 govorio je o stanju u Bosni i Hercegovini tokom saslušanja pred Odborom za vanjske poslove Američkog kongresa, potvrdivši da Sjedinjene Američke Države podržavaju italijanskog diplomatu za novog visokog predstavnika u našoj zemlji.){kind=link}
Foto: AP
Američki državni sekretar Marko Rubio (Marco Rubio) govorio je o stanju u Bosni i Hercegovini tokom saslušanja pred Odborom za vanjske poslove Američkog kongresa, potvrdivši da Sjedinjene Američke Države podržavaju italijanskog diplomatu za novog visokog predstavnika u našoj zemlji.
Odgovarajući na pitanja republikanskog zastupnika Kita Selfa (Keith Self), koja su se odnosila na proširenje NATO-a, situaciju na Kosovu i ulogu visokog predstavnika u BiH, Rubio je pokazao dobro poznavanje prilika na Zapadnom Balkanu te nagovijestio smjer buduće američke politike.
– Postoji novi kandidat za visokog predstavnika u BiH kojeg ćemo podržati. Riječ je o gospodinu iz Italije za kojeg smatramo da bi obavio dobar posao u pomaganju da se osigura određena stabilnost na toj poziciji – izjavio je Rubio.
Američki državni sekretar poslao je i jasnu poruku kada je riječ o teritorijalnom integritetu i sigurnosti Bosne i Hercegovine.
“Mimo toga, ostajemo angažovani na ovoj temi, kao što ste istakli, a to radimo i privatno. Posljednja stvar koju želimo vidjeti je bilo kakva vrsta sukoba tamo, bilo kakva podjela, seceija ili stvari te prirode koje bi stvorile dalji konflikt”, naglasio je Rubio.
Rubijeve izjave dolaze u trenutku kada se u Sarajevu održava dvodnevna sjednica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), na kojoj bi trebala biti donesena odluka o nasljedniku aktuelnog šefa OHR-a.
Iako nije spomenuo ime kandidata, jasno je da je riječ o Antoniju Canardiju Landiju (Antonio Zanardi Landi), 76-godišnjem italijanskom diplomati s bogatim iskustvom. Među kandidatima koji su se ranije spominjali bili su i Rene Trokaz (Rene Troccaz) te Vilijam Ruger (William Ruger).
Međutim, pitanje imena nije i najvažnija tema o kojoj se raspravlja iza zatvorenih vrata. Ključna dilema među članicama Upravnog odbora PIC-a odnosi se na budućnost Ureda visokog predstavnika (OHR), odnosno na obim njegovih ovlasti, korištenje bonskih ovlasti i potrebu za intervencijama u domaće političke procese.
Kada predstavnici država članica sjednu za pregovarački sto, najvažnije pitanje postaje kako bi trebao izgledati mandat novog visokog predstavnika u narednim godinama. Upravo po tom pitanju postoje značajne razlike između Sjedinjenih Američkih Država i evropskih zemalja.
Vašington (Washington) na OHR sve više gleda kao na instituciju koja bi trebala ući u tranzicijsku fazu, s krajnjim ciljem njenog izmještanja ili gašenja. U ovom trenutku Amerikancima je posebno važno pitanje državne imovine kako bi se otvorio put za realizaciju strateškog projekta Južne interkonekcije. Osim toga, OHR se u američkim krugovima sve češće posmatra kao opterećenje.
S druge strane, evropske države smatraju da je OHR i dalje potreban. U Briselu (Brussels) i drugim važnim evropskim prijestolnicama svjesni su da je prvobitna namjera bila zatvaranje ove institucije, ali procjenjuju da za to još nisu stvoreni odgovarajući uslovi. Smatraju da misija zbog koje je OHR uspostavljen nije završena te da bi njegovo prerano gašenje moglo negativno utjecati na stabilnost Bosne i Hercegovine.
Zbog toga će buduća uloga visokog predstavnika, pa i samog italijanskog kandidata kojeg podržava Vašington, zavisiti prije svega od dogovora velikih sila unutar PIC-a. Odgovor na pitanje koja je strana odnijela prevagu bit će vidljiv tek kroz prve poteze novog visokog predstavnika u mjesecima nakon preuzimanja mandata.