Foto: Printscreen You Tube
Govor mržnje ozbiljna je i rastuća prijetnja miru i sigurnosti, upozorio je u četvrtak sekretar Ujedinjenih nacija António Guterres, pozivajući na hitno djelovanje kako bi se prekinuo ciklus koji može dovesti do genocida i drugih zvjerskih zločina.
Guterres je govorio u sjedištu UN-a u New Yorku na predstavljanju Maskatski akcioni plan – inicijative koja ističe ulogu tradicionalnih i autohtonih vođa u promicanju mira i jačanju društvene kohezije.
Govor mržnje „dijeli zajednice, dehumanizira cijele skupine i postavlja temelje za krvoproliće“, rekao je.
„Također je namjeran – i ključna je komponenta u priručniku za gotovo svaki genocid i zločin“, dodao je on.
Prekid „ovog nečuvenog ciklusa“ zahtijeva djelovanje kroz obrazovanje, podršku ljudima koji su žrtve zlostavljanja, snažnije intervencije vlada i tehnoloških firmi te dublju saradnju s tradicionalnim i autohtonim vođama, rekao je.
Vođe „donose ključno znanje o lokalnim stvarnostima“ i uživaju poštovanje i povjerenje svog naroda.
Štoviše, njihov autoritet i uticaj mogu pomoći u smirivanju napetosti prije nego što eskaliraju, a njihovo životno iskustvo „čini vjerovatnijim da će se medijacija i rješavanje sporova poštovati, provoditi i održavati“.
Govor mržnje se brzo širi
Glavni sekretar UN-a primijetio je da se govor mržnje širi „brže nego ikad“, potaknut nereguliranim platformama i pojačan vještačkom inteligencijom (AI).
Iako države imaju primarnu odgovornost za sprječavanje genocida i drugih zločina, naglasio je da cijelo društvo ima ulogu.
Akcijski plan iz Maskata rezultat je procesa s više učesnika koji su vodili Sultanat Oman, Kancelarija UN-a za sprječavanje genocida i odgovornost zaštite (UNOSAPG) i Mreža za vjerske i tradicionalne mirotvorce.
Suorganizator je bio Savez civilizacija UN-a (UNAOC) koji promiče mirna, uključiva i pravedna društva kroz međukulturni i međureligijski dijalog.
„Kada je moja zemlja, Oman, odlučila dati svijetu plan za mir i razvoj, nije ga napisala samo tintom“, rekao je dr. Mohamed bin Said Al Mamari, ministar udruženja i vjerskih poslova.
„Oman je sastavio ovaj dokument na temelju decenija ljudske povezanosti i zajedničkog rada – i gradio ga je kamen po kamen, na temelju svog iskustva, suživota i međusobnog povjerenja.“
Područja djelovanja
Iz UN-a su rekli da je Plan podsjetnik „da je govor mržnje znak upozorenja da nasilje dolazi – i katalizator koji ubrzava njegov dolazak“. Navedena su četiri područja u kojima države članice mogu igrati ključnu ulogu.
Prvo, trebale bi ojačati odgovornost za digitalne platforme i osigurati da je sigurnost korisnika ugrađena u dizajn online proizvoda i usluga.
Drugo, zemlje bi trebale ojačati lokalne kapacitete za prevenciju i posredovanje.
Aktivnosti ovdje uključuju obuku o praćenju i izvještavanju o ljudskim pravima, smjernice o nenasilnim metodama suprotstavljanja govoru mržnje i poticanju, mentorstvo usklađeno s međunarodnim standardima, kao i lokalnim vrijednostima i tradicijama, te obrazovanje koje promiče poštovanje različitosti i nediskriminaciju.
Treće, države članice trebale bi podržavati dijalog koji gradi međusobno razumijevanje i društvenu koheziju.
Također bi trebale pomoći tradicionalnim i autohtonim vođama da se suprotstave narativima ispunjenim mržnjom dekonstruirajući mitove, pobijajući štetne ideologije i glasine, osuđujući poticanje na nasilje te promičući toleranciju i suživot.
Četvrto je poziv na dublju saradnju među tradicionalnim, autohtonim i političkim akterima. To uključuje proširenje mogućnosti za tradicionalne i autohtone vođe da posreduju u lokalnim sukobima i razvoj smjernica za politiku o lokalnim mehanizmima za suzbijanje govora mržnje i sprječavanje zločina.
Mladi, žene i vjerski vođe
Guterres je rekao da napori za sprječavanje govora mržnje i zločina moraju staviti tradicionalne i autohtone vođe „u prvi plan“ – što uključuje vjerske vođe, mlade i žene.
Smisleno učestvovanje žena posebno je važno, rekao je, ukazujući na rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a 1325 (2000) o ženama, miru i sigurnosti.
Prava, dostojanstvo i sloboda izražavanja
Guterres je podvukao da države imaju jasne obaveze prema međunarodnom pravu da se bore protiv podsticanja mržnje i promovišu inkluziju, poštovanje različitosti i solidarnost.
Međutim, napori da se obuzda govor mržnje ne smeju se koristiti za gašenje slobode izražavanja.
„Istovremeno, sloboda izražavanja nikada ne smije biti izgovor za štetne poruke“, dodao je.
Izrazio je odlučnost da nastavi sa unapređenjem Strategije i plana akcije Ujedinjenih nacija o govoru mržnje i Globalnih principa za integritet informacija, koje je opisao kao putokaz ka bezbednijem i etičnijem digitalnom ekosistemu.
„Zajedno možemo izgraditi inkluzivna, pravedna i mirna društva koja svi ljudi zaslužuju“, rekao je.