Posebno se izdvaja magistralni put Foča – Sarajevo, koji je već odnio više ljudskih života i koji mnogi s razlogom nazivaju „putem smrti“, piše BN.
Ništa bolja situacija nije ni na ostalim putnim pravcima koji vode iz Foče, grada koji je drumskim saobraćajem gotovo odsječen od ostatka RS i šire regije. Dok su velike civilizacije iza sebe ostavljale razvijenu putnu mrežu kao osnov povezivanja ljudi, trgovine i ekonomskog razvoja, u ovom dijelu RS-a saobraćaj se odvija putevima starim decenijama, pa i više od jednog stoljeća.
Na području istočnog dijela RS i danas su vidljivi ostaci puteva iz doba Rimskog carstva, dok se savremeni saobraćaj odvija trasama građenim još u vrijeme Austro-Ugarske ili bivše Jugoslavije. Jedan od takvih pravaca je i magistralni put Foča – Sarajevo, koji vozači nazivaju i „klanac smrti“.
Stanje puta je, prema riječima stručnjaka, toliko loše da je pravo čudo kako još uvijek nije zatvoren za saobraćaj. Saobraćajni inženjer Željko Klisara otvoreno dovodi u pitanje odgovornost nadležnih institucija.
„Ne znam ko je toliko hrabar da potpiše da se ta saobraćajnica koristi. Ja bi to zabranio da ne bi došlo do nekih neželjenih posljedica“, kaže Klisara, dodajući da je ovaj put jasan primjer kako vlast u RS ne tretira sve građane jednako.
O ozbiljnosti problema govori i narodni poslanik iz Foče i šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini RS Ognjen Bodiroga, koji smatra da će aktuelna vlast ostati upamćena po ignorisanju građana ovog kraja.
„Zamislite kako se mi sa ovog dijela RS osjećamo kada čujemo da su Stevandić i Dodik potrošili desetine hiljada maraka na svoja turitička putovanja širom svijeta. Pa tek kad na to da dodate Dodikov budžet od 80 miliona, pa 350 miliona izgubljenog novca građana ove zemlje u aferama Vijadukt i Rašid Serdarov“, kaže Bodiroga.
Iako je stanje na putnim pravcima oko Foče alarmantno, vlast, prema navodima sagovornika, ne poduzima ništa konkretno kako bi se problemi sanirali. Umjesto toga, vozačima i putnicima se savjetuje „oprezna vožnja“, što u praksi, kako ističu stručnjaci, predstavlja prebacivanje odgovornosti.
„To je prebacivanje odgovornosti“, tvrdi Klisara, pojašnjavajući da učesnici u saobraćaju mogu biti oprezni samo u onome što zavisi od njih, dok je stanje puta isključivo odgovornost nadležnih institucija, koje se, kako kaže, ponašaju krajnje neodgovorno.
„Probelem je što nema sankcija prema onima koji su odgovorni za takvo stanje. Mi smo nažalost prepušteni sami sebi“, dodaje Klisara.
Put Foča – Sarajevo dodatno propada zbog višegodišnjeg nemara. Šuma uz trasu je iskrčena, što je dovelo do brojnih klizišta, kamen se eksploatiše neposredno uz put, a na rijeci Bistrici se gradi nekoliko mini hidrocentrala. Svakodnevna miniranja obala dodatno potkopavaju put, dok se u njegovu sanaciju godinama nije uložila ni jedna marka, iako, prema riječima sagovornika, novca ima.
„U poslednjih 12 godina prihodi Šumskog gazdinstva u Foči su bili preko 100 miliona. Godišnje se na području opštine Foča troši 7 miliona litara goriva, akciza za puteve po litri goriva je 0,4Km i to je 2,8 milina godišnje. Znači mi ovdje zarađujemo dovoljno da se napravi novi put ali je problem što je centralni račun u Banjoj Luci“, tvrdi Bodiroga.
On upozorava i na, kako kaže, još jednu pljačku javnog novca.
„Na rijeci Bistrici, na putu Foča- Sarajevo, grade se tri mini hidrocentrale. Vlada RS je 2009.kompaniji Kaldera ustupila koncesiju za njih za 6,8 miliona da bi 2021. Vlada od te iste kompanije otkupila te iste koncesije za 21 milion. To je ista pljačka kao u slučaju Rašida Serdarova“.
Dok se, prema tvrdnjama sagovornika, javni novac izvlači kroz sumnjive poslove, građani Foče svakodnevno strahuju da li će bezbjedno stići do odredišta. Put prema Sarajevu, ali i pravci prema Šćepan Polju i Priboju, za mnoge predstavljaju svjesno izlaganje životnoj opasnosti.
Foča je danas drumskim saobraćajem gotovo odsječena od ostatka RS i regije, a odgovornost za takvo stanje, upozoravaju sagovornici, niko ne preuzima.