Foto: Unsplash
Island razmatra organizovanje referenduma o ponovnom pokretanju pregovora o članstvu u Evropskoj uniji. Iako je prvobitno najavljen do kraja 2027. godine, nove informacije govore da se zvaničnici već pripremaju za pristupanje EU, a da će referendum vjerovatno biti u augustu.
Ovo se dešava u trenutku kada je Evropska unija sve otvorenija za proširenje s Briselom, koji radi na planu koji bi Ukrajini mogao dati djelimično članstvo u bloku već sljedeće godine. Također, Crna Gora, vodeći kandidat za članstvo, prošlog mjeseca je zatvorila još jedno pregovaračko poglavlje, a EU insistira u drugim zemljama da i one naprave napredak.
Vladajuća koalicija u Reykjaviku obećala je da će održati referendum o ponovnom pokretanju pregovora o pristupanju EU do 2027. godine, nakon što je prethodna vlada zamrznula pregovore 2013. godine. Međutim, vremenski okvir se ubrzava u vrijeme geopolitičkih previranja i nakon odluke Washingtona da uvede carine Islandu te prijetnji američkog predsjednika Donalda Trumpa da će anektirati Grenland.
Očekuje se da će islandski parlament objaviti datum glasanja u narednih nekoliko sedmica, prema riječima dvije osobe koje su govorile anonimno za Politico.
“Ako Islanđani glasaju za, mogli bi se pridružiti EU prije bilo koje druge zemlje kandidatkinje, rekao je jedan od izvora”, piše Politico.
Razgovori počeli i prije nego je Donald Trump ponovo postao predsjednik
Novi razvoj događaja dolazi nakon niza posjeta političara EU Islandu i islandskih političara Briselu.
Komesarka EU za proširenje Marta Kos, koja se prošlog mjeseca u Briselu sastala s ministricom vanjskih poslova Islanda Þorgerður Katrín Gunnarsdóttir, rekla je da se razgovor o proširenju mijenja.
“Sve se više radi o sigurnosti, o pripadnosti i o očuvanju naše sposobnosti djelovanja u svijetu konkurentnih sfera utjecaja. To se tiče svih Evropljana”, poručila je Kos.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen sastala se prošlog mjeseca u Briselu s islandskim premijerom Kristrúnom Frostadóttir i izjavila da njihovo partnerstvo “nudi stabilnost i predvidljivost u nestabilnom svijetu”.
Von der Leyen, koja je posjetila Island prošlog jula, također se sastala s Frostadóttir tokom sastanka Nordijskog vijeća u Stockholmu prošle jeseni i pohvalila svoju zemlju zbog jačanja saradnje s EU. Von der Leyen će ponovo posjetiti arktičku regiju u martu.
Razgovor o produbljivanju veza s Islandom, pa čak i potencijalnom nastavku pregovora o pristupanju, započeo je čak i prije nego što se Trump vratio na dužnost prošle godine, a jedan zvaničnik EU rekao je da Brisel već posvećuje više pažnje toj strateški važnoj zemlji.
Međutim, sve veće prijetnje iz SAD-a, među kojima je i šala Billyja Longa, Trumpovog kandidata za ambasadora na Islandu, da će ta zemlja postati 52. američka savezna država i da će on biti guverner, povećale su hitnost situacije.
“Mislim da je činjenica da je Island spomenut četiri puta u Trumpovom govoru (na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu prošlog mjeseca dok je američki predsjednik govorio o Grenlandu) svakako privukla pažnju”, rekao je još jedan zvaničnik EU upoznat sa situacijom, dodajući da to “mora biti uznemirujuće za malu zemlju”.
Island na EU putu
Island je podnio zahtjev za pridruživanje EU 2009. godine, na vrhuncu finansijske krize u kojoj su propale sve tri njegove glavne komercijalne banke.
Međutim, vlada je zamrznula pregovore u decembru 2013. godine, dok se islandska ekonomija brzo oporavljala u isto vrijeme kada su ekonomisti upozoravali na potencijalni kolaps eurozone.
U martu 2015. godine, Reykjavík je zatražio da se više ne smatra zemljom kandidatom za EU.
No, geopolitička situacija se značajno promijenila u posljednjoj deceniji. Island zauzima strateški važnu lokaciju u sjevernom Atlantiku, južno od Arktičkog kruga, nema vojsku i za svoju sigurnost se oslanja na članstvo u NATO-u i bilateralni obrambeni sporazum sa SAD-om iz 1951. godine. Ta realnost, zajedno s ekonomskim koristima pridruživanja EU, čini se da zagrijava stavove javnosti o potencijalnom pridruživanju bloku, a ankete pokazuju porast podrške.