Subota, 21 Februara, 2026

Tragom tramvaja: Kako stojimo sa ispravnošću autobusa?

Foto: Zagorje.com

Tramvajska tragedija koja se dogodila prije nekoliko dana u Sarajevu na dnevni red je postavila raspravu o ispravnosti tramvaja i (ne)redovnim servisiranjima.

Piše: Rijad Cerić 

Kroz nekoliko dana desilo se mnogo toga, a tramvaji, od kojih su neki stari i po četrdeset godina, povučeni su iz redovne vožnje, Vlada Kantona Sarajevo je pala i protesti u glavnom gradu su postali svakodnevnica. Tema neispravnih i dotrajalih tramvaja stavlja se opravdano u prvi plan dok se po našim cestama vozimo u mašinama koje se ne sjećaju zadnjeg pregleda.

Lagani izlet u Njemačku

Krajem januara ove godine njemački saobraćajni inspektori vršili su kontrolu turističkog saobraćaja u kojoj se našao i jedan autobus iz Bosne i Hercegovine.  Autobus naših registracija nije prošao ni osnovnu provjeru, te su ga njemački inspektori odlučili ukloniti iz saobraćaja. Kako je navedeno u izvještaju, ni kočnice niti servo volan nisu bili funkcionalni ,i samim tim nije postojala mogućnost za nastavak putovanja. Putnici su bili primorani izaći iz autobusa te sami pronaći način dolaska do željene lokacije.

U Njemačkoj vozila se smatraju sigurnim za učestvovanje u cestovnom saobraćaju ako prođu redovni tehnički pregled i kontrolu emisije ispušnih gasova. Njihova tehnička ispravnost potvrđuje se izdavanjem certifikata od ovlaštene ispitne organizacije ili kompanije, kao i odgovarajućom kontrolnom naljepnicom koja se postavlja na registraciju vozila. Za kategoriju vozila u kojima se prevoze putnici potrebno je obnoviti provjeru svakih 365 dana. Glavni razlozi zbog kojih se autobusi po zakonu odstranjuju s cestovnog prometa jesu neispravne kočnice, kvar upravljačkog sistema, ozbiljna korozija, pukotine u strukturi, curenje goriva ili ulja i rizik od požara.

Kada bismo imali sličnu kontrolu na našim cestama, pitanje je koliko bi uopšte autobusa bilo u opticaju na magistralnim putevima širom države?

Očigledna neispravnost autobusa

Po podacima iz BIHAMK-a, u Bosni i Hercegovini je u 2025. godini u prometu bilo 4.396 autobusa, dok je prvoregistriranih autobusa bilo 386. Ispravnost kočnica i servo volana kod mnogih autobusa sigurno da ne bi prošli ni osnovnu provjeru. Za potkrijepiti ovu tvrdnju nije potrebno napraviti detaljnu analizu naših autobusa, ono što jest potrebno je samo pogledati normaliziranu koroziju na autobusima, pukotine, curenje goriva i ulja i autobuse koji gore na ulicama po kojim bi trebali voziti. Bio bi potreban ozbiljan tim ljudi koji bi kontinuiranim i dugoročnim radom mogao napraviti listu svih ekscesa nastalih zbog neispravnosti i dotrajalosti autobusa u Bosni i Hercegovini, i to samo kad bi uzeli u obzir požar u autobusu, gubitak upravljivosti vozila i kvar motora te naglo zaustavljanje na cesti zbog čega su neke od posljedica dotrajalih autobusa. O neočekivanim smetnjama u autobusu tokom vožnje zbog kojih je vozač nebrojeno puta morao zaustaviti autobus nema potrebe ni govoriti.

Autobusi na magistralnim cestama u Bosni i Hercegovini tretiraju se kao bezvremenske i titanske mašine koje ne poznaju dob, starost, pa ni provjeru cijelog sistema. Ništa se drugačije ne gleda ni na vozače. Jedna vožnja od Sarajeva do Banje Luke traje oko pet sati, uz pauzu od maksimalno 15 minuta, uzimajući u obzir da je ovo po pitanju razdaljine jedna osrednja vožnja. Ako se putnici koji nemaju nikakvu odgovornost, za razliku od vozača, osjećaju izmrcvareno od cesta s rupama i krpljenim asfaltom, šta je onda tek s vozačima koji radi uštede kompanije koja ih upošljava moraju voziti nefunkcionalne autobuse.

Kakvi autobusi voze za inostranstvo?

Prošle godine više od 70 putnika kod Bosanskog Šamca se pobunilo protiv neispravnog autobusa u vlasništvu kompanije Halilović Bus. Kako su tada tvrdili, autobus je imao „ćelave gume“, nije imao klimu, a kako možemo vidjeti iz snimka ispod riječ je o ljetnom periodu i relaciji Živinice – Berlin, što iznosi više od 1.600 kilometara.

Drugi slučaj, koji je za razliku od ovoga imao koban ishod, jest autobus prijevoznika Kantić koji je prevozio putnike na relaciji Sarajevo – Frankfurt 2023. godine. Iz nepoznatih razloga došlo je do požara u autobusu te je na svu sreću došlo samo do materijalne štete i svi putnici su bili fizički neoštećeni mada im je izgorio sve ijedan kofer iz autobusa.

Prije četiri godine također je došlo do požara u autobusu na autocesti kod Svetog Križa Začretja u Hrvatskoj koji je vozio prema Austriji iz Tuzle. U autobusu je bilo 17 putnika i nijedan nije bio ozlijeđen. Nakon svakog slučaja kao što je ovaj, putnici i vozači su oni koji najviše ispaštaju nakon svega.

Nažalost, ovo nisu usamljeni slučajevi.

Pakleni vozači

Prošle godine na prostoru Bosne i Hercegovine došlo je do požara u šest autobusa u kojima srećom nije bilo stradalih. Statistika u prethodnim godinama u broju zapaljenih autobusa na godišnjoj razini varira, ali se uglavnom kreće između pet do deset ovakvih slučajeva. Sigurnosni sistem u svakoj od ovih nesreća bila je blagovremena reakcija vozača autobusa i hitna evakuacija putnika, i ne možemo govoriti o usvojenim standardima.

Foto: Zapaljen GRAS-ov autobus u Blažuju / Crna Hronika

Kako stoji u izvještaju BIHAMK-a iz prošle godine, prosječna starost motornih vozila u Bosni i Hercegovini je iznosila 17 godina, dok veliki dio voznog parka potječe iz perioda od 2000. do 2009. godine. Ipak, veliki broj autobusa u vlasništvu GRAS-a, Centrotransa i drugih kompanija je stariji od 30 godina, pa je nemoguće znati tačnu statistiku. Treba uzeti u obzir činjenicu da su autobusi uglavnom uvijek stariji od privatnih automobila jer se mijenjaju sporije i zbog toga su duže u opticaju.

Kao i u drugim problemima u Bosni i Hercegovini i u javnom transportu nailazimo na iste prepreke. Nemar nadležnih inspekcijskih tijela po pitanju funkcionalnosti autobusa je očigledan, što se dalje prenosi na neizdavanje kazni odgovornim kompanijama.

Samim tim, javni prevoz u Bosni i Hercegovini je postao polje u kojem se štedi na tehničkim pregledima, koji se svode na puku formalnost. Incidenti u tako organiziranom sistemu nisu nezgode nego posljedica izostanka države. Kada imamo tako postavljene stvari, putnici i građani su oni koji su taoci takve politike.

Tačno.net

Povezane vijesti

Knjigovesci u službi Holokausta – brojanje krvnih zrnaca i utvrđivanje „rasne čistoće“ kroz crkvene knjige

  Veliki broj restauratora papira i knjigovezaca bio je regrutovan od strane nacista i „direktno je doprinio genocidu“ tokom Drugog svjetskog rata, pokazalo je novo...

GEJMIFIKACIJA DEMOKRATIJE: Da li hibridni režim zaista gubi povjerenje?

Foto: Ljupko Mišeljić S obzirom da su očekivani planovi i programi opet izostali, s opravdanjem da je riječ o mandatu koji neće trajati ni godinu...

Popular Articles