Foto: Fena
Kako bi sredstva bila dostupna, potrebno je definisati pravni okvir za njihovo korištenje te utvrditi uslove za povlačenje i vraćanje zajmova. Upravo u tom dijelu vlasti se međusobno optužuju za blokade i neefikasnost.
Bosna i Hercegovina i dalje čeka gotovo milijardu eura iz Plana rasta Evropske unije za Zapadni Balkan, dok istovremeno cijene nafte na svjetskim tržištima rastu, a političke tenzije u zemlji usporavaju provođenje ključnih reformi.
Za Bosnu i Hercegovinu predviđeno je ukupno 976,6 miliona eura, ali je korištenje tih sredstava uslovljeno ispunjavanjem reformi koje su domaće vlasti same definisale kao važne za napredak zemlje, javlja BHRT.
Međutim, proces implementacije ide sporo, a političke razmirice dodatno otežavaju usvajanje potrebnih odluka i zakona.
Spore reforme
Kako bi sredstva bila dostupna, potrebno je definisati pravni okvir za njihovo korištenje te utvrditi uslove za povlačenje i vraćanje zajmova. Upravo u tom dijelu vlasti se međusobno optužuju za blokade i neefikasnost.
Ministar transporta i komunikacija BiH Edin Forto tvrdi da postoji politički dogovor o usporavanju procesa.
“Postoji dogovor HDZ-a i SNSD-a da se ništa ne radi do izbora. Oni vam to nikada neće reći, ali kako drugačije objasniti ponašanje u kojem smo četiri mjeseca čekali da neko nešto potpiše pa da nam nešto odobri EU”, rekao je Forto.
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto odbacuje takve tvrdnje i poručuje da ministar Forto koristi situaciju za političke poruke.
“Ja želim podsjetiti ministra Fortu da umjesto da priča i koristi ovo kao političku govornicu – ja znam da je njemu počela predizborna kampanja i da se on bavi tim. Ja se bavim odgovornim poslom”, izjavila je Krišto.
Blokade u Domu naroda
Problemi nisu ograničeni samo na izvršnu vlast. Kako bi reformska agenda bila provedena i sredstva odobrena, Parlamentarna skupština BiH mora usvojiti izmjene zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) i Sudu BiH.
Dom naroda, međutim, često je mjesto političkih blokada.
Ministar finansija BiH Srđan Amidžić poručio je da Forto iznosi netačne tvrdnje.
“Što se tiče komentara Forte, on je nažalost izgubljen i u vremenu i u prostoru. Mi smo imali obećanje Forte da će, kada BiH usvoji Reformsku agendu, dobiti milijardu eura. To se nije desilo”, rekao je Amidžić.
Predsjedavajući Doma naroda Kemal Ademović tvrdi da kvorum u ovom domu često izostaje.
“Kvorum uskraćuju u zadnjih 11-12 mjeseci, naizmjenično HDZ i SNSD”, kazao je Ademović.
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Nikola Špirić smatra da je problem u odnosima među političkim blokovima.
“Gdje se krije problem? Većina bošnjačka želi da većinu u Hrvata i Srba pretvori u publiku, a ne u faktor odlučivanja”, rekao je Špirić.
S druge strane, delegat SDS-a u Domu naroda Želimir Nešković tvrdi da odgovornost za blokade snose HDZ i SNSD.
“Dakle, jasna je poruka: HDZ sa SNSD-om konstantno blokira rad Doma naroda i žao mi je što nema nikakvih posljedica za to”, rekao je Nešković.
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Dragan Čović poručio je da je nejasno zašto bi neko bio protiv povlačenja sredstava iz Plana rasta.
“Nek mi neko objasni kome je u interesu da ne povučemo taj novac. Kad je u pitanju segment Plana rasta, ja sam siguran da će Krišto to i na sljedeću sjednicu stavljati i stavljati”, rekao je Čović.
Upozorenja stručnjaka
Iz organizacije Transparency International BiH upozoravaju da Evropska unija neće beskonačno čekati da Bosna i Hercegovina ispuni preuzete obaveze.
Podsjećaju da, osim reformskih zakona, vlast još nije imenovala ni koordinatora za komunikaciju s Briselom, što je također jedan od uslova za povlačenje sredstava.
“Tako da je zapravo puno još koraka pred nama, a ne vidimo hitnost institucija. Zakoni koji su uslov za otvaranje pregovora su zahtjevi i u reformskoj agendi. Oba zakona i pregovarač – sve su to uslovi koji su imali rok 25. decembra 2025. godine, što također utiče na to koliko novca ćemo moći povući kada dođe do toga”, rekao je Edo Kanlić iz Transparency Internationala BiH.
U ovoj organizaciji napominju da je dodatni problem činjenica da je u Bosni i Hercegovini izborna godina, što dodatno usporava političke procese.
Zbog kašnjenja u reformama Bosna i Hercegovina je već ranije izgubila deset posto sredstava predviđenih iz ovog fonda, a sve je manje izvjesno da će preostali novac biti dostupan u punom iznosu ukoliko se reformski procesi uskoro ne ubrzaju.