpske ne može izdržati ovakav teret.
Stanić podsjeća da se razmjera sadašnje krize najbolje vidi ako se analiziraju budžetski okviri u proteklih petnaestak godina.
– Ako gledamo okvirno budžete u prethodnom vremenskom periodu, mi smo negdje do 2010. godine na godišnjem nivou u budžetu Republike Srpske imali zaduženja negdje do 100 miliona KM. Zatim smo do 2015. imali zaduženja do 300-400 miliona KM. Od 2020. smo imali u planu, a i izvršena su takva zaduženja, negdje od 700 do 950 miliona KM. Da bismo ove godine napravili pravi skok u pogledu zaduženja, što je za sada rekord od preko dvije milijarde i 500 miliona KM – navodi Stanić.
On napominje da ukupan unutrašnji dug prema planu budžeta iznosi 2,6 milijardi, s tim da će rebalansima vjerovatno biti i veće.
– Na to sada dolaze planovi, u naredne tri godine već se ide na planove preko dvije milijarde KM godišnjih zaduženja. Na ovakvu ekonomsku snagu Republike Srpske, odnosno na činjenicu da Srpska po osnovu izvornih poreskih prihoda ostvaruje oko 5,3 milijardi ili da oko 40 odsto duga učestvuje u ukupnom budžetu, to je ogroman iznos i to je ozbiljan problem za slabašnu ekonomiju Srpske – upozorava Stanić.
Objasnio je da se situacija značajno pogoršava ako pogledamo cijenu zaduženja.
– Kamatne stope koje su postignute ove godine u Londonu od 6,25, pa 6,37 odsto, pa ovo zaduženje na američkom tržištu preko 7 odsto, to su kamatne stope koje nije platila nijedna evropska zemlja, naravno, ali ni jedna zemlja iz okruženja, Jugoistočne Evrope, uključujući i Federaciju BiH. Federacija se zadužila na Londonskoj berzi po kamatnoj stopi od 5 odsto. Tako da su 5 i 5,5 odsto maksimalne kamatne stope po kojima se zadužuju i susjedne zemlje i Albanija, i Sjeverna Makedonija, i Crna Gora, i Srbija. Prosjek kamatnih stopa po kojima se zadužuju zemlje Evropske unije ide do 3 odsto – rekao je Stanić.
On je objasnio da je visina kamatnih stopa pri zaduženju najbolji pokazatelj stanja javnih finansija, bez obzira na informaciju iz Vlade o boljem kreditnom rejtingu.
– To je jedna strana medalje, ali ta agencija radi plaćen posao iz budžeta Republike Srpske, znači naručeni posao. Pozicija je drugačija u odnosu na poziciju koju imaju kreditori, oni koji daju novac. Kreditori su mjera povjerenja u javne finansije Republike Srpske, a vidimo da je ta mjera na izuzetno niskom nivou i da kao odraz niskog povjerenja imamo maksimalne kamatne stope po kojima se jedna evropska zemlja zadužuje – rekao je Stanić.
Prema njegovim riječima umjesto da novu zaradu i prinos iz budućeg rada ulažemo u nova radna mjesta, investicije i infrastrukturu, mi ćemo, ako je uopšte ostvarimo, morati usmjeriti na vraćanje dugova koje je napravila aktuelna vlast.
– Ako zarade ne bude, ići će nova zaduženja. Sa takvim uslovima jednostavno se oduzima budućnost građanima Republike Srpske –navodi on.
Kada se sabere zaduženje planirano za ovu godinu sa planom za 3 sljedeće ovaj iznos dostiže 10 milijardi KM.
– To je zaista stravičan iznos za ekonomiju Republike Srpske i za ovaj broj stanovnika koji Srpska ima. Još je gora upotreba tih sredstava, ne vidi se ništa! Apsolutno se u ovoj državi ne otvara nijedno novo radno mjesto, nema ozbiljnih investicija. Mi smo ostali i bez onih preduzeća koja smo imali, ozbiljni kapaciteti koje smo naslijedili od prošlih generacija se gase, a novi kapaciteti se apsolutno ne otvaraju i ne stvaraju nova radna mjesta. To je posljedica činjenice da trošimo mnogo više nego što stvaramo i zarađujemo i da na te troškove plaćamo ogromnu kamatnu stopu – objašnjava Stanić.
Na pitanje koliko nam je generacija zaduženo Stanić je naglasio da stvarno stanje duga nećemo znati dok se ne promijeni vlast u Republici Srpskoj i dok se ne saberu svi ti dugovi.
– Dosta tih dugova, pogotovo javnih preduzeća, pa i dugova koje stvara Vlada, ne prikazuje se u zvaničnim izvještajima. Oni su čak napravili dva različita bilansa, dugovi koji podliježu ograničenju i dugovi koji ne podliježu ograničenjima. Mislim da se u tom segmentu ne iskazuju stvarni podaci. Ali i u ovim vladinim izvještajima procjenjuje se do 2050. godine, ozbiljni su iznosi sredstava koje treba vraćati za uzete kredite do današnjeg dana – naveo je Stanić.
Svaki novi kredit pomjera rok otplate na 5 ili 10 godina.
– Naša nada je da će doći neko ko će podvući crtu i reći moraćemo napraviti restrikcije kako bismo zaista vidjeli kako da smanjimo nivo zaduženja i da budućim generacijama ostavimo nešto od novih investicija i poslova da mogu pristojno živjeti, a ne da razmišljaju kako vratiti dugove koje je napravio neko prije njih ko je nerazumno trošio ta finansijska sredstva – dodao je Stanić.