Foto: Vlada RS
Umjesto da jačanjem privrede i uvođenjem poreza na ekstraprofit i dividendu obezbijedi stabilne prihode, Vlada Republike Srpske nastavlja sa politikom svakodnevnog zaduživanja. Ekonomisti upozoravaju da vlast svjesno štiti povlaštene privrednike, dok se teret krize i inflacije prebacuje na leđa građana.
Ujavnosti se stvara privid poboljšanja standarda građana najavama povećanja plata i penzija, ali ekonomski pokazatelji govore suprotno Republika Srpska preživljava isključivo zahvaljujući indirektnim porezima i nepovoljnim kreditnim aranžmanima.
Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić ističe da Vlada uopšte ne radi na stvaranju uslova koji bi dugoročno omogućili punjenje budžeta.
– Ne postoje nikakve mjere. Očekivala bih da prvo poboljšaju uslove za privredu kako bi uopšte mogli očekivati da vraćaju dugove i pune budžet. Ovako, posežu samo za novim zaduženjima, po principu „vratiće neko, nekad nešto“ – rekla je Svetlana Cenić.
Objasnila je da bi, da su htjeli stvoriti uslove za vraćanje zaduženja, do sada već nešto i uradili.
– Sada je to izgubljeno vrijeme, jer idu izbori, pa formiranje vlasti, pa ćemo se time zamajavati dok nova, odnosno stara vlast preuzme funkcije. Onda ćemo pričati o 100 dana i slušati najave kako kreću reforme i biće bolje. Ali ne vidim da je išta urađeno da bi mogli očekivati buduće, povećane prihode čime bi se budžet održavao bez zaduženja – rekla je ona.
Na napomenu da u Republici Srpskoj i trenutno postoje privrednici koji ostvaruju ogromnu dobit, Cenićeva navodi da se onome ko je blizak vlasti gleda kroz prste i da on može sve.
– Onaj ko je na tenderima, taj može sve. Onaj kome vlast krči puteve, taj može sve. Sve dok je ove vlasti, ili dok se ne zamjeri – kaže Cenićeva.
Prema njenim riječima, u proteklih 20 godina vlasti SNSD-a u svakom periodu je neko drugi bio privredna zvijezda.
– Pa onda, ako se zamjeri ili više nema koristi od njih, više nije zvijezda, i sve tako u krug. Svi imaju rok trajanja. Ali pogledajte javna preduzeća kako posluju. Katastrofa. To znači da toliko razmišljaju o privredi, o javnom interesu, o bilo čemu. Ne postoji javni interes, postoji samo partijski interes i sve je podređeno tome – naglašava ona.
Na pitanje da li poreska politika ide na ruku privrednicima koji ostvaruju ekstraprofit, odgovorila je da je ona odavno trebala pretrpjeti promjene.
– Ali to se sada neće desiti. Uvijek je bila priča o progresivnoj stopi oporezivanja, pa kažu da to nije popularno, nećemo tako i vrtimo se u krug. U suštini, Republika Srpska, a sve više i Federacija, žive od indirektnih poreza i zaduženja. Od toga živi i vlast i sve ono što radi. To znači da treba nešto iz temelja promijeniti. Ne može biti da su indirektni porezi osnova opstanka – objasnila je ona.
Jedan od ključnih izvora prihoda koje Vlada Srpske godinama odbija da iskoristi, iako ga koriste zemlje regiona, jeste oporezivanje dividende i povećanje poreza na dobit.
Ekonomista Igor Gavran objašnjava da je Bosna i Hercegovina po ovom pitanju crna rupa, što direktno podstiče zloupotrebe i bogaćenje pojedinaca na štetu države i radnika. Često se u Republici Srpskoj može čuti opravdanje da je nemoguće mijenjati ove poreske stope bez saglasnosti sa vlastima u Federaciji BiH, jer bi to navodno dovelo do odlaska investitora i privrednika.
– Priča o potrebi usklađivanja entiteta je samo izgovor da se ništa ne promijeni. Stvarno opravdanje je to što vlast štiti one koji najviše zarađuju. Imamo slučajeve da su direktori kompanija koje ostvaruju multimilionsku dobit prijavljeni na minimalac, a onda stvarni novac izvlače bez marke poreza putem dividendi jer su one neoporezovane. Kada bi se uveo porez na dividendu, taj novac bi napunio budžet i omogućio smanjenje nameta na rad – istakao je Gavran.
Prema njegovim riječima, dugogodišnje slabljenje privrede smanjuje kapacitete za punjenje budžeta. Objasnio je da bi se budžet itekako mogao dodatno puniti uvođenjem poreza na dividendu i povećanjem poreza na dobit, što bi bili prihodi koji bi umanjili potrebe za zaduženjima.
– Kod zaduženja je ključno za šta se ona koriste. Nažalost, ona se očito ne koriste namjenski jer vidimo da se niti poboljšava životni standard, niti se poboljšavaju uslovi poslovanja, a jedno za drugim zaduženjem prosto nestaje negdje u budžetu. Naravno, svako novo zaduženje je sve nepovoljnije, kamata je uvijek viša i uslovi samog zaduženja su lošiji – rekao je on.
Istakao je da je ovaj model, nažalost, opšteprihvaćen u BiH jer se posljednjih godina na potpuno isti način ponašaju vlade oba entiteta, a efekat je takođe identičan odnosno ekonomija slabi, građani žive lošije, a dug se povećava.
Na pitanje da li se može izaći iz tog začaranog kruga, odgovorio je da može ako se to želi.
– Da se vratimo na poresku politiku – sve je do vlasti. Isključivo. Niko drugi to ne može promijeniti i niko drugi nije prepreka da se promijeni način oporezivanja dobiti i dividende. Isto je i kada je riječ o kontroli cijena koja utiče na troškove života građana jer vlasti bi mogle djelovati na cijene. Jednostavno, vlastima izgleda odgovaraju veći prihodi od PDV-a kada su cijene više, a efekat je ovo kako se i živi – zaključuje Gavran.